Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Veliki Dnjepar ovde je kilometrima širok. Na njegovoj levoj obali, kraj gradića Energodar, nalazi se Nuklearna elektrana Zaporožje, poprište jedne od bitaka u nesrećnom ratu u Ukrajini. Tu se poslednjih nedelja istovremeno vodi poziciona, propagandna i povremeno prava borba oko kontrole nad šest zaporoških VVER-1000 reaktora koja predstavlja rizik kako za Ukrajinu i Rusiju, tako i za nemali deo Evrope
Pozornica zbivanja, Zaporožje, kao i većina nuklearki podignuta na velikoj vodi, pravi je ćutljivi energetski džin. Sa snagom na pragu svakog od reaktora od 950 MW, ukupna snaga Zaporožja iznosi 5700 MW što je čini najvećom nuklearnom elektranom u Evropi, sa polovinom ukrajinskih nuklearnih kapaciteta i petinom njihove elektroprivrede. To je više od termo-kapaciteta srpske elektroprivrede i predstavlja snagu koja bi, samo u jednoj elektrani, podmirila potrebe čitave Srbije za strujom…
Posade na zaporoškim reaktorima bile su prethodnih nedelja podvrgnute stresu za kakav teško da su unapred pripremane. No, uprkos medijskoj lavini i zastrašujućim napisima, sami reaktori ne mogu biti direktno ugroženi od eksplozija i pucnjave, budući da su projektovani da izdrže ogromna opterećenja, seizmičke potrese i zaista razorne eksplozije. Uostalom, ma kako se kao dečaci igrali rata i “slepo” srljali u bitku, teško je zamisliti komandanta koji bi izdao naređenje da se granatira neki od reaktora.
Ali, ranjivost ovakvih postrojenja ne leži u njihovom srcu, nego u udovima – elektrane su tako projektovane da se razmišljalo i o alternativi za alternativu, ali sve veća i veća oštećenja okruženja reaktora mogla bi dovesti do otkazivanja nekog od pomoćnih sistema. To je put u svojevrsnu katastrofu i mogao bi se nazvati “Fukušima scenarijem”…
Pročitajte ceo tekst Slobodana Bubnjevića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka, 1. septembra 2022.
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Predaja potpisa za izbornu listu „Studentska lista – studenti pobeđuju“ je završni korak studentskog pokreta na putu ka izbornoj pobedi, rekao je docent Učiteljskog fakulteta Nemanja Karović


Reprezentativci i reprezentativke nisu ambasadori vlasti. Predsednik može da ih primi, čestita im, država može da finansira njihove programe, ali iz toga ne proizlazi da sportisti imaju obavezu da političaru uzvrate osmehom


Studentska lista je okupila prilično heterogenu i veoma široku mrežu podrške. U njoj su velike i male opozicione stranke, lokalni pokreti, grupe građana, građanske inicijative i pojedinci. Ujedinjuje ih procena da pojedinačne interese treba podrediti rušenju režima Aleksandra Vučića, a da su studenti jedina snaga koja to može da ostvari


Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković ponovo preti - i studentima i njihovim profesorima. Da li će profesori podržati svoje studente u borbi za pomeranje akademske godine


„VJT pod Nenadom Stefanovićem deluje kao propagandno glasilo predsednika u funkcionerskoj kampanji“, kaže za „Vreme“ student Pravnog fakulteta Lazar, koji je na velikom studentskom protestu 15. marta bio redar kod Narodne skupštine
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve