img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Politika u Srbiji

Zaostavština Slobodana Miloševića: Sve je slično, samo njega i ratova nema

12. фебруар 2025, 20:25 K. S.
Foto: Aleksandar Anđić
Suđenje Slobodanu Miloševiću počelo je pre 23 godine
Copied

Prošlo je tačno 23 godine otkako je pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počelo suđenje bivšem predsedniku Srbije i Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) Slobodanu Miloševiću. Koji njegovi ljudi danas zaposedaju važne državne funkcije

Dvanaestog februara 2002. počela je nova istorija međunarodnog prava.

Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu prvi put je počelo suđenje jednom bivšem šefu države optuženom za zločin protiv čovečnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj 1992, Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995, kao i na Kosovu 1999.

Suđenje Slobodanu Miloševiću trajalo je nešto duže od četiri godine, a formalno je završeno 14. marta 2006, tri dana posle Miloševićeve smrti, a nekoliko nedelja pre predviđenog završetka pretresa.

Devetnaest godina kasnije i 23 od početka suđenja, politička scena u Srbiji, naslednici Savezne Republike Jugoslavije koju je Slobodan Milošević vodio do oktobra 2000, doživela je brojne bure i promene, ali pojedinci iz Miloševićevog vremena i dalje su na važnim državnim položajima.

Izostanak lustracije

Posle pada Slobodana Miloševića i Petooktobarskih demonstracija 2000. godine, mnogi su se nadali suštinskim političkim i društvenim promenama u Srbiji. I delovalo je da se krenulo u tom pravcu, makar u prvim godinama.

Na Peti oktobar deo javnosti i danas gleda kao na dan velike pobede demokratskih, građanskih, antiratnih snaga protiv nacionalističke, kleptokratske autokratije Slobodana Miloševića. Brojni su, međutim, oni koji smatraju da je tada propuštena šansa za transformaciju Srbije. Tadašnjim nosiocima vlasti zamera se izostanak takozvanog 6. oktobra, odnosno radikalnog razračunavanja sa akterima prethodnog režima, lustracije za one koji su učestvovali u zločionima, huškanju na ratove, kriminalnim obračunima i pljački zemlje.

Od kraja 2024. opet stotine hiljada ljudi provode na ulicama gotovo svih lokalnih samouprava u zemlji. Protesti, koje su pokrenuli studenti zbog pada nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu, narasli su u velike građanske demonstracije, a neki od učesnika nazivaju ih popravnim ispitom koji bi trebalo da dovede do pre četvrt veka izostalog 6. oktobra.

Ne čudi, zapravo, da učesnici građanskih protesta opet zahtevaju isto što i nekada – vladavinu prava, slobidu medija, prestanak pljačke, dekriminalizaciju društva – jer na čelnim pozicijama u državi su ponovo, još uvek ili sve vreme, neki od aktera 1990-tih godina koji su svesrdno doprineli moralnom i političkom posrnuću Srbije; šovinisti, nacionalisti, antidemokrate, ratni huškači, ljudi koji Miloševiću nisu zamerali što je Srbiju gurao u ratove, već što ih nije dobio, koji relitivizuju ratne zločine počinjene u ime Srba, koji falsifikuju istoriju i svoje sramne biografije.

Njihova politika je dovela do proterivanja 250.000 Srba iz Hrvatske koje su ostavili na cedilu, do gubitka Kosova i pogroma nealbanskog stanovništva, do najveće inflacije u istoriji čovečanstva koju su iskoristili za lično bogaćenje, do uništenja srpske privrede.

Oni su ti „bivši” koji su do temelja razorili Srbiju, beskrupulozni populisti, sada presvučeni u demokratska odela. Što reče Tomislav Nikolić kada je zajedno sa Aleksandrom Vučićem napustio ideju velike Srbije u koju se kleo i uspostavljanje granice na liniji Karlobag-Ogulin-Virovitica-Karlovac i zabio nož u leđa Vojislavu Šešelju koji je bio u zatvoru u Hagu, objašnjavajući kako neko može preko noći da promeni politiku za 180 stepeni i od Velikosrbina postave Evropejac: pa uvideli smo da onako, antizapadnom, velikosrpskom politikom, ne možemo da dođemo na vlast.

Vučić se posle ratosiljao Nikolića, ali eto bivših radikala čvrsto na vlasti u Srbiji. Makar do 1. novembra prošle godine.

Vučić, Dačić, Dejanović…

Aleksandar Vučić, Ivica Dačić i Slavica Đukić Dejanović, neka su od imena koja se provlače političkom scenom Srbije više od tri decenije koje su na ovim prostorima obeležili krvavi ratovi zbog kojih se Miloševiću i sudilo u Hagu.

Današnji predsednik Srbije Aleksandar Vučić nikada nije bio član Miloševićeve Socijalističke partije Srbije, ali je Srpska radikalna stranka u kojoj je započeo političku karijeru 1993, u Miloševićevo vreme bila koalicioni partner sa SPS-om.

Vučić je od ulaska u politiku menjao brojne funkcije. Bio je narodni poslanik, ministar informisanja za vreme bombardovanja SRJ 1999. godine, bio je prvi potpredsednik Vlade, njen mandatar, a od 2017. godine je predsednik države. Ljudi iz njegove stranke su na ministarskim i drugim važnim državnim položajima.

Država koju vodi godinama je duboko podeljena na one koji hvale njegovu politiku i one koji joj se protive. Korupcija je sveprisutna i na ulicama se poslednjih meseci traži odgovornost za nju.

Dok su protesti sve obimniji, predsednik Vučić najavljuje nekakvu deklaraciju o Vojvodini koja kanda treba da sačuva teritorijalni integritet „Severne Srbije“ koji kobajagi ugrožavaju izmišljeni lalinski separatisti; promoviše i stvaranje novog narodnog pokreta, jer SNS ne može da se oslobodi imidža duboko korumpirane stranke, koji će, prema najavama, podržati SPS, na čelu sa Ivicom Dačićem.

Dačić, današnji ministar unutrašnjih poslova u Vladi Srbije, bio je portparol SPS-a. Zarad opstanka na vlasti promenio je sve strane i ideologije, da bi od 2008. zauzimao važne funkcije u Vladi. Bio je njen potpredsednik i ministar u nekoliko resora, pa na kratko i premijer.

Iz iste stranke ponikla je i Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete čiju ostavku na ulicama poslednjih meseci zahtevaju zaposleni u prosveti. U politici je od 1990. godine, kao članica Socijalističke partije Srbije.

I nisu oni jedini koji su ponikli na režimu devedesetih godina prošlog veka, a i danas obavljaju važne funkcije.

Mediji i vlast

Mediji nisu zvanična vlast u podeli na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, ali igraju ulogu četvrte grane vlasti.

Tokom Miloševićevog režima, u tadašnjoj državi nije bilo ni približno medija koliko ih je danas, ali je i tada većina bila bliska vlasti, tj. od vlasti je zavisila.

Na važnim funkcijama u nekim medijima danas su ljudi bliski aktuelnoj vlasti, a ima i onih koji su bili i članovi Miloševićevog SPS-a. Jedan od njih je aktuelni glavni i odgovorni urednik Novosti Milorad Vučelić. Član SPS-a postao je 1992. i uz prekid od nekoliko godina, bio je član partije sve do 2006. godine.

Vlasnik Pinka, Hrama svetog Žeksa i koječega drugoga, Željko Mitrović ponikao je pod skutama Mire Marković, supruge Slobodana Miloševića, i Jugoslovneske levice (JUL), partije izmišljene da bi bila koalicioni parter SPS-a.

Mlađi od svega

Kazna Slobodanu Miloševiću nikada nije izrečena, pošto je preminuo u zatvoru pre nego što je suđenje privedeno kraju.

Proteklo je četvrt veka od njegovog odlaska sa vlasti i 23 godine od početka suđenja, ali i danas, njegov duh i dalje lebdi nad političkom scenom.

Proteste ka pravičnijem društvu i protiv trenutne politike danas vode studenti – koji ni ne pamte lik Slobodana Miloševića, jer za vreme njegove vlasti nisu ni bili rođeni.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Ivica Dačić Međunarodni sud u Hagu Milorad Vučelić Politika u Srbiji Slavica Đukić Dejanović Slobodan Milošević Željko Mitrović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure