

Protest na Slaviji
Arhiv javnih skupova: Drugi najveći protest u Srbiji od pada Miloševića
Prema proceni Arhiva javnih skupova, na Slaviji je u subotu 23. maja bilo oko pet puta više ljudi nego što je objavio MUP




“Srbija je jedina zemlja koja načelno teži ka Evropskoj uniji, a koja otvoreno podržava rusku agresiju na Ukrajinu. Nije tačno da je neutralna, ona je na ruskoj strani. Pričamo da smo neutralni samo da ne bismo trpeli posledice. Kako je Srbija od proevropski nastrojene države došla do toga da podržava rusku agresiju? Zajedničkim snagama: evropskim nečinjenjem i aktivnim i strateškim činjenjem naše vlasti”
Današnji potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji Vladimir Međak je pre skoro 20 godina počeo da radi na državnim poslovima EU integracija. Bio je i koordinator stručnog tima za pregovore i zaključenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 2010. godine postaje pomoćnik Kancelarije za evropske integracije, a bio je i član pregovaračkog tima za pregovore o pristupanju Srbije EU. Ostavku podnosi 2016. i postaje nezavisni ekspert za evropsko pravo i integracije. Kao neko ko kompleksan proces veoma dobro poznaje i spolja i iznutra, Međak o evropskim problemima Srbije govori britko i jasno, bez dosadnih fraza i poštapalica.
VREME: Krenimo u razgovor sa rezultatima nedavnog istraživanja Demostata, po kojem bi čak 51 odsto građana glasalo protiv ulaska Srbije u Evropsku uniju. A i od ovih koji bi glasali za EU (34 odsto), polovina tvrdi da bi to uradila samo ako se od Srbije ne bi “očekivali ustupci”. Dakle, njihova poruka je: može u EU, ali pod našim uslovima. Kako smo došli do ovih katastrofalnih rezultata?
VLADIMIR MEĐAK: Vučićeva vlast deset godina dezinformiše građane o svemu i svačemu. I kada građane pitate šta o nečemu misle, oni zapravo odgovaraju ono što im je vlast nametnula kao odgovor. A u pitanju je decenija antievropske propagande, protiv koje se može izboriti samo onaj ko je svestan da vlast izvrće istinu takoreći šta god da kaže.
Čini se da je u pitanju najmanja podrška Evropskoj uniji od 2000. naovamo?
Da, mada mislim da su rezultati bili bolji i u istraživanjima tokom devedesetih.
Dakle, sa jedne strane režim se formalno zalaže za evropske integracija, a sa druge vodi anti–EU kampanju. U čemu je tajna paradoksa?
Upravo je cilj da dođemo u ovakvu situaciju. Vlast sebi stvara manevarski prostor da se zakloni iza naroda kada bude morala da povuče ozbiljne poteze zarad članstva u EU. Kosovo nije jedina stvar koja boli vlast, naprotiv, mnogo više ih povređuju teme kao što su vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala, a koje su došle na dnevni red. U proteklih deset godina vlast je uradila mnogo više u procesu prenošenja nadležnosti i suvereniteta prištinskim institucijama nego u borbi protiv organizovanog kriminala i u oblasti vladavine prava.
Tu je kvaka: vlast je desetogodišnjom anti-EU kampanjom dovela do toga da građani misle to što misle, pa sada ima lagodnu poziciju da se sakrije iza njih…
Pročitajte ceo intervju sa Vladimirom Međakom u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (7. jula)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Prema proceni Arhiva javnih skupova, na Slaviji je u subotu 23. maja bilo oko pet puta više ljudi nego što je objavio MUP


Ivica Dačić ne planira da podnese ostavku zbog slučaja „Senjak“ i umešanosti ljudi iz vrha policije u slučaj


Student Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Uroš Petrović izjavio je za N1 da su studenti zadovoljni odzivom građana na skupu na Slaviji. Incidenti su se dogodili po njegovom završetku i za njih, kako je naveo, može biti odgovoran bilo ko


Umoran narod polegao na kartone. Svađa u redu za pljeskavice. Stravični pogledi jezivih likova raspoređenih bliže Predsedništvu. Ovo su reporterke „Vremena“ zatekle u Pionirskom parku, u koji su uspele da uđu u subotu, 23. maja, tokom studentskog protesta


Predsednik države Aleksandar Vučić izjavio je, nakon protesta na Slaviji, da mu uskoro istiće mandat i da će možda podneti ostavku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve