

Lokalni izbori
Vučić: Ujedinimo se da nas više niko ne deli
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti




Već je opšte mesto da se čitav region uz podršku stranih ambasada udružio protiv Vučića, zato što je Srbija pod njegovim rukovodstvom tako jaka i uspešna. Vučić i Vulin su odabirom vokabulara kojim su odgovorili Podgorici i Prištini prevazišli sami sebe: bilo je tu “sira iz mešine” i “kokaina”, a Đukanović i Kurti su proglašeni za “krvoločne hijene” i “muve zunzare”
Srbija je kupila raketne sisteme od Kine. Predsednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je na konferenciji održanoj na Cetinju prilikom gostovanja predsednika Severne Makedonije Steve Pendarovskog da ga to “zabrinjava”, jer se radi o “produženoj tendenciji naoružavanja Srbije iz zemalja koje su ne samo konkurenti već i neprijatelji članicama NATO-a”. Pendarovski je sa druge strane rekao da nema procenu da je Srbija bezbednosna pretnja.
Pored Đukanovića kineske raketne sisteme u srpskom posedu je prokomentarisao i premijer Kosova Aljbin Kurti rekavši da se Srbija plaši da bi mogla ostati “sama”. Dodao je i da srpsko naoružavanje “nije bezazleno ni za region ni za Kosovo”, ali i da je “NATO tu da pritekne u pomoć”.
Srpski državni vrh se na to dao u odbranu srpskih nacionalnih interesa na sebi svojstven način.
Svoj sud o rečima Đukanovića i Kurtija dao je prvo predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenivši njihova upozorenja kao “ubrzanu kampanju žigosanja Srbije”, jer kako kaže, “svoj uspeh vide u neuspehu Srbije”.
I dalje: on lično bi “uvek pre prihvatio ulogu vuka samotnjaka, nego bestidnih i nemoralnih hijena”, jer se vuk, kako je objasnio, ne može naći u cirkusu.
“Još gore od hijena kojima poštovanje morate odati bar zbog krvoločnosti su muve zunzare koje čekaju da im hijene donesu neki plen”, zaključio je Vučić uz opasku da su Đukanović i Kurti upravo to.
Posle Vučića za reč se javio ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin koji je metaforički objasnio spskoj javnosti, ali i crnogorskom državnom vrh,u da je Crna Gora u Evropu izvezla “više kokaina nego sira iz mešine i više marihuane nego pršuta”.
Dodao je i da kad bi Srbija htela da naudi Crnoj Gori, posle Milovih trideset godina komandovanja vojskom, ne bi joj trebali ni “ruski ni kineski sistemi”, već bi bila dovoljna “konjica i to policijska za razbijanje nereda”.
Da nije samo reč o sukobu na relaciji Vučić – Dukanović, za koji mnogi s pravom smatraju da postoji samo na političkoj pozornici, jasno se vidi i iz “prepucavanja” premijerke Ane Brnabić i odlazećeg crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića. Naime, Krivokapić je objavio na svom tviter nalogu da ga je Vučić ucenio da će žitarice u kojima Crna Gora oskudeva, biti dostavljene iz Srbije samo ako Crna Gora pristupi inicijativi “Otvoreni Balkan”. Brnabić ga je na to upitala “kako ga nije sramota da bestidno laže”.
Na to se nadovezao i jedan od lidera Demokratskog fronta, koji je vrlo često glasilo Beograda, i rekao da je Krivokapić preklinjao Brnabić za “pšenicu, brašno, kukuruz, šećer i kuhinjsku so”.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti


Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica


Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva


Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana


Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve