
Protesti u Srbiji
Gde se danas održavaju protesti?
Od napada na tužiteljku do političkog nasilja i godišnjice blokade jednog univerziteta - gde se i zbog čega sve u subotu održavaju protesti
Foto: Zoran Žestić/Tanjug
Opada entuzijazam nacionalno opredeljenih birača, a rizikuje se da neka od lista ostane ispod cenzusa, kaže Đorđe Vukadinović za „Vreme“ o razjedinjenosti desnice pred izbore
Stvar je gotova – parlamentarna desnica će na izbore 17. decembra ići u tri kolone. U jednoj su Dveri i Zavetnici, u drugoj Nova DSS i POKS, u trećoj Narodna stranka.
Izokola pominjani Dosta je bilo su iznenađujuće skovali koaliciju sa SDS-om Borisa Tadića, nadajući se prelasku cenzusa.
U tim kolonama se već predaju liste ili skupljaju potpisi, a tu i tamo još traju optužbe o tome ko je kriv za propast dogovora o ujedinjenju koje su tobože svi hteli.
„Deklarativno su hteli, ali zapravo nisu želeli“, tvrdi pak urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović. „To se odnosi na sve osim na Narodnu stranku, a pitanje je šta bi ona zastupala da je bila sigurna u svoj rejting. To je žalosna činjenica, a sve drugo su više ili manje dobra opravdanja.“
„Milošev papir“
Zvanično, do razlaza je došlo zbog famoznog „papira“ koji je na sastanku krajem oktobra predložio prvi čovek NDSS-a Miloš Jovanović.
U njemu se tražilo da se svi obavežu da neće sarađivati sa današnjim vlastima, a da hoće sa građanskom opozicijom – makar tehnički, kako bi se pripremili slobodni izbori.
Vukadinović za „Vreme“ kaže da u papiru za njega nema ničeg spornog, ali: „I Milošev papir, i odbijanje Zavetnika da ga podrže, zapravo su bili u funkciji pronalaženja razloga da do dogovora ne dođe. Niko od njih nije želeo ni zajedničku listu, a ni Narodnu stranku na njoj.“
„Možda su u pitanju i ideološki razlozi, recimo da neki imaju različite odgovore na pitanje šta je veće, a šta manje zlo – Vučić ili prozapadna opozicija“, kaže on.
Poklon za Vučića
Vukadinović podseća da su gotovo svi akteri sa desnice bili u nekim aranžmanima sa vlašću, ali da to ne znači da su „lutke na Vučićevom koncu“. Kaže da „možda ipak u nekima od njih i dalje tinja mrva nade da bi Vučić mogao da napravi ‘patriotski preokret’.”
Kako god, posledica je da će pasti entuzijazam među nacionalno opredeljenim biračima.
„Šteta će biti posebno velika ukoliko neka od lista ostane ispod cenzusa“, dodaje Vukadinović. „Ako se to desi, onda je to poklon vlastima, samo je pitanje da li je bio nameran ili nenameran.“
Pročitajte celu analizu o razjedinjenoj desnici OVDE ili u štampanom izdanju „Vremena“ koje je na kioscima
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Od napada na tužiteljku do političkog nasilja i godišnjice blokade jednog univerziteta - gde se i zbog čega sve u subotu održavaju protesti

Poslednji slučajevi napada na tužioce i sudije nameću pitanje: da li pritisci Vučićevog režima ulaze u novu fazu, od institucionalnog ometanja i medijskih kampanja do direktnih fizičkih obračuna

Posle više od mesec dana, gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić stao je pred novinare i izneo planove o saobraćaju, urbanizmu i dočeku Nove godine, uz niz kontradiktornih rokova i ljutnje na Zavod za zaštitu spomenika

Posle izjave ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Lavrov da na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije ne sme jednostrano da nacionalizacije NIS, predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da nema nacionalizacije bez obostrane saglasnosti

Izvesno je da će se Aleksandar Vučić kandidovati za premijera Srbije, smatraju sagovornici „Vremena“. Ništa novo, i Đukanović i Putin i Erdogan skakali su sa premijerske na predsedničku funkciju i obrnuto
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve