img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ubistvo braće Bitići

Zločini i politika: Slučaj koji ne zastareva

30. мај 2022, 09:39 Filip Mirilović
Foto: Pic exclusive/Andy Stenning
Nerazjašnjen zločin: Masovna grobnica sa ubijenim Albancima u Petrovom selu
Copied

Sjedinjene Američke Države od Srbije traže da indirektno, ili još bolje direktno, prizna nezavisnost Kosova, da neutrališe Milorada Dodika i da uvede sankcije Rusiji. A tu je još jedan stari zahtev koji će se uvek nanovo izvlačiti na svetlost aktuelne politike: skidanje vela misterija sa slučaja braće Bitići

Kristofer Hil je za američkog ambasadora u Beogradu postavljen sa jasnim zadatkom: da izdejstvuje rešenje kosovskog pitanja (da Srbija indirektno ili direktno prizna nezavinost Kosova), da traži da Vučić obuzda ili pusti niz vodu Milorada Dodika i da Beograd uvede sankcije Rusiji.

A tu je još jedan zaborvaljeni slučaj koji, međutim, ne zastareva: ubistvo braća Bitići,  američkih državljana poreklom sa Kosova.

Ila, Mehmet i Agron Bitići bili su 1999. godine preko Albanije ušli na Kosovo i pridružili se Oslobodilačkoj vojsci Kosova (OVK). Nakon potpisivanja Kumanovskog sporazuma i prekida ratnih dejstava, oni su pratili jednu romsku porodicu od Prizrena do novouspostavljene srpske granice kod Merdara, gde su naleteli na policijsku patrolu koja ih je zbog toga što nemaju jugoslovensku vizu odvela kod sudije za prekršaje u Prokuplju.

Određena im je kazna od 15 dana zatvora. Kazna im je bila umanjena za tri dana i izdat zvaničan dokument da mogu da se vrate na Kosovo. Međutim, iz zatvorske uprave je stigao nalog da se na sporednom izlazu predaju dvojici muškaraca u civilu pristiglim u džipu Tojota Pajero bez registarskih oznaka.

Odvedeni su u kamp Posebne jedinice policije (PJP) u Petrovom selu gde su nakon dva dana likvidirani pucnjima u potiljak. Kada je 2001. godine u neposrednoj blizini kampa otkrivena masovna grobnica sa leševima kosovskih Albanaca, utvrđeno je da tri tela pripadaju upravo braći Bitići. Ruke su im bile vezane, a preko očiju su imali poveze.

Zašto srpske vlasti nakon petooktobraskih promena, a ni danas nakon više od dvadeset godina nisu pronašle odgovorne, čak ni pod pritiskom američke administracije? Odgovor verovatno leži u dužini lanca odgovornosti, ili bolje reći krivice, koji se očigledno proteže dovoljno visoko da nedostaje politička volja da se on preseče.

Decenijski zavet ćutanja

Gotovo 23 godine nakon ubistva sva pitanja su i dalje otvorena: ko su ljudi koji su preuzeli braću Bitići u prokupačkom zatvoru? Ko je direktni izvršilac zločina? Ko je naredio njihovo ubistvo?

Za jednog od dvojice nepoznatih muškaraca se pretpostavlja da je bio vozač Dušana Spasojevića, vođe Zemunskog klana. O drugome ne postoje nikakve informacije.

U to vreme kampom u Petrovom Selu komandovao je policijski general Goran Radosavljević Guri, tada prvi čovek PJP-a, a kasnije i prvi komandant Žandarmerije. Pored njegove jedinice u kampu su se nalazili i delovi Jedinice za specijalne operacije (JSO), među njima i Milorad Ulemek Legija. Sumnja se da su upravo neki od njih povukli oroze.

Guri je prvobitno negirao da se nalazio u kampu u vreme kada su braća Bitići likvidirana, već da je navodno bio na godišnjem odmoru. Da nije bilo tako posvedočilo je više policajaca, ali je general Radosavljević onda počeo tvrdio da je bio u kamp kućici u blizini, te da nije znao šta se dešava unutar samog kampa.

Suđenje koje je održano bilo je prilično nakaradno od samog početka, s obzirom da je optužnica obuhvatala uglavnom samo pomagače iz zatvora u Prokuplju. I oni su kasnije oslobođeni. Ostatak svedoka i osumnjičenih držao se zaveta ćutanja.

S obzirom da je masovno ubistvo bilo isplanirano, teško je za poverovati da nalog nije stigao sa vrha policije. Pominjala su se dva imena iz Beograda – Obrad Stevanović, tadašnji pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i Gurijev nadređeni i načelnik Resora javne bezbednosti MUP-a Srbije general Vlastimir Rođa Đorđević.

Reakcija ambsade SAD

Goranu Radosavljeviću Guriju je Stejt department u decembru 2018. godine zabranio ulazak u Sjedinjene Američke Države zbog „umešanosti u grubo kršenje ljudskih prava“, zato što je „verodostojno upleten u ubistvo braće Bitići 1999. godine.“

Na ovo, i da „neće odustati od zahtevanja pravde“, je podsetila američka ambasada u Beogradu nakon što je prošle godine na obeležavanju Dana žandarmerije u Novom Sadu komandant Žandarmerije Dejan Luković uručio plaketu u znak zahvalnosti za uspešnu saradnju prvom komandantu ove policijske jedinice u Srbiji Goranu Radosavljeviću Guriju.

Pitanje je političkog trenutka kada će SAD slučaj ubistva braće Bitići ponovo da izvuku na svetlost dana i zahevati od srpskih vlasti da ga razreši. A tu je i paljenje ambasade SAD u Beogradu 21. februara 2008. tokom masovnih protesta zbog proglašeenja nezavisnosti Kosova.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

ambasada SAD braća bitići braća bitići goran radosavljević guri bitići petrovo selo bitići slučaj braća bitići
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure