img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Volodimir Zelenski: Glavna meta Vladimira Putina

26. februar 2022, 10:18 Sofija Popović
Foto: Ukrainian Presidential Press Office via AP
Putinova glavna meta: Volodimir Zelenski
Copied

Komičar, glumac i šesti predsednik nezavisne Ukrajine. Teži bliskim vezama sa EU i NATO. Zamera Zapadu da ne čini dovoljno da zaštiti Ukrajinu. Kaže da je on „glavna meta ruske agresije“ koja za cilj ima „demilitarizaciju“ i „denacifikaciju“ Ukrajine. Što se ovog drugog tiče, Zelenski je Jevrejin

Volodimir  Zelenski rođen je 25. januara 1978. godine u Krivi Rog jugoistočno od Kijeva. Odrastao je u jevrejskoj porodici, a zbog inženjerskog posla svog oca Oleksadra neko vreme proveo je u Mongoliji. Završio je pravni fakultet u rodnom gradu, ali se nikada nije bavio pravom. Karijeru je gradio u industriji zabave.

Pre nego što je ušao u politiku, Zelenski je ukrajinskoj javnosti bio poznat kao glumac i komičar. Još kao student učestvovao je na komedijaškim takmičenjima, a 1990-tih osniva trupu „Kvartal 95“ sa kojom je 2003. godine dobio TV šou koji je veoma brzo osvojio ukrajinsku publiku. Bio je voditelj mnogih zabavnih emisija, poput „Plesa sa zvezdama“. Zelenski je 2010. godine bio autor popularne emisije „Smej se komičaru“, a nakon toga i „Vruće stolice“. Uspešna televizijska karijera donela mu je i nekoliko filmskih uloga.

Nakon što je u komediji igrao ulogu predsednika Ukrajine, u politiku je ušao 2018. godine i osnovao političku partiju „Sluga naroda“. Već naredne godine se kandidovao na predsedničkim izborima. Odmah po objavljivanju kandidature bio je favorit.

Tokom kampanje obilazio je zemlju sa svojom humorističkom emisijom, što je odudaralo od tradicionalnih formi političkih kampanja. Glavni kanal u komunikaciji sa građanima bile su mu društvene mreže, zbog čega je od svog protivnika u kampanji, tadašnjeg predsednika Ukrajine Petra Porošenka, dobio nadimak „virtuelni kandidat“.

Na tim izborima Zelenski je pobedio sa više od 70 odsto osvojenih glasova i postao šesti predsednik nezavisne Ukrajine. „Obećavam da vas nikada neću izneveriti. Još nisam zvanično predsednik, ali – kao ukrajinski građanin mogu da kažem svim državama nastalim iz Sovjetskog Saveza da pogledaju u nas. Sve je moguće“, govorio je Zelenski uoči proglašenja rezultata 2019. godine.

Iako je nastupao kao prozapadni političar koji je još u kampanji najavljivao da će težiti bliskim vezama sa Evropskom unijom i NATO, među njegovim ciljevima bila je i reintegracija ruskih pobunjenika u istočnim regionima Ukrajine. Neretko se direktno obraćao Ukrajincima kojima je maternji jezik ruski. Bio je kompromisno rešenje, prihvatljiv i za Ruse iz Donjecke i Luganske regije. To se ubrzo izjalovilo.

Za loše stanje u Ukrajini, zemlji sa velikim razlikama između bogatih i siromašnih, optuživao je „staru elitu i „sistemske političare“. Kako je ranije pisao Dojče vele, ubrzo se pokazalo da je umesto stare nastala „nova elita“ koju su činili predsednikovi prijatelji.

Deo javnosti ga je kritikovala i zbog toga što se ministri i guverneri menjaju „kao na traci“, a pored toga smenjeni su i neki funkcioneri koje su Zelenski i njegova partija predstavljali  kao „reformatore“. Za vreme pandemije koronavirusa dva puta je smenjivao ministre zdravlja. Vladajuća većina se bila uzdrmala nakon što je deo poslanika iz njegove partije odbio da usvoji zakon o bankama koji je „gurao“ predsednik, a koji je tražio Međunarodni monetarni fond.

Američki Stejt dipartment, ali i sam Zelenski, tvrde da je on „glavna meta ruske agresije“. „Imamo informaciju da sam neprijatelju glavna meta ja, a potom moja porodica. Ostajem u glavnom gradu sa svojim ljudima“, rekao je Zelenski. Kaže da je Rusija napala Ukrajinu „na lukav način kao nacistička Nemačka za vreme Drugog svetskog rata“.

Demantujući dezinformacije da je pobegao iz Kijeva, Zelenski se u petak preko društvenih mreža dramatičnim porukama javljao sa ulica glavnog grada u kome odjekuju eksplozije i koji očekuje prodor ruskih trupa. Oštro je zamerao evropskim liderima da sprovode „neefikasne akcije da uspore rusko napredovanje“.  „Siguran sam da vidite ovo, svi vi, cela Evropa. Ali ne vidim baš šta ćete uraditi povodom toga. Kako ćete braniti sami sebe kada ste tako spori da pomognete Ukrajini“.

Zelenski se obratio i ruskom predsedniku Vladimiru Putinu pozivajući ga da stupi u pregovore sa ukrajinskom vladom o prekidu vatre i neutralnosti Ukrajine.

Proglasio je ratno stanje i opštu mobilizaciju u zemlji i pozvao sve ratno sposobne Ukrajince da uzmu oružje u ruke i brane svoja sela i gradova. Stanovnike Kijeva Zelenski je pozvao da napadnu neprijatelja sa svih strana i da se spreme za ulične borbe ako se desi nezamislivo – da ruske trupe prodru u centar grada.

Iako je ubedljivo pobedio na predsedničkim izborima, Zelenski je ostao autsajder u poltičkom sistemu zemlje. Delovalo je da nema kontrolu nad institucijama. I sada se stiče utisak da ne postoji jedinstvena komanda ukrajinske odbrane i da je Zelenski u priličnoj meri odsečen.

Profesionalni glumac i komičar se na čelu države našao u najtragičnijem trenutku za Ukrajinu od Drgog svetskog rata. Ličnom hrabrošću pokušava da motiviše sunarodnike.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Kijev Volodimir Zelenski Rat u Ukrajini Ukrajini predsednik Ukrajine Sluga naroda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Rezultati lokalnih izbora u Negotinu, Mionici i Sečnju i nasilje koje ih je pratilo na prvi pogled deluju obeshrabrujuće. Nije, međutim, tako. Oni pokazuju da su režimski šavovi počeli da pucaju.

Lokalna samouprava

24.mart 2026. I.M.

Lokalni izbori 2026: Koliko građana ima pravo glasa i za koga mogu da glasaju u nedelju

Predstoje lokalni izbori 29. marta 2026. godine u deset opština Srbije. Saznajte koliko građana ima pravo glasa i koje vrste izbornih lista ih očekuju na biralištima

Bilbord sa Aleksandrom Vučićem i lokalnim funkcionerima SNS-a sa sloganom

Lokalni izbori 2026.

24.mart 2026. Jelena Đukić-Pejić (DW)

Bitka za Bor: „Romski šerifi“, kupovina glasova, 3.000 novih glasača, lokalni „informer-mediji

Opozicija u Boru upozorava na kupovinu glasova, upis novih birača i razne vrste pritiska pred lokalne izbore 29. marta. Režim Aleksandra Vučića čini sve da SNS sačuva vlast

Tribina Vremena

Tribina „Vremena"

23.mart 2026. R.V.

Deset godina od rušenja u Savamali: Da li je Beograd grad privatnih investitora ili građana?

O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine „Šta se gradi, a sta ruši u Beogradu" u organizaciji nedeljnika Vreme

Nasilje

23.mart 2026. M. L. J.

Udar na omladinu: Režimsko nasilje pred lokalne izbore

U samo nekoliko dana studenti su uhapšeni u Novom Pazaru, u Aranđelovcu su im izbušene gume i otete im donacije, a pretučeni cu i učenici Valjevske gimanzije. Režim pred lokalne izbire pokreće novi talas nasilja

Studenti

22.mart 2026. S. Ć,

Novi Pazar: Protest zbog hapšenja studenata

U Novom Pazaru je protest zbog hapšenja dvojice studenata na treći dan Ramazanskog bajrama, zbog navodnog rušenja ustavnog poretka

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure