Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik SNSD-a Milorad Dodik zajedno su u Donjoj Gradini obeležili „Dan sećanja na žrtve ustaškog zločina - genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini“. Šta je sve predsednik Srbije uspeo da izgovori
„I prošle godine sam se u ovo vreme zavetovao da ćemo izgraditi memorijalni centar u Donjoj Gradini“, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Donjoj Gradini u Republici Srpskoj u nedelju 19. aprila, koji je Vlada RS proglasila „Danom sećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini“ u NDH od 1941. do 1945. godine.
Iako Vučić voli da ponavlja da su svi pre njega pokušavali da zataškaju zločine koje su ustaše počinile nad Srbima (što je učinio i ovog puta), 22. april, dan kada su 1945. logoraši pokušali da se probiju iz koncentracionog logora Jasenovac, je kao državni praznik „Dan sećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH“ Skupština Republike Srbije usvojila 5. decembra 2011. kada je predsednik države bio Boris Tadić a premijer Mirko Cvetković
„Pokušali su u prethodnih godinu dana da sruše Srbiju, da sruše našu otadžbinu. Jedan od razloga je bio i taj da ne govorimo o svojoj prošlosti otvoreno. A ja vam obećavam da neće proći nijedan dan, i da ću svake nedelje imati sastanke, dok ovde našim novcem, iz Srbije, ne bude izgrađen memorijalni centar“ rekao je Vučić.
Rekao je to, doduše, i pre pet godina, povodom osamdesetogodišnjice osnivanja sistema koncentracionih logora i logora smrti Jasenovac, kada su Republika Srbija i Republika Srpska donele odluku o izgradnji memorijalnog centra na granici sa Hrvatskom, na prostoru Donje Gradine na ušću reke Une u Savu, preko puta centralnog logora Jasenovac, onog velikog spomenika u obliku cveta, remek-dela Bogdana Bogdanovića.
Objasnio je Vučić još tada da bi to trebalo da bude „svesrpsko svetilište“ i da će u njega uložiti „veliki novac“.
Ovom prilikom Vučić se prisetio reči Vladike Nikolaja, onog što se svojevremeno bio isticao antisemitskim spisima i koji se oduševljavao Adolfom Hitlerom, i reči Bertolda Brehta, komuniste, koji je, rekao je predsednik, upozoravao na povampirenje nacizma.
Pa je nastavio: „U vreme komunizma su nas poistovećivali. Nije bombardovan Zagreb, već Beograd. Beograd je sa borbom dočekao Hitlera, a Zagreb sa cvećem. Danas smo mi koji smo se borili protiv nacizma zlikovci, a svi koji su bili najvernije nacističke sluge su valjda dobri momci“. Nije hteo da se upušta u ulogu koju je Milan Nedić igrao pod nemačkom okupacijom, niti kako je Ravnogorski pokret završio u zagrljaju Nemaca, ali je lepo što se (indirektno) osvrnuo na Titove partizane jer zahvaljujući njima su Srbi u Drugom svetsku ratu stekli reputaciju antifašističkog naroda.
Foto: Tanjug/Srna/Borislav ZdrinjaAleksandar Vučić, Milorad Dodik i drugi
A onda se zapitao zašto Jasenovac nije ranije oslobođen, i zašto komunisti nisu odmah krenuli u proboj.
„Zašto su skrivani zločini u Jasenovcu“, zapitao se takođe preneražani predsednik, ne objašnjavajuć kako su se to skrivali kada se o njima učilo u jugoslovenskim školama, na primer, a „Kameni cvijet“ u Jasenovcu je uz svu pompu podugnut 1966.
Bombardovenje i uslovljavanja
Pa je usledilo ono o nama dobrima, koji uvek nekako ispadamo „zlikovci“, i njima pokvarenima. Pa je Vučić rekao i da se „u regionu gradi kult mržnje prema Srbima“, a bogami i šire.
„Koliko god pružali ruku onima koji su činili najstrašnije zločine, nikada nije bilo kraja uslovljavanjima. I kada su bombardovali našu zemlju, rekli su da je to zbog Miloševića. Kada je otišao, tražili su da ga isporučimo, i našli su za to najgore kukavice u srpskom rodu. Da svog predsednika izruče na Vidovdan. I onda su rekli da je otvorena budućnost za nas, a nije prošlo pet dana, stigao je novi uslov. Onda su tražili hapšenje svih drugih Srba. Kraja tom spisku nije bilo“, podsetio je Vučić. A sve to zajedno da bi mogli da nam otmu Kosovo.
Poručio je predsednik Republike svima koji Srbima, Srbiji i srpstvu rade o glavi da misle da znaju koliko smo mi mali i slabi, ali da ne znaju „koliko smo ponosni“, a da će ih on tome podučiti. I da će im svima u zlom dobu koje se nadvija nad nama „jedan mali ponositi srpski narod pokazati kako izgleda ostrvo slobode u Evropi“.
Neumoljiv i ponosan predsednik
„Mislili su da će u prethodnih godinu dana da me umilostive da o njihovim lažima govorim kao o istini. Nisu uspeli u tome, oni ne razumeju da mi ništa nije važno, sem budućnosti i ponosa svog naroda. I neću da gazim po svom narodu da bih bio na vlasti i dodvoravao se nekome“, uskliknuo je predsednik povodom obeležavanja „Dana sećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini“ u Republici Srpksoj.
A pošto je on takav prkosan i ponosit, ti neki što nam zlo misle “hoće da nam biraju poslušnička rukovodstva, da traže one koji će da ćute o Jasenovcu“.
I zato, ne zato što zahtevaju da u Srbiji zavlada pravo, će se Vučić i njegovi pobornici suprotstavljati, jer da „nisu naši dedovi i pradedovi džabe ginuli, nisu nam džabe ubijali decu ovde, krvlju je zalivena ova zemlja, i nemamo pravo da ćutimo na vapaj ove zemlje i krvi koja iz nje izbija“, rekao je, pored ostalog predsednik Republike Srbije Aleksamndare Vučić.
Prisutni su bili i patrijarh Porfirije i mnogi drugi zvaničnici.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Plaše se da izađu na crtu mladosti ove zemlje. Plaše se jer znaju da dolazi vreme odgovornosti i promena i da ćemo Srbiju vratiti u ruke građana - jedna je od poruka protesta „(Ne) bojte se, i dalje smo tu“ koji je održan u Beogradu
Studentski protest visokoškolskih ustanova u Beogradu počeo je 11:52 časova ispred Pravnog fakulteta odavanjem pošte žrtvama tragedije u padu nadstrešnice
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!