Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com




Veliki Dnjepar ovde je kilometrima širok. Na njegovoj levoj obali, kraj gradića Energodar, nalazi se Nuklearna elektrana Zaporožje, poprište jedne od bitaka u nesrećnom ratu u Ukrajini. Tu se poslednjih nedelja istovremeno vodi poziciona, propagandna i povremeno prava borba oko kontrole nad šest zaporoških VVER-1000 reaktora koja predstavlja rizik kako za Ukrajinu i Rusiju, tako i za nemali deo Evrope
Pozornica zbivanja, Zaporožje, kao i većina nuklearki podignuta na velikoj vodi, pravi je ćutljivi energetski džin. Sa snagom na pragu svakog od reaktora od 950 MW, ukupna snaga Zaporožja iznosi 5700 MW što je čini najvećom nuklearnom elektranom u Evropi, sa polovinom ukrajinskih nuklearnih kapaciteta i petinom njihove elektroprivrede. To je više od termo-kapaciteta srpske elektroprivrede i predstavlja snagu koja bi, samo u jednoj elektrani, podmirila potrebe čitave Srbije za strujom…
Posade na zaporoškim reaktorima bile su prethodnih nedelja podvrgnute stresu za kakav teško da su unapred pripremane. No, uprkos medijskoj lavini i zastrašujućim napisima, sami reaktori ne mogu biti direktno ugroženi od eksplozija i pucnjave, budući da su projektovani da izdrže ogromna opterećenja, seizmičke potrese i zaista razorne eksplozije. Uostalom, ma kako se kao dečaci igrali rata i “slepo” srljali u bitku, teško je zamisliti komandanta koji bi izdao naređenje da se granatira neki od reaktora.
Ali, ranjivost ovakvih postrojenja ne leži u njihovom srcu, nego u udovima – elektrane su tako projektovane da se razmišljalo i o alternativi za alternativu, ali sve veća i veća oštećenja okruženja reaktora mogla bi dovesti do otkazivanja nekog od pomoćnih sistema. To je put u svojevrsnu katastrofu i mogao bi se nazvati “Fukušima scenarijem”…
Pročitajte ceo tekst Slobodana Bubnjevića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka, 1. septembra 2022.
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Državna priznanja stranim zvaničnicima, lekarima, naučnicima i umetnicima, dodelio je povodom Sretenja predsednik države Aleksandar Vučić, uz upozorenje da će Srbija biti „pritisnuta više nego ikada“


Članovi Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta, koji su boravili u Srbiji od 22. do 24. januara, pozvali su vlasti na hitne i transparentne istrage navoda o nesrazmernoj upotrebi sile i nezakonitom nadzoru demonstranata. Ocenjeno da je politička scena u Srbiji duboko polarizovana i najavljeno pažljivo praćenje stanja demokratije i vladavine prava


Poslanik šovinističkog Domovinskog pokreta pesmom slavio ustaškog poglavnika, nacističkog kolaboracionistu i ratnog zločinca Antu Pavelića


U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji


Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve