img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Investicije

Vesli Klark: Izgradnja spomenika NATO agresiji na mestu Generalštaba je izdaja SAD

11. jun 2024, 16:49 S.Z/N1
Foto: AP/Mario Laporta
Vesli Klark u doba bombardovanja Jugoslavije
Copied

Američki general Vesli Klark, koji je bio na čelu snaga NATO-a u vreme bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine, izjavio je za CNN da je učešće kompanije Džareda Kušnera u izgradnji kompleksa na mestu Generalštaba u Beogradu, koji bi uključivao i memorijal žrtvama NATO agresije, izdaja SAD

Klark je u izjavi za CNN rekao da misli da je sjajno investirati u Srbiji, ali da se protivi izgradnji memorijanlog centra na mestu Generalštaba.

„Prvo, ta zgrada je, koliko nam je poznato, bila prazna kada smo je pogodili. Drugo, to nije bila NATO agresija, to je bila kulminacija dugogodišnjih diplomatskih napora da se srpski diktator Slobodan Milošević ubedi da ne ubija sopstvene građane u delu Srbije poznatom kao Kosovo“, rekao je Klark.

Novinar CNN-a naveo je da je od kompanije „Afiniti partners“ (Affinitty Partners) Džareda Kušnera dobio kopiju ugovora sa Vladom Srbije u kom se uistinu ne pominje termin „NATO agresija“.

Iz Vlade Srbije je, po potpisivanju ugovora, s druge strane saopšteno da investitor ima obavezu da na istoj parceli izgradi Memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama napada NATO-a na SRJ 1999. godine

„Naivno je i zabrinjavajuće postaviti spomenik NATO agresiji. To bi bila izdaja SAD, naše politike, hrabrih pilota koji su učestvovali u toj kampanji, diplomatkih napora. To nije bila agresija, već diplomatija koju je Milošević jedostavno odbio, kako bi se prestalo sa ubijanjem nevinih ljudi“, naglasio je Klark.

„Taj spomenik je deo ruske dezinformacione kampanje“

Rekao je kako je Slobodan Milošević sa nasiljem na Kosovu počeo 1998. godine, kada je ubijeno 60 članova porodice Jašari uključujuči, kako je naglasio, i žene i decu.

„Poslali smo Ričarda Holbruka da pregovara, ambasador Kristofer Hil je bio tamo i pregovarao, ja sam se sreo tri puta sa Miloševićem. Jedina stvar koju smo mogli da smislimo je bila: ‘Vidite, upozorićemo vas, molim vas ne počinjite ponovo. Upravo smo završili rat u Bosni, ne počinjite sve to iznova u Evropi!’ Rusi su došli, rekli su mu ne brini za NATO, i radi šta hoćeš – ubij te ljude. I tako je sve opet počelo“, naveo je Klark.

Rekao je i kako je sprska strana u Rambujeu bila čvrsta u stavu da neće da pregovara, već da će stvari rešiti na svoj način.

„NATO nije imao izbora, već da proba da zaustavi etničko čišćenje vrlo postepenom NATO kampanjom i naravno diplomatijom. I jesmo ga zaustavili“, poručio je Klark.

Istakao je da su Srbi „divni ljudi“, ali da se nikada nisu suočili sa onim što se dešavalo za vreme Miloševića.

„Koristio je nacionalizam protiv ostalih etničkih grupa u bivšoj Jugoslaviji, i to je isti obrazac koji vidimo danas kod Vladimira Putina. Znamo da je Srbija danas kanal za ruska nepočinstva u Evropi – da poremeti NATO, da poremeti EU, i pravljenje spomenika NATO agresiji deo je te ruske dezinformacione kampanje“, ocenio je Klark.

On je izrazio nadu da kompanija Džareda Kušnera ipak neće učestvovati u tom poduhvatu.

„Napravite hotel, napravite memorijal svim ljudima koji su stradali, što uključuje uglavnom Kosovare koje je ubila srpska policija, a ne NATO agresiji. Nije bilo NATO agresije“, naglasio je bivši komandant Alijanse.

Tagovi:

Beograd Generelaštab
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Skupljanje potpisa na Terazijama

Potpisi za studente

29.decembar 2025. K. S.

Koliko potpisa su za jedan dan sakupili studenti?

Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa

Supština Srbije, jelke

Novogodišnji Ćacilend

29.decembar 2025. K. S.

Udarnički preobražaj: Kako Ćacilend postaje novogodišnji vašar

Šatori ispred Narodne skupštine su uklonjeni, a na njihovom mestu nikli su novogodišnji štandovi. Ćacilend se ubrzano uklanja, a prolaz iza ograda je sada moguć svima

Železnička stanica u Novom Sadu, nadstrešnica

Pad nadstrešnice

29.decembar 2025. K. S.

Žalba novosadskog tužilaštva na presude u slučaju nadstrešnice

Novosadsko Više javno tužilaštvo podnelo žalbu na rešenja o obustavi postupka protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković, Anite Dimoski, Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića

Ćacilend

Nakon devet meseci

29.decembar 2025. A. I.

Demontaža Ćacilenda: Okončana okupacija, slobodan prolaz pored Skupštine

Strpljenje se isplatilo. Ćaciclend je konačno kapitulirao. Dok radnici demontiraju šatore, prolaz platoom ispred Narodne Skupštine je ponovo slobodan za pešake

Studenti u blokadi

29.decembar 2025. M. L. J.

Objavljen link za podršku studentima: Dijaspora može da se potpiše u naredna 24 sata

Studenti u blokadi su objavili link za građane iz dijaspore koji žele da potpišu da ih podržavaju. Osnovni zahtev je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure