

Požar
Prevoznik koji podržava studente: Počeli su da mi pale autobuse
Prevozniku Milomiru Jaćimoviću noćas je, kako je objavio na Fejsbuku, zapaljen autobus


1389 – U bici na Kosovu polju Turci su pobedili srpsku vojsku. Srbija je potom postala turska vazalna država.
1874 – Umro je Ilija Garašanin, jedan od vođa ustavobranitelja, ministar unutrašnjih poslova i predsednik vlade Kneževine Srbije (1861-67). Njegovo „Načertanije“ prvi je nacionalni program Srbije i bilo je temelj srpske spoljne politike do Prvog svetskog rata.
1914 – Gavrilo Princip ubio je u Sarajevu austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju.
1919 – Potpisan je Versajski mirovni ugovor između Nemačke i saveznika kojim je i formalno završen Prvi svetski rat.
1921 – Donet je Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Vidovdanski ustav) kojim je novonastala država proglašena ustavnom, parlamentarnom i naslednom monarhijom sa dinastijom Karađorđević.
1948 – Na sastanku u Bukureštu Komunistička partija Jugoslavije isključena je iz Informacionog biroa komunističkih partija (Informbiro).
1989 – Na Gazimestanu, na Kosovu obeležena je šeststogodišnjica Kosovske bitke. Centralni događaj na skupu, kojem je prisustvovalo oko milion ljudi, bio je govor tadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića.
1992 – Na platou ispred savezne skupštine počeo Vidovdanski sabor. S tog skupa, koji je trajao osam dana i okupljao više stotina hiljada ljudi, traženi su ostavka tadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića, raspuštanje Narodne skupštine i formiranje vlade nacionalnog spasa. Paralelno su održani masovni studentski protesti sa istim zahtevima.
1993 – U Ženevi počela druga runda pregovora o rešavanju krize u Bosni i Hercegovini.
1994 – U Parizu održan sastanak eksperata Kontakt-grupe na kojoj dogovorena podela BiH po principi 51:49.
1996 – Završena demilitarizacija istočne Slavonije.
Vidovdan je praznik sv. Vida, zaštitnika lekara i apotekara, kotlara, gluvonemih i gluvih, rudara, glumaca i plesača, koji je pozivan u pomoć u mnogim nevoljama: kod nervnih i očnih bolesti, protiv tzv. Vidova plesa (grčenja i trzanja mišića) i padavice, u opasnostima munje i vatre, protiv zmijskog ujeda, za očuvanje nevinosti. Sam sv. Vid, ipak, nema naročito izražen kult, a o njegovom životu nisu sačuvani nikakvi istorijski potvrđeni izvori, već samo legende nastale oko 600. godine i iz kasnijeg doba. Ipak, on postoji u najstarijim crkvenim kalendarima i na Istoku i na Zapadu. U Srpskoj Pravoslavnoj crkvi se Vid, Vidoje ili Vitus ne spominje, niti je tom svecu posvećena bilo kakva služba. Uprkos tome, on postoji u srpskoj narodnoj tradiciji gde je, kao i kod ostalih Slovena, preuzeo funkcije velikog slovenskog božanstva, Svetovida, čiji je glavni praznik padao u vreme žetve.
Svetovid je, kod baltičkih Slovena, bio bog rata, zaštitnik plodnih njiva i iscelitelj.
U našoj tradiciji sačuvana je uspomena na belog Vida, ratnika i konjanika, čiji je atribut svetlost. Njegove isceliteljske moći uglavnom su prenete na sv. Vrače, ali se zadržalo uverenje da sv. Vid leči očne bolesti.
U srpskoj narodnoj tradiciji Vidovdan se vezuje za legende iz ciklusa o Kosovskoj bici, pa se zbog toga na taj dan ne peva, ne igra i ne veseli.
Komisija za praznike Vlade Srbije predlozila je 6. aprila 2001. godine uvođenje novih praznika: državnog – Dan državnosti Srbije (Sretenje, 15. februar), dva narodna praznika – Sveti Sava (27. januar, dan duhovnosti, prosvete i kulture) i dan palih za otadžbinu (Vidovdan, 28. jun).


Prevozniku Milomiru Jaćimoviću noćas je, kako je objavio na Fejsbuku, zapaljen autobus


Ako se istraga koristi kao političko sredstvo, ako se zaključci iznose pre nego što su činjenice utvrđene i ako se institucije stavljaju u službu narativa, pitanje je šta je sledeće. Ne radi se više samo o tome šta se desilo u Rektoratu ili na Filozofskom fakultetu. Pitanje je šta čeka društvo, šta mu sledi iz ovakvih obrazaca i koliko dugo to može da funkcioniše. Ali, vidimo i da ima ko da se suprotstavi svemu tome


Dok čekamo da se REM probudi, mediji svesno, bez ikakvog straha od sankcija, krše zakone i Kodeks novinara. To podrazumeva guranje narativa da su “blokaderi” krivi za sve loše u društvu, nekritičko prenošenje poruka da “su na kraju i ubili devojku”, kao i da policija ima pravo da studente “bije i da ih ubije”


Da li je moguć poraz Viktora Orbana i, ako se desi, hoće li ga on prihvatiti? Šta mađarski premijer nudi biračima, a šta oni traže? Zašto je prema anktama u prednosti njegov rival njegov Piter Mađar? Zbog čega je pod Fidesom procvetala sistemska korupcija, a razorene vladavina prava i autonimija univerziteta? Na koji način su ova stranka i njen lider na izborima radili sveo ono šta u Srbiji radi SNS, izuzev premlaćivanja građana? I kakve veze sa svime ovim ima predsednik Srbije


Erik Beket Viver smatra da, ako opozicija pobedi, prvo što će uslediti biće veliki prelet: “Hiljade i hiljade njih će menjati stranu, tvrditi da nikad nisu bili za Fides.” Zatim očekuje da mnogo ljudi na nižim pozicijama počne da govori šta se zaista dešavalo. “Svašta će isplivati, ne bih se iznenadio ni da se pojave informacije o političkim ubistvima.” A Ako Orban ipak pobedi? “Osveta, osveta, osveta. Odlazak iz EU. I zatim, poslednji privid vladavine prava biće odbačen”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve