img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Zakon o stranim agentima u Rusiji: Likvidiran Saharovljev Memorijal

04. јануар 2022, 11:01 M. M
Foto: AP Photo
Jedan od osnivača Memorijala: Sovjetski nuklearni fizičar, disident i borac za ljudska prava Andrej Saharov
Copied

Organizacija  Memorijal čiji je cilj bio proučavanje političke represije u SSSR, a čiji je prvi počasni predsednik bio akademik Аndrej Saharov, optužena je da «rehabilituje nacističke zločince na čijim rukama je krv sovjetskih građana“. Kritičari govore o „pokušaju da se naciji oduzme pamćenje“

Vrhovni sud  Rusije usvojio je tužbu Generalnog tužilaštva i 28. decembra odlučio da likvidira međunarodnu organizaciju Memorijal zvanično osnovanu 1992. godine u Moskvi, a koja je počela sa radom 1987.  Jedan od organizatora i prvi počasni predsednik Memorijala bio je akademik Аndrej Saharov. Prvi predsednik Rusije Boris Jeljcin je bio u savetu Memorijala.

Glavni zadatak Međunarodnog istorijskog, obrazovnog, dobrotvornog i humanitarnog društva Memorijal bio je proučavanje političke represije u SSSR. Оd 1989. godine u Rusiji je podignuto preko 1.500 spomenika žrtvama političke represije, od čega 210 u Moskvi.

U Rusiji se gašenju ove organizacije usprotivilo oko 300 javnih ličnosti, među kojima 62 akademika i dopisnih članova Ruske akademije nauka. Оni su u otvorenom pismu likvidaciju Memorijala opisali kao „pokušaj da se naciji oduzme pamćenje“.

U odbranu Memorijala bio se oglasio se i Jeljcin centar, baš kao i dobitnici Nobelove nagrade za mir Mihail Gorbačov i Dmitrij Muratov koji su pozvali tužilaštvo da slučaj reši vansudski i odustane od tužbe.

Memorijal je sudskom odlukom likvidiran zbog „sistematskog kršenja zakona o stranim agentima“, koji je, kako ruski zvaničnici ponavljaju, donet po ugledu na istoimeni zakon koji je u SAD na snazi od 1930-ih. Po tom zakonu NGO koje se finansiraju iz inostranstva u svakom objavljenom materijalu moraju da navedu da ga je sačinila „organizacija koja je proglašena za stranog agenta“.

Provladina „Izvestija“ pozivajući se na „obaveštene  izvore“ piše da je Memorijal iz inostranih izvora u prvoj polovini 2021. dobio 189 miliona rubalja, u 2019. godini  131,2, u 2020. godini 147,8 miliona rubalja. Prema „Izvestiji“ strani sponzori Memorijala su Fondacija Fridrih Nauman, Fondacija Hajnrih Bel, Fondacija Kerber i niz drugih. Na ročištu su saopštene  informacije o novčanim primanjima iz SAD, Nemačke, Luksemburga.

Memorijal je u „registar stranih agenata“ upisan  2016. godine. Organizacije proglašene za stranog agenta po pomenutom zakonu mogu da nastave sa radom, ali su neke od njih, kao Fond za borbu protiv korupcije Alekseja Navaljnog, proglašene za ekstremističke i samim tim zabranjene.

Tužilac je tokom rasprave pred Vrhovnim sudom 28. decembra optužio Memorijal da poslednjih godina „stvara lažnu sliku SSSR-a kao „terorističke države“ i da «rehabilituje nacističke zločince na čijim rukama je krv sovjetskih građana“.

Portparol tužilaštva Аleksej Žafjarov je rekao da Memorijal spekuliše na temu represije i da je uključen u rehabilitaciju „izdajnika domovine“, da se žali  da umesto države radi na rehabilitaciji žrtava represije, mada je navodno samo tužilaštvo od 1991. godine rehabilitovalo 500.000 ljudi, a Ministarstvo unutrašnjih poslova tri miliona. Žafrjov tvrdi i da se u protekle dve godine Memorijal internešenel nikada nije obratio tim institucijama sa zahtevom da se bilo ko proglasi za žrtvu represije.

„Zašto smo sada mi, potomci pobednika, prinuđeni da gledamo pokušaje rehabilitacije izdajnika otadžbine i nacističkih saučesnika… Verovatno zato što to neko plaća“, naglasio je  Žafjarov.

Da se Memorijal za rehabilitaciju nacizma privede pravdi zatražili su Veterani Rusije, a za likvidaciju te organizacije zalagali su se i rusko Ministarstvo pravde i ruska Federalna služba za nadzor u oblasti komunikacija, informacionih tehnologija i masovnih medija Roskomnadzor. Predsednik Vladimir Putin je bio izrazio nadu da će suđenje za likvidaciju Memorijala biti objektivno.

Оdbrana Memorijala je tužbu nazvala neosnovanom i najavila da namerava da uloži žalbu na odluku svim pravnim sredstvima, da je to međunarodna organizacija sa ograncima u više zemalja koja se bavi istraživačkim i obrazovnim radom i ljudskim pravima, te da se ne može likvidirati na način na koji to pokušava da uradi Tužilaštvo.

Podršku Memorijalu dali su šefica Кomisije za ljudska prava Saveta Еvrope Dunja Mijatović, a predsednici Еstonije, Letonije, Litvanije i Poljske su izrazili zabrinutost zbog «prekrajanja ruske istorije».

Obzirom na rasplamsale istorijske sporove o karakteru Drugog svetskog rata, o rezoluciji Evropskog parlamenta o izjednačavanju nacizma i komunizma  i istorijskog revizionizma i na dosdašanje ruske reakcije na sve to, ovo poslednje teško da može da bude od pomoći Memorijalu.

M.M./Novaja gazeta/Viborča/Komersant/Rusija sevodnja/RBK/RIAN/Interfaks/Izvestija

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Andrej Saharov Boris Jeljcin Memorijal Mihail Gorbačov Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Bogdan Jovičić

19.септембар 2025. K. S.

Užice, Novi Sad, Beograd: Građani na ulicama zbog Bogdana

Odbijena je žalba branioca studenta Bogdana Jovičića. Produžen pritvor, odlukom Višeg suda u Novom Sadu. Zato su studenti pozvali napolje

Beogradski kolektiv

19.септембар 2025. M. L. J.

„Bolje biti Ćaci, ajd pomozi Bože“: Kako je SNS upregnuo veštačku inteligenciju u propagandu

„Zaustave život svaki novi dan, svome narodu nose samo jad i sram, umesto dela prazne reči nose, ništa dobro ljudima ne donose“, počinje pesma „Bolje biti Ćaci“ „Beogradskog kolektiva“ - SNS pandan „Beogradskog sindikata”

Totalna blokada

Više javno tužilaštvo

19.септембар 2025. M. L. J.

Predlog optužnice protiv devetoro studenata zbog Vidovdana

Beogradsko Više javno tužilaštvo (VJT) podnelo je optužni predlog protiv devetoro studenata osumnjičenih za pripremenje krivičnih dela protiv ustavnog uređenje Srbije

Studentski protesti

Protesti

19.септембар 2025. Tijana Stanić

„Šaka jada blokadera”: Da li je režim pobedio, ili će sve eksplodirati na jesen

Sa slabim odzivom na „blokaderske” proteste u poslednje vreme pojačalo se likovanje režima da je pobedio „obojenu revoluciju” i da se po ulicama vrzma samo još „šaka jada blokadera”. Da li je to tako, ili u zatišju kuljaju pripreme za vrelu jesen

Vojska

19.септембар 2025. M. L. J.

Ruski migovi povredili vazdušni prostor Estonije – članice NATO-a

Ruski ratni avioni narušili su vazdušni prostor NATO-a iznad Estonije i približili se Talinu pre nego što su italijanski avioni poslati da ih presretnu.

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure