Pravosuđe
Ko su nove sudije Ustavnog suda?
Ove godine bira se 13 sudija Ustavnog suda. Preostalih petoro izabraće predsednik Srbije, a još troje Opšta sednica Vrhovnog suda
Izvor: FoNet/Beoinfo
Prošle školske godine je u osnvnim školama u Srbiji bilo 505.247 učenika, a 2013/2014. godine 562.556, objavio je Republički zavod za statistiku
U prethodnoj školskoj godini bilo je 57.309 učenika manje u osnovnim školama u Srbiji, nego u školskoj 2013/2014. godini, pokazuju podaci koje je objavio Republički zavod za statistiku.
Kako se navodi, u prošloj školskoj godini bilo je 505.247 učenika, a u 2013/2014. bilo je 562.556 učenika u osnovnim školama.
U prethodnoj školskoj godini bilo je 3.206 škola, a pre devet godina 3.429. U prvi razred osnovne škole prethodne godine je upisano 63.230 dece, a devet godina pre toga 68.693 učenika, dok je osmi razred ove godine završilo 61.959 učenika, a pre devet godina 66.862 učenika.
Kada je reč o srednjim školama, prethodne školske godine bilo je 40.034 učenika manje nego pre devet godina. U gimnazije je redovno išlo oko 1.000 učenika više nego 2013, u četvorogodišnje srednje škole oko 30.000 učenika manje, dok je u trogodišnje škole išlo oko 2.000 učenika više.
M.J./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Ove godine bira se 13 sudija Ustavnog suda. Preostalih petoro izabraće predsednik Srbije, a još troje Opšta sednica Vrhovnog suda

U Briselu ponovo potvrđeno da je budućnost Zapadnog Balkana u EU i da je proširenje realna i dostižna mogućnost, ali je istovremeno naglasila da bez kredibilnih reformi i normalizacije odnosa nema napretka. Srbija se, međutim, nije usaglasila sa usvojenom Briselskom deklaracijom

„Novac građana Beograda troši se po političkom ključu – za mere koje donose brze političke poene i ličnu korist“, govori Nikola Radin, ekonomista i izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“, za novi broj „Vremena“

Da li svi na svetu daju mito, jesmo li kao obični građani „krivi“ što učestvujemo u sitnoj korupciji, kao i kako sprečiti onu duboku institucionalizovanu, govori američka politikološkinja Mirjam Goldin za novi broj „Vremena“

Posle uvođenja gazdinstva u pasivu, poljoprivredniku iz okoline Bačke Palanke ograda dvorišta ižvrljana je grafitima u kojima ga autori nazivaju „blokaderom”. Radovan Pivarski tvrdi da iza svega stoje „lokalni Ćaci”
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve