

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Glumica sa trostrukim prelomom
OPŠTI PODACI: Rođena je 5. septembra 1952. godine u Kraljevu. Glumom je počela da se bavi sa 17 godina, kada je, kao učenica srednje Medicinske škole, zaigrala u predstavi Tuđe dete kraljevačkog pozorišta. „Kako sam tada bila uplašena. A onda se odjednom, ni sama ne znam kako, dešavalo pet-šest premijera godišnje u raznim pozorištima. U polovini sam igrala noseće uloge i začas se tokom 40 godina u mnogim teatrima nakupilo 140 premijernih izvođenja, hiljade predstava, mnogo više proba.“
KARIJERA: Prvi stalni angažman dobija 1978. godine u Narodnom pozorištu u Leskovcu. Šest godina kasnije prelazi u Narodno pozorište u Užicu. Od 1993. stalno je angažovana u Knjaževsko-srpskom teatru u Kragujevcu, gde je nedavno penzionisana kao prvakinja Drame. U pozorištima širom Srbije odigrala je više od 140 premijera, a dobitnica je više od 20 glumačkih nagrada. Bila je Jelena Sergejevna, Kruna u Kamenu za pod glavu, Hernija u Snu letnje noći, Desanka u Ljubinku i Desanki, Rozalinda u Kako vam drago… U svim gradovima gde je igrala publika ju je zapamtila i zavolela. Pre šest godina objavila je knjigu Čuješ li tata, vidiš li mama, nepretenciozni priručnik na temu vaspitanja dece, zasnovan na njenom ličnom iskustvu.
SUDBINA: Prepoznatljiva je po ogromnom osmehu, hrapavom glasu i bezgraničnoj volji da pomaže mladima. Svako ko je makar jednom video Danu u pozorišnom bifeu, može da potvrdi: uvek okružena mladim koleginicama i kolegama, uvek vesela, nikad ne „drži banku“ i ne gnjavi savetima. Deli sudbinu mnogih glumaca iz unutrašnjosti: uprkos mnogim maestralno odigranim ulogama i nagradama, na naslovnim stranama se našla tek kad je tokom predstave zaradila trostruki prelom nožnog zgloba.
NOĆ HELVERA: Na premijeri duodrame Noć Helvera u 12. minutu predstave polomila je kosti skočnog zgloba na tri mesta. I pored povrede, izdržala je do kraja i sa mladim kolegom Petrom Lukićem igrala izuzetno zahtevnu rolu, koja uključuje ples, trčanje i tuču. Publika i kolege iza kulisa nisu znale kakva se drama na sceni zaista odvija. Tokom prve pauze glumica je svom partneru rekla šta se desilo i odlučila da nastavi da igra, a već u narednom činu Petar Lukić je uspeo da nađe trenutak tokom dijaloga i da jednom od krpa koje služe kao rekviziti imobilizuje Daninu nogu. „Na momente sam mislila da ću se onesvestiti od bola“, kaže.
OBJAŠNJENJE: Noć Helvera komad o rađanju nacizma u Nemačkoj, diplomska je predstava kragujevačkog glumca Petra Lukića. Te večeri, u kraljevačkom pozorištu igrao je pred profesorima. „Dve godine me ubeđuje da odradimo predstavu. Preporučivala sam mu da negde drugde, u Beogradu možda, nađe neku partnerku koja to može dramski da iznese, ali on je želeo da to baš nas dvoje uradimo. Pa, zar je postojala šansa da ga posle svega ostavim na sceni samog?“
PORUKA PUBLICI: Nakon premijere Helvera, poklonila se sedeći na stolici. Kada je aplauz utihnuo, rekla je: „Hvala svima, vidimo se tek za mesec dana, pošto sam još na početku polomila nogu.“


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve