Učenici direktorki nalepili sendvič na vrata, ona im zaključala školu. Njen izlazak praćen zvižducima đaka za Vučića predstavlja “jedno od najjezivijih svedočanstava srpske današnjice”
Postavljenje Danke Nešović za vršiteljku dužnosti direktorke Pete beogradske gimnazije se od uobičajenog instaliranja poslovično nekompatiblinih partijskih kadrova u kolektive škola pretvorilo u slučaj sa elementima društvenog eksperimenta u kome su svoju ravnopravnu ulogu našli jedan sendvič, dronovi, zamandaljivanje škole, navodna briga za kućne ljubimce i, naravno, nezaobilazna rekacija predsednika države.
Peta beogradska gimnazija, kao i mnoge druge srednje škole u Srbiji, u obustavi je nastave od 20. januara, a otprilke u to vreme dotadašnja direktorka podnela je ostavku. Ministarstvo prosvete je na njeno mesto 24. februara imenovalo Danku Nešović. Već je inicijalni sastanak sa zaposlenima u školi izazvao brojne kontroverze.
foto: fonet…i v.d. direktorka Danka Nešović
BRENDIRANO IME
Nešović se na tom sastanku kolektivu predstavila kao profesorka engleskog jezika i književnosti koja je predavala u nekoliko škola. Navela je i da je bila v. d. direktorke u Građevinsko-tehničkoj školi u Beogradu i da je radila kao turistički vodič. Posebno je istakla da je bila direktorka PEP Akademije za avijaciju, koja se bavi obukom pilota dronova, te da je jedina žena koja obučava pilote dronova, zbog čega je zaposlenima naročito skrenula pažnju da je njeno brendirano ime Drone lady Danka. Dodala je i da je licencirani stručnjak za opasne materije u vazduhoplovstvu, i da je sudija-porotnik, zbog čega “uživa imunitet”.
Vesna Rašković, profesorka istorije u Petoj beogradskoj gimnaziji, za “Vreme” je opisala kako je takav nastup Nešović delovao na njene kolege i nju.
“Neke kolege su komentarisale da je s takvim iskustvom ‘prekvalifikovana’ da bi rukovodila školom. Nas su zanimale njene pedagoške kompetencije, a ona je navela mnogo toga iz domena koji nemaju mnogo ili gotovo nikakve veze sa pedagoškim radom i obrazovno-vaspitnim procesom. Ton kojim je govorila bio je prilično arogantan, a iz svake njene rečenice osetili smo neku pretnju. Za 45 minuta nismo imali prilike da čujemo šta ona misli da radi kao v. d. direktorka. Naglasila je i da u zakonu ne postoji obustava rada, već samo štrajk. To znači da mora da se obezbedi minimum procesa rada škole, što naša gimnazija ne radi, zbog čega je van zakona, ‘a zna se koje su posledice za to’. Iz toga smo mogli da zaključimo da nam preti disiplinskim postupcima i otkazima. Ne mora neko nešto eksplicitno da kaže, dovoljno inteligentni ljudi sa iskustvom shvataju šta ona poručuje”, rekla je Rašković.
Sednica Nastavničkog veća koja je trebalo da usledi nakon tog sastanka nije održana, jer su profesori objasnili Nešović da su u obustavi rada, nakon čega su izašli iz zbornice. Na izlazu su ih dočekali učenici, mladalački egzaltirani odlukom svojih profesora da ne pristanu da školu vodi Nešović, uz skandiranje “Peta je naša”, “Ne damo vam Petu” i slične parole.
U tom slavlju jedan učenik se i povredio tako što je udario glavom u dovratak. Prema izjavama nekoliko sagovornka “Vremena”, ništa osim tinejdžerske euforije nije uzrokovalo tu povredu, niko nikog nije gurao niti udarao.
Zbog te povrede, ali i zbog toga što je nekim profesorkama pozlilo, u školu je došla ekipa Hitne pomoći. Kada su medicinski radnici nakon obavljene intervencije napuštali školu, sa njima je pošla i Nešović, prethodno zaključavši vrata svoje kancelarije.
BRENDIRANI ODLAZAK
Na snimku koji prikazuje njen odlazak vidi se da su učenici na vrata njene kancelarije zalepili pravi sendvič napravljen od kifle. Isti snimak otkriva i ne baš prijatan “ispraćaj” koji su učenici priredili Nešović, ali bez ikakvih fizičkih kontakata sa njom. Kao odgovor na ta dešavanja sledećeg dana profesorima je stigla Odluka o zabrani dolaska u školu za sve učenike i nastavnike. Navedeno je da su u školi intervenisali “organi unutrašnjih poslova, Hitne pomoći i ostalih nadležnih službi”, da je povređen učenik i da su “dve koleginice i direktorka škole imale zdravstvene probleme”. Obrazloženo je da je Odluka doneta zbog “ugrožene bezbednosti učenika, zaposlenih i v. d. direktorke”. Sagovornici “Vremena” potvrdili su da su u školu zaista došla dvojica policajca u civilu koji su se uredno legitimisali, ali su bez ikakve intervencije ubrzo napustili školu.
Narednog dana učenici i profesori nisu mogli da uđu u školu jer ju je Nešović zaključala. Kao podrška Nešović usledile su internet objave predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić.
Vučić je ocenio da je ono što se videlo na snimku đačkog “ispraćaja” Nešović “jedno od najjezivijih svedočanstava srpske današnjice”, u kome se vidi “teror koji đaci Pete beogradske gimnazije sprovode nad direktorkom škole”.
BRENDIRANE IZJAVE
“Koliko sam šokiran nepoštovanjem, psihičkim i fizičkim terorom koji je sprovođen protiv gospođe Nešović, toliko sam fasciniran njenom hrabrošću. Ovo nije slika Srbije budućnosti i to sebi moramo da priznamo”, naveo je Vučić.
Brnabić je odlučila da svoju osudu ponašanja učenika škole bazira na sveopštoj narastajućoj brizi za kućne ljubimce u Srbiji. “U centru Beograda, tamo gde je Peta gimnazija, urlanje na psa ili mačku na ulici, kako biste to živo biće ponizili ili uplašili, bilo bi predmet apsolutnog zgražavanja, indignacije i najglasnije osude. […]. Zašto, onda, ponašanje koje je neprimereno prema psima ili mačkama, kada se primeni na prosvetnog radnika, pa čak i v.d. direktora škole, odjednom postaje prihvatljivo i pohvalno?”, upitala je vidno uznemirena Brnabić.
I Nešović je iznela svoju verziju događaja kada je, gostujući na jednoj televiziji, izjavila da joj je povređeni učenik, sa kojim se u sanitetu vozila do Vojnomedicinske akademije, rekao da učenici ne protestuju protiv nje lično, već zbog toga što je nju “poslalo Ministarstvo da zavede red i uguši učeničke proteste”. “Ja ga pitam šta on hoće, a on mi odgovori: ‘Da ne idemo u školu’. Ja mu opet kažem da ne vidim u čemu je problem, ovo je srednja škola i nije zakonom obavezna. Svako ko želi da ide u školu – ide, ko ne želi neće ići”, objasnila je Nešović kako vidi rešenje problema.
ZAHTEV ZA PROMENU BRENDA
Ipak, poslednjeg dana februara učenici su zatekli otključana vrata škole, ušli u nju i odmah započeli blokadu, koja, najavljuju, neće biti završena dok im ne bude ispunjen zahtev – smena Danke Nešović.
Usledilo je i pismo koje su zaposleni uputili Ministarstvu prosvete i u kome su predložili da Nešović bude razrešena, a da na njeno mesto bude postavljen novi vršilac dužnosti iz kolektiva Pete beogradske gimnazije.
Kako će vlasti dalje reagovati ne može se pretpostaviti. Profesorka Vesna Rašković upozorava da Vučić svojom objavom iznosi tezu da su profesori “uvukli decu u proteste i da njima manipulišu, da su deca zavedena i zloupotrebljena”.
“Moje mišljenje je da ako sruše Petu – srušili su sve što se dešava. Mi imamo epitet buntovničke škole koja je uvek iskakala kada je bilo velikih društvenih borbi za bolje obrazovanje i državu. Ne potcenjujem nijednu školu, ali Peta beogradska gimanzija je sa svojih 120 godina postojanja – institucija. Mi smo rasadnik inetelektualne elite u zemlji”, zaključuje Rašković.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Niko od nas ne može da bude ni dovoljno stručan, niti treba da procenjuje svaku deonicu puta, svaku kupovinu aviona, svaki državni projekat, kao što je Ekspo, kao što je nacionalni stadion. Država je ta koja treba da dokazuje da nam je to potrebno, bez obzira na to šta mi mislili. Ali toga nema”
Propali su Vučićevi kontramitinzi i kontramitovi, cena vlasti sve je skuplja, a privreda sve slabija, pobeđen je strah u društvu a gnev postao hroničan, poslušnost otkazuju delovi policije i pravosuđa. Manevarski prostor režima se suzio, pitanje je kako će to pobunjeni građani predvođeni studentima da iskoriste
“Ideja je jednostavna – hoćemo da pričamo sa ljudima”, kaže za “Vreme” Vuk, student Elektronskog fakulteta. “Tu smo da pokažemo da nismo teroristi. Tu smo da saslušamo i pokažemo da, za razliku od nekih ljudi, poštujemo kada se nečije mišljenje razlikuje od našeg.” Vrlo brzo stiže i dokaz: u trenutku dok Vuk pokušava da popriča sa jednim meštaninom, oko njih se okuplja još ljudi. Međusobno se raspravljaju. Čuje se, gotovo istovremeno, “napred, deco, borite se za budućnost ove zemlje” i “na vreme se okanite ovoga što radite”. A studenti, uprkos raznim povicima i uvredama koje im pojedini dovikuju, mirno stoje, slušaju sagovornike, gledaju ih u oči i pokušavaju da ih navedu na dijalog. Ali pravi
Intervju: Duško Vuković, kandidat za predsednika Saveza samostalnih sindikata Srbije
Predstojeći izbori za predsednika Saveza samostalnih sindikata Srbije dolaze u trenutku kada radnici sve češće ostaju bez jasnog posla i glasa, a sindikati bez poverenja. Dok inflacija nagriza plate, a vlast najavljuje minimalac u evrima – sindikat ćuti. Ili barem većina ćuti. U trku za mesto predsednika ove najveće sindikalne organizacije u zemlji ulazi i Duško Vuković, potpredsednik SSSS-a, s porukom da “sindikat mora da bude kičma otpora, a ne hladna birokratija”
Za Mihaljčića “istorizovati se” ne znači dobiti mesto u istorijskoj prošlosti, među svedočanstvima nacionalne istorije, koje će istorijska nauka na odgovarajući način proučiti i oceniti. Suprotno od toga, “istorizovati se” za neko predanje, za neku legendu, pa tako i za predanje o Kosovskoj bici, znači dobiti mesto u sadašnjosti, u živoj kolektivnoj svesti o prošlosti, odnosno, kako kaže Mihaljčić, u “narodnoj istorijskoj svesti” koja se aktualizuje kao podstrek za akciju, za stvaranje nove istorije
Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve
Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!