
NIS
Nacionalizacija ruskih firmi: Kako to rade Rumuni, Bugari i Nemci
Dok Srbija skoro godinu dana nije rešila ništa, i još ne zna šta će sa NIS-om, srpski susedi su preuzeli ruske kompanije i tako izbegli američke sankcije. Evo kako
Foto: Miloš Milivojević/Tanjug
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da početak grejne sezone neće kasniti i da su obezbeđene dovoljne količine energenata
“U ovom trenutku ima svega dovoljno, beogradske elektrane imaju dovoljno gasa i mazuta, kao što su i sve druge toplane u Srbiji obezbedile energente, a dodatno postoje i rezerve mazuta u slučaju da bude potrebna supstitucija drugih energenata“, rekla je Zorana Mihajlović za TV Happy.
Kao eventualne probleme navela je nedovoljan priliv gasa iz Balkanskog toka i mogući nedostatak električne energije u Evropi, jer će tokom zime Srbija sigurno morati da uvozi 15-25 odsto svojih potreba za strujom, pa je u tom kontesktu ponovo kao ključnu spomenula uštedu električne energije.
Što se snabdevanja gasom tiče, Mihajlovićeva je rekla da je skladište u Banatskom Dvoru napunjeno u srpskom delu i „prilično“ napunjeno u delu kojim upravlja ruski „Gasprom“, a u Mađarskoj je do sada uskladišteno oko 380 miliona kubnih metara gasa, a očekuje se da uskoro bude i punih 500 miliona kubnih metara.
Rekla je ministarka i da ukupne rezerve ostalih energenata trenutno ottprilikee mogu da pokriju dvomesečnu proizvdnju, da je mazut obezbeđen do kraja grejne sezone, kao i da je plan da se obavezne rezerve nafte i naftnih derivata dodatno povećaju tako da mogu da pokriju i 90 dana.
Mihajlović je naglasila da nije ugroženo snabdevanje sirovom naftom Jadranskim nafotovodom, s tim da će se u skladu sa sankcijama EU prema Ruskoj Federaciji uskoro preći samo na uvoz nafte koja nije poreklom iz Rusije.
Govorila je Mihajlović i o projektima koji bi Srbije trebalo da obezbede energetsku sigrnost u narednih trideset godina. Zabrazliku od gasa i nafte, Srbija bi zu odrđene investicije što se proizvodnje struje tiče mogla da bude nezavisna.
Potpredsednica Vlade je rekla da se najbrže do novih kapacita može doći gradnjom solarnih elektrana i vetroelektrana, koje EPS može da gradi zajedno sa strateškim partnerima, tako da bude većinski vlasnik projekta i da se struja koja se proizvede prvo iskoristi za potrebe Srbije, a da se višak izvozi.
Postoji zainteresovanost američkih kompanija i za gradnju RHE Đerdap 3, koja bi bila prva hibridna reverzibilna hidroelektrana i objasnila: „Ukupni kapacitet te elektrane bi mogao da ide do 2.400 megavata, tako da oko 2.000 megavata bude hidroelektrana, a po 200 megavata da budu solarne elektrane i vetroelektrane”.
O posledicama propadanja EPS-a pod rukovodstvom Milorada Grčića i u kakvom je EPS trenutno stanju Mihajlović se ovog puta nije izjašnjavala.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Dok Srbija skoro godinu dana nije rešila ništa, i još ne zna šta će sa NIS-om, srpski susedi su preuzeli ruske kompanije i tako izbegli američke sankcije. Evo kako

Izborni kriminal SNS dostigao je nove dubine, kažu sagovornici „Vremena“. To je u Mionici, Negotinu i Sečnju bilo dovoljno, ali ipak uz slobodan pad popularnosti SNS

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je najavio da će izbori biti održani 2026. godine, ali ovoga puta je ostavio mogućnost za objedinjavanje predsedničkih i parlamentarnih izbora

Nakon Zaječara, Kosjerića, Sečnja, Negotina, Mionice, u toku 2026. godine očekuju nas lokalni izbori u još deset opština. Ako je suditi po dosadašnjem iskustvu, predstoji nam novi talas napetosti i nasilja

Ministar kulture Nikola Selaković došao je ponovo u Tužilaštvo za organizovani kriminal, gde je pozvan na saslušanje zbog sumnji da je više puta zahtevao ukidanje zaštite sa zgrade Generalštaba. Pre ulaska nastavio je da napada tužioce, optužujući ih za „konstantne laži“
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve