
Godinu dana od početka blokada
Studenti poručili: „Predsedniče, vaše vreme je isteklo!“
Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležavaju godišnjicu početka blokade na ovom fakultetu

Iako je 2017. godine dočekan u Novom Pazaru uz povike „Sultan Erdogan“, turski predsednik ovog puta nije posetio Sandžak. Bošnjački lideri su otišli kod njega u Beograd
Kada je 2017. godine posetio Srbiju, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan nije propustio da obiđe Novi Pazar. Tamo je dočekan srdačno, uzvicima „Sultan Erdogan“ i „Alahu ekber (Bog je veliki)“.
Tako je Erdogan postao prvi predsednik Turske koji je posetio Sandžak, u kome je boravio i u julu 2010. godine, ali u svojstvu premijera, kada je u Novom Pazaru otvorio Turski kulturni centar „Ataturk“.
Ovog puta, poseta Sandžaku nije bila predviđena. Umesto da se predsednik Turske u Novom Pazaru, nezvaničnom centru Sandžaka, sretne sa liderima najvećih bošnjačkih partija, oni su otišli kod njega u Beograd.
Na sastanku su bili Rasim Ljajić, osnivač Sandžačke demokratske partije (SDP) i predsednik SDPS, Sulejman Ugljanin, lider SDA Sandžaka i Usame Zukorlić, predsednik Stranke pravde i pomirenja (SPP).
Nema mnogo informacija o tom susretu. Portal blizak SPP objavio je da je predsednik te partije sedeo odmah do turskog predsednika.
Iz SDA Sandžaka, čijeg predsednika Ugljanina sa Erdoganom veže višedecenijsko prijateljstvo, kratko je saopšteno da je „razgovarao sa predsednicima bošnjačkih parlamentarnih partija“, ali i da je istakao važnost „zajedničkog delovanja u interesu Bošnjaka Sandžaka i aktivne saradnje sa državnim institucijama“.
Dronovi važniji od bošnjačko-muslimanske manjine
O nedolasku predsednika Turske u Sandžak, mišljenja su podeljena u Novom Pazaru.
Sead Biberović, politički analitičar, smatra da je Erdogan „još jednom pokazao da je Turskoj važnija Srbija kao zemlja kojoj može da proda dronove ili neko drugo odružje, od bošnjačko-muslimanske manjine koju, eventualno, može da iskoristi pred neke predsedničke izbore u Turskoj ili Srbiji ili da pokaže svoju želju da postane neprikosnoveni svetski predvodnik i zaštitnik muslimana“.
„Nedolaskom je pokazao da je njemu važniji autokratski kolega Vučić sa kojim, iza zatvorenih vrata, slobodno može da se dogovara, na primer, o uslovima prodaje oružja gde će obojica biti finansijski dobri, dok Srbiji ti dronovi, kao ni rafali, realno, ne trebaju jer ne postoji stvarna opasnost da će biti napadnuta. Njih dvojica mogu da razgovaraju i o stvaranju nekakve osovine autokrata jer se Erdogan mnogo bolje razume sa Putinom, Orbanom ili Vučićem, nego sa liderima demokratskih evropskih zemalja. Sve mu je to važnije nego bošnjačka manjina koja ima mnogobrojne ogromne probleme,većinu kao i drugi građani Srbije, ali i dodatne mnoge koji se tiču ostvarenja osnovnih manjinskih prava“, naglašava Biberović, piše portal Danas.
Ekonomska saradnja na istorijskom maksimumu
Politikolog Fahrudin Kladničanin podseća da je predsednik Turske dva puta posetio Novi Pazar i da su ti dolasci „potvrdili zainteresovanost i posvećenost aktuelne turske administracije Sandžaku”.
„Ne možemo da očekujemo da predsednik Erdogan, svaki put, kad poseti Srbiju dođe i u Novi Pazar. Svi aktuelni akteri političkog i verskog života bili su u Beogradu. Jedni su se lično sastali sa njim, a drugi sa članovima šire delegacije“, kaže Kladničanin.
Konstatuje da je dosta ostalo nerešenog iz potpisanih sporazuma 2017. godine, prilikom boravka turskog predsednika ovom gradu.
„Ništa od onoga što je tada obećala, Turska nije finansirala, osim otvaranja konzulata, što nije beznačajna stvar. To potvrđuje stalno tursko prisustvo i izuzetno vidljive kulturne saradnje. Turska i Srbija imaju izuzetno dobru političku saradnju, izgrađene prijateljske odnose, a u ekonomskom smislu saradnja dve države je na istorijskom maksimumu“, ocenjuje ovaj sagovornik Danasa.
Smatra da bez obzira što iz Turske nema ekonomskih podsticaja prema Sandžaku, „Erdoganov autoritet i način na koji komunicira sa bošnjačkom političkom elitom, jasno naglašavaju da je saradnja sa vlastima u Beogradu imperativ”.
„To naši politički akteri dobro razumeju. Između ostalog, tursko zalaganje uz razumevanje Beograda, odnosno Aleksandra Vučića, doprinelo je relaksaciji političkih prilika. Ne mogu građani Novog Pazara da od predsednika Turske očekuju velike i kapitalne projekte. Mogu da očekuju emociju i možda razumevanje situacije, ali probleme svakako rešava Beograd“, zaključuje Kladničanin.
Popularnost Erdogana opada
Nikola Kočović, urednik Informativnog programa Radija Sto plus, ocenjuje da nedolazak turskog predsednika u ovaj kraj „ne mora nužno da znači da su Sandžak i Bošnjaci izgubili na značaju i više nisu u sferi interesovanja Ankare”.
Mišljenje zasniva na činjenici da se Erdogan, u Beogradu, sastao sa bošnjačkim političkim liderima Ljajićem, Ugljaninom i Zukorlićem.
„Mislim da je ‘zlatno doba‘ u tim odnosima prošlo ili bar polako prolazi. Iako, Erdogan, i dalje, uživa veliku popularnost među sandžačkim Bošnjacima, mislim da je ona kudikamo manja nego pre sedam godina, kada je ‘sultanu‘, prilikom posete Novom Pazaru, iskreno klicalo nekoliko hiljada ljudi bez ‘spontanog‘ dovoženja autobusima“, naglašava Kočović.
Tvrdi da ono što su, tada, samo retki pomišljali, sada mnogi glasno govore i pitaju šta imaju od Turske i zašto „naši prijatelji investiraju u Krupanj i Leskovac, a ne u Sandžak”.
„Tome su doprinela i neispunjena obećanja od pre sedam godina, kada su prilikom posete Erdogana i Vučića potpisana četiri sporazuma, koja su predviđala ulaganja Turske u ovaj grad, ali i Jošaničku Banju“, ističe Kočović.
Podseća da su se Turci, tada obavezali da će da finansiraju izgradnju novog vrtića, dva nova mosta u centru grada i restaurirati i sanirati hamam u Novom Pazaru i tursko kupatilo u Jošaničkoj Banji.
Za sedam godina projekti u Novom Pazaru nisu odmakli, „nije poznato čijom krivicom”, a „paradoksalno je da je realizovan onaj u Jošaničkoj Banji”.
Izvor: Danas

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležavaju godišnjicu početka blokade na ovom fakultetu

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Korisnici Orion telekoma ponovo su izgubili N1. Da li je ovo trajno isključenje i ima li veze sa time što je pretplatnike ove firme preuzela firma koju treba da kupi Telekom - pre samo nedelju dana

Prema najnovijem izveštaju platforme CIVICUS Monitor, Srbija je u 2025. godini pala iz kategorije „opstruiranog” u status države „pod represijom”, što podrazumeva ozbiljna ograničenja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja

Vlada je pokrenula izradu plana koji obuhvata prostor Avala Filma, Kinoteke i RTS-a. Iz inicijative Beograd ostaje upozoravaju da je reč o pokušaju legalizacije investitorske gradnje u jednom od ključnih zelenih pojaseva Beograda
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve