img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Volodimir Zelenski: Glavna meta Vladimira Putina

26. februar 2022, 10:18 Sofija Popović
Foto: Ukrainian Presidential Press Office via AP
Putinova glavna meta: Volodimir Zelenski
Copied

Komičar, glumac i šesti predsednik nezavisne Ukrajine. Teži bliskim vezama sa EU i NATO. Zamera Zapadu da ne čini dovoljno da zaštiti Ukrajinu. Kaže da je on „glavna meta ruske agresije“ koja za cilj ima „demilitarizaciju“ i „denacifikaciju“ Ukrajine. Što se ovog drugog tiče, Zelenski je Jevrejin

Volodimir  Zelenski rođen je 25. januara 1978. godine u Krivi Rog jugoistočno od Kijeva. Odrastao je u jevrejskoj porodici, a zbog inženjerskog posla svog oca Oleksadra neko vreme proveo je u Mongoliji. Završio je pravni fakultet u rodnom gradu, ali se nikada nije bavio pravom. Karijeru je gradio u industriji zabave.

Pre nego što je ušao u politiku, Zelenski je ukrajinskoj javnosti bio poznat kao glumac i komičar. Još kao student učestvovao je na komedijaškim takmičenjima, a 1990-tih osniva trupu „Kvartal 95“ sa kojom je 2003. godine dobio TV šou koji je veoma brzo osvojio ukrajinsku publiku. Bio je voditelj mnogih zabavnih emisija, poput „Plesa sa zvezdama“. Zelenski je 2010. godine bio autor popularne emisije „Smej se komičaru“, a nakon toga i „Vruće stolice“. Uspešna televizijska karijera donela mu je i nekoliko filmskih uloga.

Nakon što je u komediji igrao ulogu predsednika Ukrajine, u politiku je ušao 2018. godine i osnovao političku partiju „Sluga naroda“. Već naredne godine se kandidovao na predsedničkim izborima. Odmah po objavljivanju kandidature bio je favorit.

Tokom kampanje obilazio je zemlju sa svojom humorističkom emisijom, što je odudaralo od tradicionalnih formi političkih kampanja. Glavni kanal u komunikaciji sa građanima bile su mu društvene mreže, zbog čega je od svog protivnika u kampanji, tadašnjeg predsednika Ukrajine Petra Porošenka, dobio nadimak „virtuelni kandidat“.

Na tim izborima Zelenski je pobedio sa više od 70 odsto osvojenih glasova i postao šesti predsednik nezavisne Ukrajine. „Obećavam da vas nikada neću izneveriti. Još nisam zvanično predsednik, ali – kao ukrajinski građanin mogu da kažem svim državama nastalim iz Sovjetskog Saveza da pogledaju u nas. Sve je moguće“, govorio je Zelenski uoči proglašenja rezultata 2019. godine.

Iako je nastupao kao prozapadni političar koji je još u kampanji najavljivao da će težiti bliskim vezama sa Evropskom unijom i NATO, među njegovim ciljevima bila je i reintegracija ruskih pobunjenika u istočnim regionima Ukrajine. Neretko se direktno obraćao Ukrajincima kojima je maternji jezik ruski. Bio je kompromisno rešenje, prihvatljiv i za Ruse iz Donjecke i Luganske regije. To se ubrzo izjalovilo.

Za loše stanje u Ukrajini, zemlji sa velikim razlikama između bogatih i siromašnih, optuživao je „staru elitu i „sistemske političare“. Kako je ranije pisao Dojče vele, ubrzo se pokazalo da je umesto stare nastala „nova elita“ koju su činili predsednikovi prijatelji.

Deo javnosti ga je kritikovala i zbog toga što se ministri i guverneri menjaju „kao na traci“, a pored toga smenjeni su i neki funkcioneri koje su Zelenski i njegova partija predstavljali  kao „reformatore“. Za vreme pandemije koronavirusa dva puta je smenjivao ministre zdravlja. Vladajuća većina se bila uzdrmala nakon što je deo poslanika iz njegove partije odbio da usvoji zakon o bankama koji je „gurao“ predsednik, a koji je tražio Međunarodni monetarni fond.

Američki Stejt dipartment, ali i sam Zelenski, tvrde da je on „glavna meta ruske agresije“. „Imamo informaciju da sam neprijatelju glavna meta ja, a potom moja porodica. Ostajem u glavnom gradu sa svojim ljudima“, rekao je Zelenski. Kaže da je Rusija napala Ukrajinu „na lukav način kao nacistička Nemačka za vreme Drugog svetskog rata“.

Demantujući dezinformacije da je pobegao iz Kijeva, Zelenski se u petak preko društvenih mreža dramatičnim porukama javljao sa ulica glavnog grada u kome odjekuju eksplozije i koji očekuje prodor ruskih trupa. Oštro je zamerao evropskim liderima da sprovode „neefikasne akcije da uspore rusko napredovanje“.  „Siguran sam da vidite ovo, svi vi, cela Evropa. Ali ne vidim baš šta ćete uraditi povodom toga. Kako ćete braniti sami sebe kada ste tako spori da pomognete Ukrajini“.

Zelenski se obratio i ruskom predsedniku Vladimiru Putinu pozivajući ga da stupi u pregovore sa ukrajinskom vladom o prekidu vatre i neutralnosti Ukrajine.

Proglasio je ratno stanje i opštu mobilizaciju u zemlji i pozvao sve ratno sposobne Ukrajince da uzmu oružje u ruke i brane svoja sela i gradova. Stanovnike Kijeva Zelenski je pozvao da napadnu neprijatelja sa svih strana i da se spreme za ulične borbe ako se desi nezamislivo – da ruske trupe prodru u centar grada.

Iako je ubedljivo pobedio na predsedničkim izborima, Zelenski je ostao autsajder u poltičkom sistemu zemlje. Delovalo je da nema kontrolu nad institucijama. I sada se stiče utisak da ne postoji jedinstvena komanda ukrajinske odbrane i da je Zelenski u priličnoj meri odsečen.

Profesionalni glumac i komičar se na čelu države našao u najtragičnijem trenutku za Ukrajinu od Drgog svetskog rata. Ličnom hrabrošću pokušava da motiviše sunarodnike.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Kijev predsednik Ukrajine Rat u Ukrajini Sluga naroda Ukrajini Volodimir Zelenski
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Skupljanje potpisa na Terazijama

Potpisi za studente

29.decembar 2025. K. S.

Koliko potpisa su za jedan dan sakupili studenti?

Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa

Supština Srbije, jelke

Novogodišnji Ćacilend

29.decembar 2025. K. S.

Udarnički preobražaj: Kako Ćacilend postaje novogodišnji vašar

Šatori ispred Narodne skupštine su uklonjeni, a na njihovom mestu nikli su novogodišnji štandovi. Ćacilend se ubrzano uklanja, a prolaz iza ograda je sada moguć svima

Železnička stanica u Novom Sadu, nadstrešnica

Pad nadstrešnice

29.decembar 2025. K. S.

Žalba novosadskog tužilaštva na presude u slučaju nadstrešnice

Novosadsko Više javno tužilaštvo podnelo žalbu na rešenja o obustavi postupka protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković, Anite Dimoski, Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića

Ćacilend

Nakon devet meseci

29.decembar 2025. A. I.

Demontaža Ćacilenda: Okončana okupacija, slobodan prolaz pored Skupštine

Strpljenje se isplatilo. Ćaciclend je konačno kapitulirao. Dok radnici demontiraju šatore, prolaz platoom ispred Narodne Skupštine je ponovo slobodan za pešake

Studenti u blokadi

29.decembar 2025. M. L. J.

Objavljen link za podršku studentima: Dijaspora može da se potpiše u naredna 24 sata

Studenti u blokadi su objavili link za građane iz dijaspore koji žele da potpišu da ih podržavaju. Osnovni zahtev je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure