
Politika
Kosjerić: Tatjana Kokanović reizabrana za predsednicu Skupštine opštine
U zgradi koju čuva privatno obezbeđenje, održava se konstitutivna sednica SO Kosjerić. Za predsednicu Skupštine opštine reizabrana Tatjana Kokanović
Godinama unazad Zajednica srpskih opština (ZSO) je tačka sporenja u dijalogu Srbije i Kosova. Priština odbija da implementira ovu obavezu iz Briselskog sporazuma, koja je minimum na kome Beograd insistira da bi se nastavio dijalog. Očekuje se da bi na sastanku u Briselu, koji je planiran za 18. avgust, pitanje formiranja ZSO moglo da bude u prvom planu
Da je neophodno da Beograd i Priština implementiraju sve ono što su dogovorili u mnoštvu sporazuma, međunarodna zajednica ponavlja već godinama. Iza takvog stava nedvosmisleno stoje i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. Takva poruka šalje se i uoči najavljenog sastanka na vrhu dve strane u Briselu 18. avgusta.
Američki izaslanik za Zapadni Balkan i dijalog Beograda i Prištine Gabrijel Eskobar poručio je da svi raniji sporazumi moraju da se implementiraju, što uključuje i Zajednicu srpskih opština (ZSO), „i da o tome treba da se razgovara na sastanku predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija“.
Zajednica srpskih opština godinama unazad je tačka sporenja između Prištine i Beograda. Prištine odbija da implementira tu obavezu iz Briselskog sporazuma koji je potpisan 2013. godine, a koja je minimum na kome Beograd insistira da bise dijalog nastavio. Ta obaveza, bar zvanično, bila je i povod za nebrojene najave Srpske liste, predstavnika Srba na Kosovu, da napuste kosovske institucije.
Te 2013. godine kada je u Briselu potpisan sporazum o normalizaciji odnosa, Zajednica srpskih opština predstavljana je kao „kamen temeljac“ ovog dogovora. Kako Ahtisarijev plan nije bio dovoljan da se osiguraju prava Srba, ZSO bi prema dogovoru u Briselu trebalo da bude dodatni mehanizam zaštite srpskog stanovništva na Kosovu u 10 opština sa većinski srpskim stanovništvom.
Kamen spoticanja
Iako je Briselski sporazum nesumnjivo regulisao brojna pitanja u odnosima između Srbije i Kosova, odredbe koje se tiču Zajednice srpskih opština uopštene su i neprecizne. Ta „konstruktivna dvosmislenost“, kako se tada govorilo, sada dolazi na naplatu jer Beograd i Priština ne mogu da se dogovore oko statuta, što bi bio prvi korak ka formiranju ZSO. Razlozi za to su što dve strane potpuno različito tumače šta bi trebalo da bude uloga udruženih opština sa većinski srpskim stanovništvom.
Priština i Beograd ne mogu čak ni da se dogovore oko imena ove tvorevine. Za kosovske vlasti to bi trebalo da bude „Asocijacija srpskih opština“, dok Beograd insistira na nazivu „Zajednica srpskih opština“. Razlika nije samo semantička, jer se u slučaju Asocijacije radi o labavijoj formi povezvanja, bez ikakvih izvršnih ovlašćenja.
Iz straha da se na tlu Kosova ne stvori nova Republika Srpska, kosovske vlasti insistiraju da Asocijacija deluje poput nevladine organizacije koja bi se brinula o očuvanju kulturnih, jezičkih i drugih identiteta Srba na Kosovu. Takav predlog za Beograd je neprihvatljiv.
Formiranje ZSO prvobitno je bilo planirano za kraj 2013, a devet godina kasnije njeno uspostavljanje i dalje visi u vazduhu. Ako se uzme u obzir da EU i SAD smatraju da odluka Prištine o ličnim kartama i registarskim tablicama treba da ostane na snaazi, te da o tome zapravo i ne može da se pregovara, taktika srpskih pregovarača u Briselu mogla bi da bude jače insistiranje i pritisak na Prištinu da krene u formiranje ZSO.
S.P./RSE/KoSSEV
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
U zgradi koju čuva privatno obezbeđenje, održava se konstitutivna sednica SO Kosjerić. Za predsednicu Skupštine opštine reizabrana Tatjana Kokanović
Predsednik Demokratske stranke Srđan Milivojević pozvao je građane da izađu na ulice 1. septembra
Sedam javnih preduzeća, koja rukovode našim šumama, vodama, nacionalnim parkovima i putevima, preći će u DOO - društva sa ograničenom odgovornošću. Da li to znači rasprodaju prirodnih bogatstava Srbije, objašnjavaju za „Vreme“ detaljno stručnjaci
Povodom 30. godišnjice vojne operacije Oluja, pet organizacija za ljudska prava organizuje u ponedeljak, 4. avgusta, antiratnu akciju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu
U Barseloni je došlo do treće pucnjave u tri nedelje, za koje policija sumnja da je po sredi obračun crnogorskih klanova. Ranjen je jedan muškarac
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve