

Tabloidi
Zvučni top: Šta sve režimski mediji prećutkuju
„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Glumica sa trostrukim prelomom
OPŠTI PODACI: Rođena je 5. septembra 1952. godine u Kraljevu. Glumom je počela da se bavi sa 17 godina, kada je, kao učenica srednje Medicinske škole, zaigrala u predstavi Tuđe dete kraljevačkog pozorišta. „Kako sam tada bila uplašena. A onda se odjednom, ni sama ne znam kako, dešavalo pet-šest premijera godišnje u raznim pozorištima. U polovini sam igrala noseće uloge i začas se tokom 40 godina u mnogim teatrima nakupilo 140 premijernih izvođenja, hiljade predstava, mnogo više proba.“
KARIJERA: Prvi stalni angažman dobija 1978. godine u Narodnom pozorištu u Leskovcu. Šest godina kasnije prelazi u Narodno pozorište u Užicu. Od 1993. stalno je angažovana u Knjaževsko-srpskom teatru u Kragujevcu, gde je nedavno penzionisana kao prvakinja Drame. U pozorištima širom Srbije odigrala je više od 140 premijera, a dobitnica je više od 20 glumačkih nagrada. Bila je Jelena Sergejevna, Kruna u Kamenu za pod glavu, Hernija u Snu letnje noći, Desanka u Ljubinku i Desanki, Rozalinda u Kako vam drago… U svim gradovima gde je igrala publika ju je zapamtila i zavolela. Pre šest godina objavila je knjigu Čuješ li tata, vidiš li mama, nepretenciozni priručnik na temu vaspitanja dece, zasnovan na njenom ličnom iskustvu.
SUDBINA: Prepoznatljiva je po ogromnom osmehu, hrapavom glasu i bezgraničnoj volji da pomaže mladima. Svako ko je makar jednom video Danu u pozorišnom bifeu, može da potvrdi: uvek okružena mladim koleginicama i kolegama, uvek vesela, nikad ne „drži banku“ i ne gnjavi savetima. Deli sudbinu mnogih glumaca iz unutrašnjosti: uprkos mnogim maestralno odigranim ulogama i nagradama, na naslovnim stranama se našla tek kad je tokom predstave zaradila trostruki prelom nožnog zgloba.
NOĆ HELVERA: Na premijeri duodrame Noć Helvera u 12. minutu predstave polomila je kosti skočnog zgloba na tri mesta. I pored povrede, izdržala je do kraja i sa mladim kolegom Petrom Lukićem igrala izuzetno zahtevnu rolu, koja uključuje ples, trčanje i tuču. Publika i kolege iza kulisa nisu znale kakva se drama na sceni zaista odvija. Tokom prve pauze glumica je svom partneru rekla šta se desilo i odlučila da nastavi da igra, a već u narednom činu Petar Lukić je uspeo da nađe trenutak tokom dijaloga i da jednom od krpa koje služe kao rekviziti imobilizuje Daninu nogu. „Na momente sam mislila da ću se onesvestiti od bola“, kaže.
OBJAŠNJENJE: Noć Helvera komad o rađanju nacizma u Nemačkoj, diplomska je predstava kragujevačkog glumca Petra Lukića. Te večeri, u kraljevačkom pozorištu igrao je pred profesorima. „Dve godine me ubeđuje da odradimo predstavu. Preporučivala sam mu da negde drugde, u Beogradu možda, nađe neku partnerku koja to može dramski da iznese, ali on je želeo da to baš nas dvoje uradimo. Pa, zar je postojala šansa da ga posle svega ostavim na sceni samog?“
PORUKA PUBLICI: Nakon premijere Helvera, poklonila se sedeći na stolici. Kada je aplauz utihnuo, rekla je: „Hvala svima, vidimo se tek za mesec dana, pošto sam još na početku polomila nogu.“


„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Šta poručuje režim koji slavi čoveka osuđenog za genocid i zločine protiv čovječnosti? Zašto je Rasim Ljajić jedini na derbiju reagovao kako dolikuje? Zbog čega Vučić više nije mogao odlagati narodno izjašnjavanje? Gde su tu opozicija i studenti? I kako je Srbija postala umorna od lidera


“Nisam ravnodušna prema tome što neko može da me vidi, čuje ili fotografiše, ali prva reakcija mi je bila bes”, kaže za “Vreme” studentkinja Milica čiji je telefon napadnut špijunskim softverom. “Mogli su da upale kameru dok se tuširamo, pričamo privatne stvari. Nije normalno ovo što se dešava... Mislim da je takvom sloju ljudi čak neshvatljivo da nešto može da funkcioniše bez ucene, bez potplaćivanja, nego samo uz čistu volju, želju i entuzijazam da uspemo u našoj borbi”


Kada se BIA (na slici) zainteresuje za nekoga, tvrde izvori “Vremena”, preko svojih spavača u medijima ili političkim strankama pusti neku optužbu, najčešće da taj i taj sarađuje sa tajnim službama druge zemlje, da je izdajnik, strani plaćenik i slično. Na osnovu toga, od tužioca se pribavi potrebna dozvola za nadzor komunikacija, što onda predstavlja pravno pokriće za špijuniranje svake vrste


Srbija se u Evropi sada i javno naziva “žarištem” na kojem se vrbuju i za sabotaže obučavaju ruski ljudi. O tome se u Beogradu samo ćuti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve