

Reagovanje
Na Košutnjaku će biti zauzeto 14 hektara šume
Reagovanje na intervju arhitekte Bojana Kovačevića („Vreme“ 1830) o prvonagrađenom konkursnom rešenju za deo opštine Čukarica




Posle rezolucije Evropskog parlamenta, izveštaja Evropske komisije i Reportera bez granica, ni Fridom haus nema mnogo lepše mišljenje o Srbiji. Za Vučića to je "glupost"
Nastavlja se niz kritičkih izveštaja međunarodnih organizacija i institucija o Srbiji.
Posle Reportera bez granica, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, novi izveštaj objavio je i Fridom haus.
U izveštaju o slobodi interneta ove organizacije sa sedištem u Vašingtonu, Srbija više nije slobodna zemlja, kako je ocenjeno prošle godine, već je delimično slobodna.
Istini za volju, i prošle godine bila je na ivici da sklizne u delimičnu slobodu – samo jedan bod odvajao ju je od toga. Tada je sloboda interneta u Srbiji ocenjena sa 70 od 100 poena, a ove godine dobila je tri boda manje.
Sa 67 od 100 poena, Srbija se svrstava u delimično slobodne zemlje kada je reč o slobodi interneta.
Do promene statusa, odnosno smanjenja slobode interneta u Srbiji, doveo je odgovor vlasti na višemesečne proteste predvođene studentima, navodi Fridom haus u izveštaju.
Jer kada su ljudi izašli na ulice posle smrtonosnog pada nadstrešnice, vlasti hapsile pojedince koji su na društvenim mrežama podržali proteste i koristile su „selebrajt“ tehnologiju za pretraživanje telefona novinara i aktivista.
Hapšeni su korisnici društvenih mreža, među njima i studenti, zbog sadržaja vezanog za demonstracije.
Osvrnuo se Fridom haus i na novinare koji rade za onlajn medije koji su pokušali da izveštavaju sa protesta – suočili su se sa povećanim nasiljem i uznemiravanjem i na internetu i uživo, stoji u izveštaju koji obuhvata period od 1. juna 2024. do 31. maja 2025. godine.
Nastavljen je nadzor aktivista i novinara uz pomoć špijunskog softvera, a medijske kuće su se suočile sa brojnim strateškim tužbama protiv javnog učešća (SLAPP).
Izveštaj Fridom hausa nadovezuje se na ranije ocene drugih međunarodnih organizacija i institucija koje upozoravaju na stanje u Srbiji.
Krajem oktobra, Reporteri bez granica (RSF) saopštili su da je sloboda medija u Srbiji ugrožena, a da se nakon novosadske tragedije beleži rekordan broj napada na novinare i novinarke.
Ova organizacija je odala počast novinarima u Srbiji koji „herojski izveštavaju o protestima uprkos institucionalizovanom nasilju režima predsednika Aleksandra Vučića”.
„Sloboda medija u Srbiji je ugrožena, kao i naše pravo da budemo informisani o događajima u ovoj zemlji kandidatkinji za članstvo u Evropskoj uniji (EU)”, ocenio je Pavol Salaj iz RSF.
Od ukupno 180 zemalja i teritorija u Svetskom indeksu slobode medija RSF-a za 2025. godinu, Srbija zauzima 96. mesto.
Reporteri bez granica predstavili su i listu od 34 „predatora slobode medija”, koji su tokom 2025. godine ugrozili novinare i pravo na informisanje. Na toj listi se našao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno se komentarišući izveštaj Evropske komisije zapitao kako je to Srbija nazadovala kada je reč o slobodi medija.
„Ne znam stvarno šta smo mi uradili. Mora neko da mi objasni, osim što će da mi kaže da se poziva na Reportere bez granica ili Fridom haus ili ne znam koju već ekspozituru, pošto te gluposti ne mogu da prihvatim kao argument”, rekao je, između ostalog, Vučić na konferenciji za novinare u Briselu.
Iako ih Vučić naziva glupostima, izveštaji Reportera bez granica i Fridom hausa imaju uticaj na globalne donosioce odluka.
Obe organizacije imaju značajnu reputaciju i utiču na međunarodnu percepciju vladavine prava, pa njihovi izveštaji nikada nisu samo „papir“, već deo šireg političkog i diplomatskog pritiska.
RSF je jedna od tri najrelevantnije svetske organizacije za procenu medijskih sloboda. Zemlje loše rangirane u RSF indeksu često se percipiraju kao rizičnije za investiranje.
S druge strane, Fridom haus je najcitiraniji globalni indeks demokratije na svetu – u akademskim krugovima, diplomatiji i medijima.
Izveštaji ove organizacije često imaju indirektan uticaj na stavove američkog Kongresa, Stejt Departmenta i drugih institucija, a zemlje sa lošim ocenama ponekad dobijaju manju političku i finansijsku podršku.


Reagovanje na intervju arhitekte Bojana Kovačevića („Vreme“ 1830) o prvonagrađenom konkursnom rešenju za deo opštine Čukarica


Aleksandar Vučić govorio je za Rojters o evropskom putu Srbije, gasu koju zemlja nabavlja mimo Rusije, ali i sopstvenoj budućnosti


Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe


Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.


„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve