Da li je stavljanje na američku crnu listu braće Veselinović, Milana Radoičića i ostalih znak za Aleksandra Vučića da mora da ih se odrekne? Kako su braća Veselinović izrasli u najbogatije ljude u Srbiji koji obrću milione, imaju rudnike, zgrade i hotele? Zašto njihova centralna građevinska firma Inkop radi na skoro svakom velikom infrastrukturnom gradilištu u Srbiji? I mogu li se pod sankcijama Vašingtona naći Andrej Vučić, Goran Petrović i drugi sa fotografijama u društvu Zvonka Veselinovića
foto: oliver bunić / ras…i Zvonko Veselinović
Jedna prošlonedeljna vest iz Sjedinjenih Američkih Država nije se našla u udarnim vestima nacionalnih TV stanica i većine dnevnih novina. Ona glasi: braća Žarko i Zvonko Veselinović, Milan Radoičić i još nekoliko Srba sa severa Kosova označeni su kao pripadnici koruptivnih mreža povezanih sa međunarodnim organizovanim kriminalom i stavljeni su pod sankcije Vašingtona. Takođe, pobrojane su i firme u vlasništvu braće Veselinović. I za njih su na snazi sankcije, što će znatno otežavati poslovanje sa inostranstvom.
Inače, imena “lidera Srba sa severa Kosova”, kako vlast naziva Veselinovića, Radoičića i ostale odavno se pominju u pismima Beloj kući koje šalju grupe američkih kongresmena. Počelo je s njima dvojicom, a tek treba da se vidi ko je još na toj “srpskoj listi”. Reč je o ljudima koji se u Srbiji predstavljaju kao uspešni poslovni ljudi, a svet ih vidi kao perače novca ili učesnike u trgovini drogom.
Iako vlast ovu temu drži “ispod radara”, primetno je da je zavladala velika nervoza, od Aleksandra Vučića i Ane Brnabić pa naniže u sistemu Srpske napredne stranke. Ko je sve na američkoj listi, javnost možda sazna već ove nedelje. Naime, u posetu Beogradu stigao je Pol Ahern, predstavnik američkog ministarstva finansija koje je donelo sankcije za grupu Žarka i Zvonka Veselinovića, Radoičića i drugih. Ahern je već u februaru 2020. bio u Beogradu. Tada je sa predstavnicima Vlade razgovarao o situaciji sa sprečavanjem pranja novca i borbi protiv korupcije i kriminala. Sada dolazi pod drugom administracijom i sa jačim “argumentima”.
LOVCI IZ HELIKOPTERA
Braća Veselinović spadaju u najmoćnije i najbogatije ljude u Srbiji. Od sitnih trgovaca i švrecera – kako su ih opisivali iz vlasti koja ih je hapsila 2011. – izrasli su u uticajne privrednike: obrću milione, imaju silnu mehanizaciju, rudnike, zgrade i hotele, a neki izvori tvrde da su posebno razgranali poslove u Novom Sadu i ostatku Vojvodine. Njihova centralna građevinska firma Inkop radi na skoro svakom velikom infrastrukturnom gradilištu u Srbiji.
U slobodno vreme uživaju u lovu: iz helikoptera na Goliji ili na safarijima u Africi. Njihova jahta “Sara” smeštena je u ekskluzivnoj marini u Crnoj Gori.
A sve se to dešava dok su bili pod istragama zbog učešća u kriminalnim radnjama na Kosovu. Reč je nedokazanim sumnjama o njihovoj povezanosti sa distribucijom narkotika, te otimanjem kamiona i kamenoloma na početku preduzetničkog staža.
Na jednoj fotografiji Zvonko Veselinović izlazi iz pritvora u pratnji svog kuma Milana Radoičića. Ali postoje i druge slike: on u razgovoru sa Ramušom Haradinajem, koji je optužen za ratne zločine na Kosovu; on sa Andrejem Vučićem u agenciji Inviktus; on sa Nikolom Petrovićem, nekadašnjim direktorom EMS-a i kumom Aleksandra Vučića…
U obrazloženju američke odluke da stavi na crnu listu Veselinovića, njegovog brata i kuma Radoičića stoji da ova grupa ima velike političke i poslovne veze.
To ni za koga nije novost. Istraživački novinari već godinama detaljno izveštavaju o njihovom uticaju i o direktnoj povezanosti sa vrhom srpske države.
Još u opoziciji Vučić je branio Veselinovića. Tada je izjavio da će prvo da uhapsi Branka Miljkovića, vlasnika firme “Ratko Mitrović”, a da neće da dozvoli da se kažnjava onaj koji brani Srbe na severu. Naravno, mislio je na Veselinovića. Ovaj pristup je doneo i rezultat: Miljkovićeva građevinska firma gotovo je nestala, a imperija braće Veselinović je zablistala u svim velikim infrastrukturnim i građevinskim radovima u Srbiji.
foto: strahinja aćimović / tanjugS POGLEDOM NA PREDSEDNIKA: Radoičić i Rakić sa saradnicima iz Srpske liste na galeriji skupštinske sale tokom Vučićevog obraćanja na sednici o Kosovu, juna 2021.
DUGAČKA CRNA LISTA
Vezano za nasilje na severu Kosova za koje se sumnjiče braća Veselinović, njihov kum Radoičić i ostali, dokument američke administracije pominje umešanost u ubistva, a posebno u ubistvo Olivera Ivanovića u januaru 2018. Za sada, tužilaštvo u Prištini je od takvih optužbi odustalo jer nema dovoljno kredibilnih dokaza.
Oni što se na samom severu Kosova dešava poslednjih desetak godina jeste da su Veselinovići i Radoičić uz pomoć ostalih a u dogovoru sa svojim albanskim partnerima tamo uspostavili svoju neformalnu vlast. Ovaj proces je i formalizovan time što je kum Milan Radoičić postao vođa Srpske liste, političkog krila ove grupe i filijale SNS-a na Kosovu.
Za razliku od svih drugih tema, Vučić još nije stigao da se izjasni o okolnostima vezanim za Veselinovića, Radoičića i ostale. Zasad je uskočila u ring samo Ana Brnabić da demantuje tvrdnje urednika međunarodne organizacije istraživačkih novinara OCCRP Drua Salivena, koji je rekao da je na spisku za sankcije i Andrej Vučić. Da li je njen nastup bio deo planirane i glumljene srdžbe ili se iza brda valja nešto što će je istinski iznervirati? Američka crna lista je dugačka i sa nje se teško silazi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ćacilend nije samo bizarnost, kažu sagovornici „Vremena“, već ima razne funkcije. Držanje tog rugla u centru grada košta vlast, ali bi je još više koštalo da je sada ukloni i prizna svojevrsni poraz
Ruglo u centru Beograda klasičan je paramilitarni kamp koji “čuva” prostor za proteste protiv vlasti i koji je spreman za upotrebu sile nad kritičarima režima, kao što se i dešava. Dalje – to je i neka vrsta odbrambenog garnizona jer se režim zaista plaši demonstranta. Reč je i o mestu sa kog se građani kontinuirano provociraju. U svakom slučaju, u pitanju je zatvorena, organizovana i militarizovana struktura koja ima komandni štab, jasnu hijerarhiju, obezbeđenje, kontrolu prostora, ulaza i izlaza, uz prisustvo uniformisanih i poluuniformisanih ljudi pod zaštitom policije
“Ako kritikujete, optuže vas da rušite državu; ako se samožrtvujete – ćute. Štrajk glađu bi trebalo da ukaže društvu na to u kakvoj se poziciji čovek našao kada mu ništa drugo ne preostaje”, kaže za “Vreme” profesor Oliver Tošković. “Postupak Hrke i reakcija onih koji su je podržali pokazuju da postoji spremnost i istrajnost u borbi iako je ta borba dugotrajnija nego što bismo želeli”, zaključuje u našem nedeljniku profesorica Tamara Džamonja Ignjatović
“Kroz istraživanja koje pratimo ne vidimo da se dešava ništa što pokazuje da su građani razočarani i da apstinenti žele da se vrate u apstinenciju. Ljudi su i te kako rešeni da kada god dođu izbori, izađu i glasaju protiv SNS. A to vam pokazuju i trenuci velikih mobilizacija u društvu”
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!