Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com




Veliki Dnjepar ovde je kilometrima širok. Na njegovoj levoj obali, kraj gradića Energodar, nalazi se Nuklearna elektrana Zaporožje, poprište jedne od bitaka u nesrećnom ratu u Ukrajini. Tu se poslednjih nedelja istovremeno vodi poziciona, propagandna i povremeno prava borba oko kontrole nad šest zaporoških VVER-1000 reaktora koja predstavlja rizik kako za Ukrajinu i Rusiju, tako i za nemali deo Evrope
Pozornica zbivanja, Zaporožje, kao i većina nuklearki podignuta na velikoj vodi, pravi je ćutljivi energetski džin. Sa snagom na pragu svakog od reaktora od 950 MW, ukupna snaga Zaporožja iznosi 5700 MW što je čini najvećom nuklearnom elektranom u Evropi, sa polovinom ukrajinskih nuklearnih kapaciteta i petinom njihove elektroprivrede. To je više od termo-kapaciteta srpske elektroprivrede i predstavlja snagu koja bi, samo u jednoj elektrani, podmirila potrebe čitave Srbije za strujom…
Posade na zaporoškim reaktorima bile su prethodnih nedelja podvrgnute stresu za kakav teško da su unapred pripremane. No, uprkos medijskoj lavini i zastrašujućim napisima, sami reaktori ne mogu biti direktno ugroženi od eksplozija i pucnjave, budući da su projektovani da izdrže ogromna opterećenja, seizmičke potrese i zaista razorne eksplozije. Uostalom, ma kako se kao dečaci igrali rata i “slepo” srljali u bitku, teško je zamisliti komandanta koji bi izdao naređenje da se granatira neki od reaktora.
Ali, ranjivost ovakvih postrojenja ne leži u njihovom srcu, nego u udovima – elektrane su tako projektovane da se razmišljalo i o alternativi za alternativu, ali sve veća i veća oštećenja okruženja reaktora mogla bi dovesti do otkazivanja nekog od pomoćnih sistema. To je put u svojevrsnu katastrofu i mogao bi se nazvati “Fukušima scenarijem”…
Pročitajte ceo tekst Slobodana Bubnjevića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka, 1. septembra 2022.
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Oko 250.000 birača izlazi na birališta u deset opština. Iako lokalni, ovi izbori mogu najaviti raspoloženje pred parlamentarne. Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača na izborima u nedelju 29. marta u deset opština u Srbiji: Aranđelovca, Bajine Bašte, Bora, Kladova, Knjaževca, Kule, Lučana, Majdanpeka, Sevojna i Smederevske Palanke


„Mislim da opozicija pre svega treba da se fokusira na izvođenje birača na izbore, a manje na veštački izazvane incidente. Vreme je da hrabrimo i budemo tu da zaštitimo naše birače, da im pružimo podršku kako niko ne bi mogao da ih maltretira i ucenjuje“, kaže za „Vreme“ Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije


U normalnim vremenima, izbori u deset malih sredina imali bi tek lokalni značaj. Ali, ovo nisu normalna vremena. Svaka pobeda antirežimskih snaga bila bi bolan poraz za Aleksandra Vučića


Niko ne zna može li nova kineska raketa da se montira na MIG-ove koje Srbija ima. Ali, nije teško pogoditi čemu služi novo zveckanje oružjem


„Meni na mitinge i skupove ne mora da dođe niko ko ne želi“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tvrdi da zaposleni u javnom sektoru nisu pod pritiskom da prisustvuju mitingu SNS 21. marta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve