img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Žrtve ćute, političari se gađaju brojkama: Otkud priča o 20.000 silovanja u ratu na Kosovu?

15. април 2024, 14:22 Nemanja Rujević
Spomenik Foto: Betina Marks / DW
Spomenik "heroinama" u Prištini sastavljen je od 20.000 ovakvih pločica
Copied

Niko ne zna koliko su tačno pripadnici srpskih snaga i paravojski žena silovali tokom rata na Kosovu. Ali, to ne smeta političarima iz Prištine da se drže jedne pogrešne procene i političarima u Beogradu da im kontriraju. A žrtve i dalje mahom ćute u strahu od porodice i društva

„Privila ga je na grudi, pogledala je u dečakove oči, izobličila lice i uhvatila ga za vrat. Kažu da je išlo očas posla. Mirveta je to učinila golim rukama. Kažu da je, u suzama, predala bebu babicama, držeći je za slomljeni mlitavi vrat.“

Tako se u članku Gardijana iz aprila 2000. godine opisuje agonija mlade Albanke čije je peto dete stiglo kao posledica silovanja. Navodno je završila kao psihijatrijski slučaj.

„Ko zna? Možda je pogledala u bebino lice i videla oči Srbina koji je silovao“, rekla je tada novinarki Sevdije Ahmeti, pokojna aktivistkinja i jedna od retkih koja se još od devedesetih borila za prava žena na Kosovu.

„I ona je žrtva. Ima svega dvadeset godina, ne ume da čita i piše. Muž je napustio. Psihološki je silovana po drugi put“, ispričala je tada Ahmeti, osnivačica Centra za zaštitu žena i dece.

Kako je još rekla, i drugde na svetu je žrtvama ratnog silovanja teško da progovore, a na Kosovu je to maltene nemoguće. „To su jednostavne žene koja su bile ponižene, osramoćene i nosiće u sebi tu traumu kao metak – do kraja svojih života.“

Igra sa brojkama

Ovih dana su žrtve silovanja opet upregnute u politički obračun. Prave žrtve silovanja vazda su među brojkom od 20.000 koju prištinski političari pominju.

„Kao da zločin koji je počinila Srbija nije bio dovoljan, usledila je stigmatizacija žrtava seksualnog nasilja. Više od 20.000 žena i devojaka silovano je tokom rata i to je deo genocida koji smo doživeli iz Srbije“, rekao je kosovski premijer Aljbin Kurti u nedelju pred spomenikom u Prištini, tokom obeležavanja Dana sećanja na žrtve seksualnog nasilja tokom rata.

Naime, usred Prištine nalazi se Trg Heroinat (Trg heroina), u znak sećanja na žene žrtve silovanja. Reljef ženskog lica širok četiri i visok pet metara napravljen je od 20.000 metalnih ploča, od kojih svaka simbolizuje ženu silovanu tokom rata.

Na to je odgovorio Petar Petković, direktor srpske Kancelarije za KiM, poručivši da su Kurtijeve reči „sramna manipulacija malog tiranina“ jer je, prema podacima UN iz 2020, „istiniti“ broj žrtava silovanja dvadeset puta manji.

Ali, ko bi tu uopšte mogao da utvrdi istinu? Jedino se zna da je broj ljudi osuđenih za ratno silovanje tačno – nula.

Kurti nije prvi koji se dosetio brojke od ravno dvadeset hiljada, naprotiv. Nju su zastupali i bivši predsednici Atifete Jahjaga i Hašim Tači, ona se pominje u izveštajima i napisima zapadnih medija.

Otkud priča o 20.000 silovanih Albanki?

Procena o 20.000 silovanih Albanki tokom 1998. i 1999. godine na Kosovu dolazi iz nejasnih izvora.

Prvi put se pominje u izveštaju Svetske zdravstvene organizacije objavljenom u januaru 2000. godine gde se navodi ovako:

„Lokalne organizacije procenjuju da je između 10.000 i 20.000 žena silovano između februara 1998. i juna 1999. Iako precizne statistike ne postoje, veruje se da je većina žena koje su zatrudnele nakon silovanja izvršile abortus. Jedan broj dece je pak rođen, a neka su data u hraniteljske porodice.“

U tom izveštaju se ne navodi koje su to lokalne organizacije. Ali tu brojku zastupao je i kosovski Centar za zaštitu žena i dece, kao i američki Centar za kontrolu bolesti. Amerikanci su radili sa procenom da je 4,5 odsto (ženske) populacije pretrpelo silovanje.

Ali, Sioban Hobs, koja je radila na izveštajima za Ujedinjene nacije o ratnim silovanjima na Kosovu, kaže da je brojka od 20.000 pogrešna.

„Procena od 20.000 je zasnovana na nepravilnoj primeni formule, ali to je urađeno u dobroj veri i uz ograničene podatke koji su bili dostupni“, rekla je Hobs ranije za BIRN. „Činjenica je da niko sa sigurnošću ne zna (koliko je bilo silovanja)“, dodala je.

Ćutljive i stigmatizovane do danas

To što pravi broj nije poznat, ne smeta političarima u Prištini da se drže pogrešne ogromne brojke. Niti političarima u Beogradu da se drže nižih procena. Kao i kod brojeva mrtvih, uostalom.

Na Kosovu priznate žrtve ratnog silovanja dobijaju jedan vid penzije od dvestotinak evra mesečno.

Za sada je taj status priznat za 1.629 osoba, od kojih su 1.540 žene i 89 muškarci.

„Jedan broj žrtava je smrtno stradao od posledica nasilja u porodici, koje je izvedeno u ime časti“, rekla je ranije Sioban Hobs, potvrđujući stigmu sa kojom se i danas žene na Kosovu nose.

Vasfije Krasnići Gudman, jedna od retkih žrtava silovanja koja javno govori o tome, rekla je prošle godine za BIRN da je razočarana malim brojem žrtava koje su se usudile da se prijave.

„Bolno je. Izgleda da nisu bile dovoljno ohrabrene da se prijave“, navela je ona.

Nedavno je za Dojče vele govorio i jedan muškarac koji tvrdi da su ga srpski policajci silovali kad mu je bilo 19 godina. Govorio je anonimno. „Najviše se bojim da će moji rođaci ili neko drugi otkriti moju tajnu. Tada bi ljudi pričali o tome šta mi se desilo, toga se najviše plašim.“

Tagovi:

Kosovo Rat Silovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure