
Beograd
Traži se Šapićeva ostavka zbog kolapsa u gradskom prevozu
Inicijativa Beograd ostaje traži ostavku gradonačelnika Šapića zbog kolapsa u saobraćaju Beograda. Više od 40 linija je preusmereno ili zaustavljeno zbog snega

Američki general Vesli Klark, koji je bio na čelu snaga NATO-a u vreme bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine, izjavio je za CNN da je učešće kompanije Džareda Kušnera u izgradnji kompleksa na mestu Generalštaba u Beogradu, koji bi uključivao i memorijal žrtvama NATO agresije, izdaja SAD
Klark je u izjavi za CNN rekao da misli da je sjajno investirati u Srbiji, ali da se protivi izgradnji memorijanlog centra na mestu Generalštaba.
„Prvo, ta zgrada je, koliko nam je poznato, bila prazna kada smo je pogodili. Drugo, to nije bila NATO agresija, to je bila kulminacija dugogodišnjih diplomatskih napora da se srpski diktator Slobodan Milošević ubedi da ne ubija sopstvene građane u delu Srbije poznatom kao Kosovo“, rekao je Klark.
Novinar CNN-a naveo je da je od kompanije „Afiniti partners“ (Affinitty Partners) Džareda Kušnera dobio kopiju ugovora sa Vladom Srbije u kom se uistinu ne pominje termin „NATO agresija“.
Iz Vlade Srbije je, po potpisivanju ugovora, s druge strane saopšteno da investitor ima obavezu da na istoj parceli izgradi Memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama napada NATO-a na SRJ 1999. godine

„Naivno je i zabrinjavajuće postaviti spomenik NATO agresiji. To bi bila izdaja SAD, naše politike, hrabrih pilota koji su učestvovali u toj kampanji, diplomatkih napora. To nije bila agresija, već diplomatija koju je Milošević jedostavno odbio, kako bi se prestalo sa ubijanjem nevinih ljudi“, naglasio je Klark.
„Taj spomenik je deo ruske dezinformacione kampanje“
Rekao je kako je Slobodan Milošević sa nasiljem na Kosovu počeo 1998. godine, kada je ubijeno 60 članova porodice Jašari uključujuči, kako je naglasio, i žene i decu.
„Poslali smo Ričarda Holbruka da pregovara, ambasador Kristofer Hil je bio tamo i pregovarao, ja sam se sreo tri puta sa Miloševićem. Jedina stvar koju smo mogli da smislimo je bila: ‘Vidite, upozorićemo vas, molim vas ne počinjite ponovo. Upravo smo završili rat u Bosni, ne počinjite sve to iznova u Evropi!’ Rusi su došli, rekli su mu ne brini za NATO, i radi šta hoćeš – ubij te ljude. I tako je sve opet počelo“, naveo je Klark.
Rekao je i kako je sprska strana u Rambujeu bila čvrsta u stavu da neće da pregovara, već da će stvari rešiti na svoj način.
„NATO nije imao izbora, već da proba da zaustavi etničko čišćenje vrlo postepenom NATO kampanjom i naravno diplomatijom. I jesmo ga zaustavili“, poručio je Klark.
Istakao je da su Srbi „divni ljudi“, ali da se nikada nisu suočili sa onim što se dešavalo za vreme Miloševića.
„Koristio je nacionalizam protiv ostalih etničkih grupa u bivšoj Jugoslaviji, i to je isti obrazac koji vidimo danas kod Vladimira Putina. Znamo da je Srbija danas kanal za ruska nepočinstva u Evropi – da poremeti NATO, da poremeti EU, i pravljenje spomenika NATO agresiji deo je te ruske dezinformacione kampanje“, ocenio je Klark.
On je izrazio nadu da kompanija Džareda Kušnera ipak neće učestvovati u tom poduhvatu.
„Napravite hotel, napravite memorijal svim ljudima koji su stradali, što uključuje uglavnom Kosovare koje je ubila srpska policija, a ne NATO agresiji. Nije bilo NATO agresije“, naglasio je bivši komandant Alijanse.

Inicijativa Beograd ostaje traži ostavku gradonačelnika Šapića zbog kolapsa u saobraćaju Beograda. Više od 40 linija je preusmereno ili zaustavljeno zbog snega

„Akt brutalnog kršenja međunarodnog prava“ i „simboličan kraj međunarodnog poretka“, tako srpski političari ocenjuju otmicu predsednika Venecuele Nikolasa Madura

„Božićno selo“, kratkotrajni naslednik dela Ćacilenda na kolovozu ispred Skupštine Srbije, uklonjen je, ali saobraćaj i dalje ne funkcioniše

„Iako svaki učenik koji ima bar dvojku iz istorije zna da je kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen u Marseju, predsednik Srbije je rekao da se to ubistvo dogodilo u Parizu“, saopštio je Akademski plenum

Pod vlašću Aleksandra Vučića, Srbija godinama nije načinila nijedan korak ka Evropskoj uniji, naprotiv. Dok komšijske zemlje mogu ubrzo postati članice, vlasti u Beogradu imaju druge prioritete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve