img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Volodimir Zelenski: Glavna meta Vladimira Putina

26. februar 2022, 10:18 Sofija Popović
Foto: Ukrainian Presidential Press Office via AP
Putinova glavna meta: Volodimir Zelenski
Copied

Komičar, glumac i šesti predsednik nezavisne Ukrajine. Teži bliskim vezama sa EU i NATO. Zamera Zapadu da ne čini dovoljno da zaštiti Ukrajinu. Kaže da je on „glavna meta ruske agresije“ koja za cilj ima „demilitarizaciju“ i „denacifikaciju“ Ukrajine. Što se ovog drugog tiče, Zelenski je Jevrejin

Volodimir  Zelenski rođen je 25. januara 1978. godine u Krivi Rog jugoistočno od Kijeva. Odrastao je u jevrejskoj porodici, a zbog inženjerskog posla svog oca Oleksadra neko vreme proveo je u Mongoliji. Završio je pravni fakultet u rodnom gradu, ali se nikada nije bavio pravom. Karijeru je gradio u industriji zabave.

Pre nego što je ušao u politiku, Zelenski je ukrajinskoj javnosti bio poznat kao glumac i komičar. Još kao student učestvovao je na komedijaškim takmičenjima, a 1990-tih osniva trupu „Kvartal 95“ sa kojom je 2003. godine dobio TV šou koji je veoma brzo osvojio ukrajinsku publiku. Bio je voditelj mnogih zabavnih emisija, poput „Plesa sa zvezdama“. Zelenski je 2010. godine bio autor popularne emisije „Smej se komičaru“, a nakon toga i „Vruće stolice“. Uspešna televizijska karijera donela mu je i nekoliko filmskih uloga.

Nakon što je u komediji igrao ulogu predsednika Ukrajine, u politiku je ušao 2018. godine i osnovao političku partiju „Sluga naroda“. Već naredne godine se kandidovao na predsedničkim izborima. Odmah po objavljivanju kandidature bio je favorit.

Tokom kampanje obilazio je zemlju sa svojom humorističkom emisijom, što je odudaralo od tradicionalnih formi političkih kampanja. Glavni kanal u komunikaciji sa građanima bile su mu društvene mreže, zbog čega je od svog protivnika u kampanji, tadašnjeg predsednika Ukrajine Petra Porošenka, dobio nadimak „virtuelni kandidat“.

Na tim izborima Zelenski je pobedio sa više od 70 odsto osvojenih glasova i postao šesti predsednik nezavisne Ukrajine. „Obećavam da vas nikada neću izneveriti. Još nisam zvanično predsednik, ali – kao ukrajinski građanin mogu da kažem svim državama nastalim iz Sovjetskog Saveza da pogledaju u nas. Sve je moguće“, govorio je Zelenski uoči proglašenja rezultata 2019. godine.

Iako je nastupao kao prozapadni političar koji je još u kampanji najavljivao da će težiti bliskim vezama sa Evropskom unijom i NATO, među njegovim ciljevima bila je i reintegracija ruskih pobunjenika u istočnim regionima Ukrajine. Neretko se direktno obraćao Ukrajincima kojima je maternji jezik ruski. Bio je kompromisno rešenje, prihvatljiv i za Ruse iz Donjecke i Luganske regije. To se ubrzo izjalovilo.

Za loše stanje u Ukrajini, zemlji sa velikim razlikama između bogatih i siromašnih, optuživao je „staru elitu i „sistemske političare“. Kako je ranije pisao Dojče vele, ubrzo se pokazalo da je umesto stare nastala „nova elita“ koju su činili predsednikovi prijatelji.

Deo javnosti ga je kritikovala i zbog toga što se ministri i guverneri menjaju „kao na traci“, a pored toga smenjeni su i neki funkcioneri koje su Zelenski i njegova partija predstavljali  kao „reformatore“. Za vreme pandemije koronavirusa dva puta je smenjivao ministre zdravlja. Vladajuća većina se bila uzdrmala nakon što je deo poslanika iz njegove partije odbio da usvoji zakon o bankama koji je „gurao“ predsednik, a koji je tražio Međunarodni monetarni fond.

Američki Stejt dipartment, ali i sam Zelenski, tvrde da je on „glavna meta ruske agresije“. „Imamo informaciju da sam neprijatelju glavna meta ja, a potom moja porodica. Ostajem u glavnom gradu sa svojim ljudima“, rekao je Zelenski. Kaže da je Rusija napala Ukrajinu „na lukav način kao nacistička Nemačka za vreme Drugog svetskog rata“.

Demantujući dezinformacije da je pobegao iz Kijeva, Zelenski se u petak preko društvenih mreža dramatičnim porukama javljao sa ulica glavnog grada u kome odjekuju eksplozije i koji očekuje prodor ruskih trupa. Oštro je zamerao evropskim liderima da sprovode „neefikasne akcije da uspore rusko napredovanje“.  „Siguran sam da vidite ovo, svi vi, cela Evropa. Ali ne vidim baš šta ćete uraditi povodom toga. Kako ćete braniti sami sebe kada ste tako spori da pomognete Ukrajini“.

Zelenski se obratio i ruskom predsedniku Vladimiru Putinu pozivajući ga da stupi u pregovore sa ukrajinskom vladom o prekidu vatre i neutralnosti Ukrajine.

Proglasio je ratno stanje i opštu mobilizaciju u zemlji i pozvao sve ratno sposobne Ukrajince da uzmu oružje u ruke i brane svoja sela i gradova. Stanovnike Kijeva Zelenski je pozvao da napadnu neprijatelja sa svih strana i da se spreme za ulične borbe ako se desi nezamislivo – da ruske trupe prodru u centar grada.

Iako je ubedljivo pobedio na predsedničkim izborima, Zelenski je ostao autsajder u poltičkom sistemu zemlje. Delovalo je da nema kontrolu nad institucijama. I sada se stiče utisak da ne postoji jedinstvena komanda ukrajinske odbrane i da je Zelenski u priličnoj meri odsečen.

Profesionalni glumac i komičar se na čelu države našao u najtragičnijem trenutku za Ukrajinu od Drgog svetskog rata. Ličnom hrabrošću pokušava da motiviše sunarodnike.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Kijev Volodimir Zelenski Rat u Ukrajini Ukrajini predsednik Ukrajine Sluga naroda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Vučić, Bratina, rukovanje

Predsednik Srbije

07.april 2026. K. S.

Vučić: Izinjavam se zbog neoprostivo loše izjave ministra Bratine

Izjava ministra Borisa Bratine da policija ima pravo da bije i ubija studente posle tri dana došla je i do predsednika Srbije, koji se sada zbog nje izvinjava

Mediji

07.april 2026. I.M.

Poziv na skup podrške N1 televiziji

Skup podrške N1 najavljen za večeras u 19 časova, novinarska udruženja upozoravaju na pritiske na medije

Dron

Naoružanje

07.april 2026. K. S.

BIRN: Izraelska vojna kompanija proizvodiće dronove u objektima Željka Mitrovića

Otvaranje fabrike dronova najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali nije otkrio nikakve detalje. BIRN saznaje ko su partneri i da će se proizvoditi u objektima Željka Mitrovića, što njegova kompanija demantuje

Viktor Orban u cnom odelu sa kravatom pred svopjim pristalicama

Mađarski izbori u Srbiji

07.april 2026. N.S.

„Vreme“ saznaje: Kako naprednjaci prikupljaju glasove za Orbanovu listu

Osim retoričke i "bezbednosne", Srpska napredna stranka u susret izborima u Mađarskoj po svemu sudeći pruža i druge vrste podrške bratskom režimu Viktora Orbana. Nije baš sve po zakonu, ali kao i na izborima u Srbiji, neće se valjda zakona držati kao pijan plota

Premijer Đuro Macut između dve zastave sa grbom Srbije u teget odelu sa kravatom

Aktivnosti predsednika Vlade

07.april 2026. A.I.

Studenti u kovčezima i pravo policije da ubija: Premijer Macut opravdava Glišića i Bratinu

Premijer Srbije Đuro Macut nalazi opravdanje za izjave ministara Glišića i Bratine. Prvi je upozorio roditelje da ne upisuju decu na “blokaderske“ fakultete da im se ne bi „vratila u kovčezima“, a drugi studente da policija ima pravo da „bije i ubije”

Komentar
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure