
Vidovdanski protest
Vučić: Ultimatum nije prihvaćen
Pred subotnji protest u Beogradu, predsednik Srbije poručuje studentima da ultimatum nije prihvaćen
Komičar, glumac i šesti predsednik nezavisne Ukrajine. Teži bliskim vezama sa EU i NATO. Zamera Zapadu da ne čini dovoljno da zaštiti Ukrajinu. Kaže da je on „glavna meta ruske agresije“ koja za cilj ima „demilitarizaciju“ i „denacifikaciju“ Ukrajine. Što se ovog drugog tiče, Zelenski je Jevrejin
Volodimir Zelenski rođen je 25. januara 1978. godine u Krivi Rog jugoistočno od Kijeva. Odrastao je u jevrejskoj porodici, a zbog inženjerskog posla svog oca Oleksadra neko vreme proveo je u Mongoliji. Završio je pravni fakultet u rodnom gradu, ali se nikada nije bavio pravom. Karijeru je gradio u industriji zabave.
Pre nego što je ušao u politiku, Zelenski je ukrajinskoj javnosti bio poznat kao glumac i komičar. Još kao student učestvovao je na komedijaškim takmičenjima, a 1990-tih osniva trupu „Kvartal 95“ sa kojom je 2003. godine dobio TV šou koji je veoma brzo osvojio ukrajinsku publiku. Bio je voditelj mnogih zabavnih emisija, poput „Plesa sa zvezdama“. Zelenski je 2010. godine bio autor popularne emisije „Smej se komičaru“, a nakon toga i „Vruće stolice“. Uspešna televizijska karijera donela mu je i nekoliko filmskih uloga.
Nakon što je u komediji igrao ulogu predsednika Ukrajine, u politiku je ušao 2018. godine i osnovao političku partiju „Sluga naroda“. Već naredne godine se kandidovao na predsedničkim izborima. Odmah po objavljivanju kandidature bio je favorit.
Tokom kampanje obilazio je zemlju sa svojom humorističkom emisijom, što je odudaralo od tradicionalnih formi političkih kampanja. Glavni kanal u komunikaciji sa građanima bile su mu društvene mreže, zbog čega je od svog protivnika u kampanji, tadašnjeg predsednika Ukrajine Petra Porošenka, dobio nadimak „virtuelni kandidat“.
Na tim izborima Zelenski je pobedio sa više od 70 odsto osvojenih glasova i postao šesti predsednik nezavisne Ukrajine. „Obećavam da vas nikada neću izneveriti. Još nisam zvanično predsednik, ali – kao ukrajinski građanin mogu da kažem svim državama nastalim iz Sovjetskog Saveza da pogledaju u nas. Sve je moguće“, govorio je Zelenski uoči proglašenja rezultata 2019. godine.
Iako je nastupao kao prozapadni političar koji je još u kampanji najavljivao da će težiti bliskim vezama sa Evropskom unijom i NATO, među njegovim ciljevima bila je i reintegracija ruskih pobunjenika u istočnim regionima Ukrajine. Neretko se direktno obraćao Ukrajincima kojima je maternji jezik ruski. Bio je kompromisno rešenje, prihvatljiv i za Ruse iz Donjecke i Luganske regije. To se ubrzo izjalovilo.
Za loše stanje u Ukrajini, zemlji sa velikim razlikama između bogatih i siromašnih, optuživao je „staru elitu i „sistemske političare“. Kako je ranije pisao Dojče vele, ubrzo se pokazalo da je umesto stare nastala „nova elita“ koju su činili predsednikovi prijatelji.
Deo javnosti ga je kritikovala i zbog toga što se ministri i guverneri menjaju „kao na traci“, a pored toga smenjeni su i neki funkcioneri koje su Zelenski i njegova partija predstavljali kao „reformatore“. Za vreme pandemije koronavirusa dva puta je smenjivao ministre zdravlja. Vladajuća većina se bila uzdrmala nakon što je deo poslanika iz njegove partije odbio da usvoji zakon o bankama koji je „gurao“ predsednik, a koji je tražio Međunarodni monetarni fond.
Američki Stejt dipartment, ali i sam Zelenski, tvrde da je on „glavna meta ruske agresije“. „Imamo informaciju da sam neprijatelju glavna meta ja, a potom moja porodica. Ostajem u glavnom gradu sa svojim ljudima“, rekao je Zelenski. Kaže da je Rusija napala Ukrajinu „na lukav način kao nacistička Nemačka za vreme Drugog svetskog rata“.
Demantujući dezinformacije da je pobegao iz Kijeva, Zelenski se u petak preko društvenih mreža dramatičnim porukama javljao sa ulica glavnog grada u kome odjekuju eksplozije i koji očekuje prodor ruskih trupa. Oštro je zamerao evropskim liderima da sprovode „neefikasne akcije da uspore rusko napredovanje“. „Siguran sam da vidite ovo, svi vi, cela Evropa. Ali ne vidim baš šta ćete uraditi povodom toga. Kako ćete braniti sami sebe kada ste tako spori da pomognete Ukrajini“.
Zelenski se obratio i ruskom predsedniku Vladimiru Putinu pozivajući ga da stupi u pregovore sa ukrajinskom vladom o prekidu vatre i neutralnosti Ukrajine.
Proglasio je ratno stanje i opštu mobilizaciju u zemlji i pozvao sve ratno sposobne Ukrajince da uzmu oružje u ruke i brane svoja sela i gradova. Stanovnike Kijeva Zelenski je pozvao da napadnu neprijatelja sa svih strana i da se spreme za ulične borbe ako se desi nezamislivo – da ruske trupe prodru u centar grada.
Iako je ubedljivo pobedio na predsedničkim izborima, Zelenski je ostao autsajder u poltičkom sistemu zemlje. Delovalo je da nema kontrolu nad institucijama. I sada se stiče utisak da ne postoji jedinstvena komanda ukrajinske odbrane i da je Zelenski u priličnoj meri odsečen.
Profesionalni glumac i komičar se na čelu države našao u najtragičnijem trenutku za Ukrajinu od Drgog svetskog rata. Ličnom hrabrošću pokušava da motiviše sunarodnike.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Pred subotnji protest u Beogradu, predsednik Srbije poručuje studentima da ultimatum nije prihvaćen
Po receptu za 15. mart, vlast je odlučila da u potpunosti blokira železnički saobraćaj u zemlji, kako niko vozom ne bi mogao da stigne u Beograd, pa je državno preduzeće „Srbijavoz“ ponovo obavestilo putnike da obustavlja saobraćaj zbog dojave o bombama
U nedelju (22. jun) Kosovska policija izvršila je pretres na „nekoliko lokacija“, a ispostaviće se na tri, gde su na jednoj pronašli oružje koje je navodno u vlasništvu lidera Srpske demokratije Aleksandra Arsenijevića. On za „Vreme“ kaže da će zahtevati međunarodnu istragu
BIA je u petak ujutro privela na informativni razgovor crnogorskog reditelja Danila Marunovića, a prema rečima njegovog brata, on je deportovan iz Srbije zbog subotnjeg protesta. Marunović je u Beograd došao zbog predstave „Gospoda Glembajevi“ koju je režirao po tekstu Miroslava Krleže
Kineski državljanin, radnik kompanije „Hongda Linšao“, poginuo je u nesreći u borskom rudniku „Jama“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve