img
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Vesna Rakić Vodinelić: Sporni zakoni su delom neustavni i besmisleni

08. decembar 2021, 08:54 Ivana Milanović Hrašovec
Foto: Marija Janković
Novi Zakon o eksproprijaciji protežira interes privatnih stranih kompanija: Vesna Rakić Vodinelić
Copied

Pojedine tačke novog zakona o eksprorijaciji su neustavne, a delovi novog zakona o referendumu su besmisleni. Predsednik Vučić i Vlada Srbije imaju više pravnih mogućnosti da sporne zakone izmene, vrate u proceduru ili stave van snage

Nakon što su dve subote zaredom ekološki protesti blokirali saobraćajnice širom Srbije, vlast je najavila da će sporni Zakon o eksproprijaciji u četvrtak vratiti u skupštinsku proceduru.

Iako u drugom spornom Zakonu o referendumu i narodnoj inicijativi ne vidi ništa sporno, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izrekao spremnost da se i o njemu razgovara, ako je „problem visoka taksa“ za podnošenje zahteva o referendumu.

Uprkos ovom popuštanju organizatori protesta su za subotu 11. decembra najavili još brojnije blokade.

U novom zakonu o eksproprijaciji postoji čitav niz problematičnih odredaba, a dve najspornije su očigledno neustavne, kaže za „Vreme“ profesorka prava Vesna Rakić Vodinelić.

„Jedna je da se eksproprijacija nepokretnosti, zemljišta ili zgrade, može vršiti onda kada Republika Srbija zaključi međunarodni ugovor, što znači ugovor sa stranom državom ili korporacijom, i kada se obaveze i prava iz tog ugovora proglase javnim interesom.“

„Time se“, objašnjava, „osim javnog interesa onako kako je do sada bio definisan, a to je opštekoristan interes, uvodi kao novi osnov za eksproprijaciju privatni interes strane kompanije“.

Njena druga najveća primedba tiče se plaćanja eksproprisane nelegalne nepokretnosti: „Kod nas je oko polovina zgrada sazidana bespravno, dakle bez građevinske dozvole. Mogućnost ozakonjenja postoji, ali ona ne zavisi samo od onoga ko je vlasnik nego i od državnog organa koji vrši ozakonjenje, tako da neki postupci traju veoma dugo. A Zakon je u spornoj odredbi predvideo da se za objekte koji nisu legalizovani ne plaća tržišna vrednost, nego građevinska koja je nekoliko puta manja od tržišne.“

Prilikom ocene ustavnosti ovih odredaba, Rakić Vodinelić se poziva na član 58 Ustava Srbije, i kaže: „U tački proglašavanja privatnog interesa za javni interes i u tački gde se nelegalizovani objekti imaju nadoknaditi samo po njihovoj građevinskoj a ne po tržišnoj vrednosti, ovaj zakon je u suprotnosti sa Ustavom.“

Šta Vučić sada može da uradi, s obzirom na to da smatra da je zakon u skladu sa Ustavom? „U članu 66 Zakona o Ustavnom sudu“, objašnjava ona, „predviđen je institut koji se zove: prethodno ispitivanje ustavnosti. Vučić može, i to bi bio čist institucionalni put, da se obrati Ustavnom sudu Srbije i zatraži ispitivanje prethodne ustavnosti spornih članova zakona.“

U daljem tumačenju pravnih mogućnosti Rakić Vodinelić navodi: „Takođe, on može prosto da odbije da potpiše taj zakon i da ga vrati skupštini na ponovno izjašnjavanje. Skupština može ponovo da usvoji isti zakon, pa ako on odbije i drugi put da potpiše, onda ga ukazom proglašava predsednik Narodne skupštine, a to je Ivica Dačić. Najzad, Vučić može tu loptu da prebaci i na njega.“

Mnogo je veći problem Zakon o referendumu, ističe sagovornica „Vremena“, a on je već stupio na snagu. „Tu nema očigledne neustavnosti, ali ima odredaba koje taj zakon čine besmislenim.“

Jedna od njih je da se notaru mora platiti overa potpisa, kaže ona, što obesmišljava ideju da građani organizuju referendum, jer nemaju novca da snose tolike troškove, pogotovo kada se radi o malom referendumu u nekom selu ili mesnoj zajednici.

„Drugo, referendum se može staviti van snage u vrlo kratkim rokovima. Na primer, za godinu dana skupština može da kaže da taj referendum više ne važi.“

„Referendumsko glasanje u svakom slučaju organizuje država, bilo da referendum sprovodi država bilo građani.“

„Možda bi moglo biti neustavno u vezi sa narodnom inicijativom“, objašnjava profesorka prava, „što i posle prikupljenog određenog broja potpisa građana, Skupština ima diskreciono pravo da stavi njihovo pitanje na raspravu ili ne. U čemu je onda uopšte značaj te inicijative?“

Na pitanje šta misli o ukidanju cenzusa, Rakić Vodinelić kaže da je to vrlo loše rešenje. „Ono postoji u Ustavu od 2006. i nastalo je kao i mnogi drugi delovi Ustava – pogodbom svih tadašnjih stranaka, kako vlasti tako i opozicije.“

Dodaje da „s jedne strane, ukidanje cenzusa nije neustavno, jer ako Ustav za svoju sopstvenu promenu na referendumu ne traži cenzus, onda za manje značajne akte takođe nema smisla da se traži“.

S druge strane, ako se radi o referendumu koji angažuje sredstva građana bilo kroz budžet bilo kroz njihov samodoprinos, taj referendum, bez bar jednotrećinskog cenzusa ili cenzusa od 30 posto izašlih, niko neće raspisati jer on neće imati legitimitet.

„Ovakav referendum je nepošteniji od izbora za parlament“, zaključuje ona. „Zato što na izborima bar imate RIK i biračke odbore u koje ulaze predstavnici opozicije, dok ovde nemate nikakvu kontrolu. Nikakvu. A imamo iskustvo već desetogodišnjih krajnje nepoštenih izbora.“

Na pitanje koji je pravni način da se ovaj već važeći zakon vrati u skupštinsku proceduru, Rakić Vodinelić odgovara: „Vlada je predlagač zakona, ona može da predloži da se zakon stavi van snage“.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Rakić Vodinelić Skupština skupštinska procedura Blokada Taksa Protesti Republika Srbija Zakon o eksproprijaciji javni interes Ustav privatni interes Ivica Dačić 11. decembar 2021. Zakon o referendumu ekološki Subota RIK subotnji protesti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

21.novembar 2026. S. Ć.

N1: SNS se žalila međunarodnim institucijama na SL i Čupića

Prema N1, SNS je uputila pismo međunarodnim institucijama u kome osporava izbor šest potpredsednika Skupštine i žali se na opomene koje je izrekao predsednik Skupštine Aleksandar Čupić

Vesti

21.novembar 2026. S. Ć.

Pronađen je sedamnaedstogodišnji dečak

Pronađen je sedamnaestogodišnji Andrej Davidović zbog čijeg nestanka je MUP danas aktivirao alarm "Pronađi me"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

SPC: Zabrinutost zbog zakona o kulturnom nasleđu koji je usvojila Skupština Kosova

Skupština Kosova je usvojila nacrt zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe bez konsultovanja sa Srpskom pravoslavnom crkvom

Dina Vučinić na konferenciji za novinare u prostorijama SNS-a

Vesti

21.novembar 2026. A.M.

Brat Dine Vučinić nije dolazio na posao više od 10 godina, pa dobio otkaz

Brat predsednice novosadskog gradskog parlamenta dobio je otkaz na „Novosadskom sajmu” nakon što na posao nije dolazio više od 10 godina

Poslanici Studentske liste u Skupštini Srbije

Vesti

21.novembar 2026. B. B.

Bakić: SL ima kandidata za predsednika Srbije, ime još nećemo otkriti

Šef poslaničke grupe SL Jovo Bakić kaže da SL ima kandidata za predsednika Srbije, uz ocenu da SNS nema odgovarajućeg kandidata i da je svesna da bi njen rezultat na predsedničkim izborima bio znatno lošiji nego na parlamentarnim

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure