img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Vučić je utopio kosovske Srbe – sad je red na litijum

09. septembar 2024, 08:47 Ivica Dobrić
Foto: Tanjug / Vladimir Šporčić
Vučićeva poseta Krupnju
Copied

Napadno odsustvo Vučićevih cmizdravih izjava, neprogovaranje o Kosovu usred neprestanog klepetanja bilo o čemu, jasan je znak za srpsku sirotinju sa severa Kosova da pakuje kofere. Predsednik se sa trgovine njima prebacio na trgovinu litijumom

Izvukao je italijanski filozof Đorđo Agamben, pokušavajući da shvati Holokaust, jednu staru figuru rimskog prava, hommo sacer, „sveti čovek“: čovek koji se sme nekažnjeno žrtvovati. Dakle ubiti.

Da bi tako nešto postalo moguće osoba je, najpre, morala da bude, prema jednoj paradoksalnoj formuli, zakonski lišena svake zakonske zaštite.

Jevreji u nacističkoj Nemačkoj, na primer, najpre su Nirnberškim zakonima bili lišeni pravno-političkog (građanskog) statusa, što je otvorilo vrata nacističkim logorima za uništenje.

Ljudi lišeni pravno-političke forme svode se na goli život koji, obično, manje vredi od, recimo, zaštićene životinjske vrste, ili dragog kamena.

Nacistički logori bili su prostor u kojem zakoni nacističke Nemačke nisu važili. Svako je mogao da ubije logoraša, a da ne bude, zbog toga, kažnjen. Ljudi su i odvođeni u logore da bi bili ubijeni.

Pošto su kosovski Albanci preuzeli punu vlast (plena potestas) nad teritorijom Kosova, Srbi koji i dalje žive na Kosovu našli su se u položaju osoba koje zakoni države koju su smatrali svojom (Srbija) – ne štite (jer nema nikog da te zakone sprovodi), a da li priznaju zakone Kosova, odnosno da li njih kosovski zakoni prepoznaju kao građane Kosova, veoma je nejasno.

U ovom trenutku, dakle, lišeni pravno-političke zaštite, svedeni na goli život, Srbi s Kosova veoma su blizu statusa Agambenovog hommo sacera: ko bi, i pred kim, odgovarao ukoliko bi neko hotimično povredio Srbina s Kosova?

Rekapitulacija

Nije isključeno da je, do pre neki dan, bilo građana Srbije koji nisu shvatili – za ovih četvrt veka – da su Vučić, Milošević, Dačić, Šešelj predali Kosovo na upravljanje kosovskim Albancima odmah posle veličanstvene pobede nad NATO savezom 1999. godine (kako nas je obavestio tadašnji predsednik Srbije; to jest, nije nas obavestio da je predao Kosovo, nego da smo do nogu potukli NATO).

Pre nekoliko dana kosovske vlasti preuzele su i ono malo preostalih srpskih institucija na Severu Kosova, od Vučićeve Srpske liste ni traga ni glasa – sklonilo se to na vreme, zaimalo u međuvremenu pa mu se može, ostala samo sirotinja koja osim golog života više nema ništa – a sam Vučić se, iznenada, malo izgubio u smeru suprotnom od Kosova, skoknuo do Loznice da peče palačinke vojsci i opsenjuje prostotu.

Neprijatno, valjda, čoveku što više nema apsolutno nikakvu kontrolu ni na jednom delu teritorije kojem je posvetio silne suze, zaklinjanja, dramolete, busanje u prsa…

Napadno odsustvo prenemaganja i cmizdravih izjava, dakle napadno njegovo neprogovaranje o Kosovu usred neprestanog klepetanja bilo o čemu, jasan je znak za srpsku sirotinju sa severa Kosova da počne da pakuju kofere, s nadom da će te kofere živi da dovuku do granice sa Srbijom.

(Kosovski Albanci ne deluju kao zajednica koja poštuje visoke standarde manjinskih grupa. Verovatno je uzaludno nadati se da bi većinski živalj, i to sebe radi, mogao prema ljudima sa severa Kosova da postupa ljudski – a ne kao Vučić i onaj što je vikao u telefon „Aco Srbine“, a sad ga nigde nema.)

Litijum umesto odbrane srpstva

Na Kosovu, dakle, Vučić nema šta više da „kopa“, pa se preorijentisao na litijum, a za kosovske Srbe koga briga. Njega sigurno nije. Uspešno je završio posao i sada kreće na novi zadatak. Nek se spremi Loznica s okolinom.

Ostvari li naum i preda li Loznicu s okolinom nekoj tamo australijskoj firmi čuvenoj po tome što je savršeno nije briga šta ostavlja iza sebe (ako išta ostavlja), Loznica s okolinom slobodno može da počne da se pakuje i krene u svet trbuhom za kruhom jer će, u Vučićevoj režiji, proći kao Srbi sa severa Kosova, ili, šta-ti-ja-znam, Majdanpek na primer od kojeg će, kako stvari stoje, ostati samo rupa ispunjena jalovinom.

Dvanaest godina Vučićevog prenemaganja, zapomaganja, nespavanja i spavanja na podu kad stigne (poznato je da Brisel kuburi s krevetima) zaklinjanja da neće nikada da preda Kosovo, farbanja vozova koji ne idu nikud, zloupotrebe vojske (koja se tako radosno da zloupotrebiti), organizovanja izuzetno uspelih oružanih prepada (Banjska), dvanaest godina zamajavanja Kosovom je, dakle, gotovo.

To što su takozvane kosovske vlasti stvarno preuzele kontrolu nad čitavom teritorijom Kosova nije iznenađenje za ljude koji su sačuvali nešto razboritosti, ali je apsolutno odvratno što su Vučić i Dačić – to se ne može nežnije reći – žrtvovali ljude zarad ostanka na vlasti.

Možda ljudi s Kosova nemaju ništa, ali zbog toga Vučić i Dačič, te njihove ekipe koje se ničega ne stide, imaju sve.

Dok su im ti nesrećni ljudi služili nečemu – održavanju samosvrhovite vlasti – usta su im (Vučiću, Dačiću, Nikoliću, Šešelju) bila puna patriotskih baljezgarija. A sada ni mukajet.

Sad se to toliko jasno vidi, a tišina se tako glasno čuje, da valjda ni ovaj prepad na Loznicu s okolinom to ne može da zagluši i zamaže.

A evo nam sada Loznice s okolinom kao novog Kosova. Odnekud se mora kopati. Odnekud se moraju nabavljati sirovine za trgovinu.

Jadno jemstvo

Ovde bi valjalo malo pojasniti stvar. Da je Kosovo de facto izgubljeno posle rata s kosovskom gerilom i NATO savezom, nije bilo jasno, verovatno, samo desničarskoj ovdašnjoj ekipi i po kojem naivnom građaninu, te je jedina borba koja se, kroz pregovore, mogla voditi bila borba za položaj kosovskih Srba u državi Kosovu, priznali mi tu državu ili ne.

Vučića, međutim, nije bila briga za te ljude. Umesto da se bori za njih on je te ljude utopio, prodao, kao ne mnogo vredan nakit, zarad lične vlasti.

U slučaju litijuma stvar je slična: o rudniku se može razmišljati i raspravljati. Problem je u pregovaraču.

Ako je desetine hiljada ljudi hladno izneverio (izdao?), zloupotrebio, odbacio kao istrošene krpe, zarad opstanka na vlasti koja služi isključivo njemu lično (ne i zajednici), šta je to što nam jemči da će postupiti drugačije s ljudima iz Loznice i okoline?

Kada izjavi da će on lično voditi računa da sve bude u redu, šta to znači? Pa on je sve ovo vreme vodio računa o Kosovu, pa evo šta je proizveo. On se sve ove godine zaklinje da vodi računa o Srbiji, pa evo gde smo: zapuštena, siromašena, razvaljena zemlja bez sadašnjosti, prošlosti i budućnosti.

Temeljno Vučić to radi. Nastavi li ovim tempom, ne budemo li se sabrali, uskoro će svi građani Srbije, trenutno u statusu podanika, biti svedeni na goli život.

A čoveka svedenog na goli život, da podsetimo, svako može nekažnjeno da ubije.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Litijum Kosovo Projekat Jadar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Referendum o Dodiku 25. oktobra

BiH

22.mart 2026. M. L. J.

Dodik se vratio na stara podešavanja: Opet huška na raspad BiH

Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska

Evropski parlament, zastava EU, stepenice

Evropska unija

22.mart 2026. M. L. J.

EU želi Srbiju samo zbog litijuma – ovako misli 40 odsto građana Srbije

Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.

Miting SNS-a u „Areni

21.mart 2026. A. I.

Gradonačelnik Srbije Aleksandar Vučić ili kako je Krle „Arenu“ pretvorio u Marakanu

Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan

Ljudi izlaze i mnogobrojnih parkiranih autobusa

Analiza

21.mart 2026. Nemanja Rujević

Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona

Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica

Studenti u blokadi

20.mart 2026. N. M.

Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija

Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure