img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju: Akademik dr Muriz Spahić

Upozoravali smo vlasti više puta na poplave i katastrofu u BiH

08. октобар 2024, 17:21 Sanja Zrnić
Akademik prof. dr. Muriz Spahić Foto: N1
Akademik prof. dr Muriz Spahić
Copied

„Učešće ljudskog faktora u bujičnim poplavama 4. oktobra  je bilo prisutno i katastrofa se značajno mogla ublažiti”, kaže za „Vreme” akademik dr Muriz Spahić, stručnjak za hidrologiju i geografiju, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu

U nevremenu koje je 4. oktobra pogodilo Bosnu i Hercegovinu poginulo je najmanje 20 osoba, a i dalje traga za barem nestalih. Najviše stradalih je u Donjoj Jablanici, a izgubljenih života u ovoj katastrofi ima i u selima kod Fojnice i Konjica.

O uzrocima poplava za „Vreme” govori akademik dr Muriz Spahić, stručnjak za hidrologiju i geografiju, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

„VREME”: Šta je prouzrokovalo toliku količinu padavina u kratkom roku  i zašto su bile tako intezivne bujice?

MURIZ SPAHIĆ: Te noći između 3. i 4. oktobra na sliv Neretve u riječnom profilu od Jablanice do ušća Neretvice u Jablaničko jezero kod naselja Buturović polje i u slivovima riječnog sistema Fojničke rijeke u koje spadaju  pritoke Bosne u trouglu između Kiseljaka, Fojnice i Kreševa koji pripadaju regiji srednje Bosne, desilo se iznenadno snažno nevrijeme.

Došlo je do provale oblaka, prema nekim izvještajima za dva do tri sata izlučilo se preko 300 litara vode po jednom metru kvadratnom.

To je tromjesečna prosječna količina padavina za ove slivove.

Padavine su pokrenule sve što je bilo pokretno na slivu uključujući kamenitu podlogu, tlo, drvene otpatke i drugi materijal i transporovale u niže nadmorske visine produbljujući postojeće potoke pretvarajući ih u vododerine i bujice.

Provala oblaka uslovljena je nažnim jugozapadnim ciklonom sa Sredozemlja, posebno Jadranskog mora, čiji se središnji najizraženiji krak usmerio preko, dosta niske, Dalmatinske zagore prema Dinarskom sistemu. Nailaskom na visoke planine najprije Čabulje, Prenja i Čvrsnice u slivu Neretve, a potom Zec-planinu, Pogorelicu i Bitovnju u srednjoj Bosni.

U ciklonalnoj aktivnosti došlo je kombinacije konvektivnih i orografskih atmosferskih procesa, kojim je ogromna količina vodene pare usljed uzlaznog strujanja uz planinske padine, topla vazdušna masa vrlo brzo kondezirala obrazovala kumulonibuse koji su se padavinama provalili upravo na ovim prostorima Bosne i Hercegovine.

Koliko je ljudski faktor doprineo katastrofi?

Opisanu prirodnu pojavu je nemoguće spriječiti. Ona se javila kao odgovor na suše iz ljetnog perioda, koje su uticale na egzaracione procese usljed enormnog zagrijavanja površinskih stijena. Sve navedeno je posljedica fluktuacija klime, koje utiču na učestalije stvaranje nevremena.

Učešće ljudskog faktora u pojačanom djelovanju bujica je bilo prisutno i katastrofa se značajno mogla ublažiti.

Da su vododerine na planinskim padinama uređene i redovno održavane, deponijama i smetljištima vođena stalna briga mogla se smanjiti razorna snaga bujica; bujice predstavljaju tekućicu sa transportovanim nanosima.

Ako se na profilu bujica nalaze neuređena odlagališta građevinskog materijala kao što su kamenolomi iznad donje Jablanice evidentno je da će povećati razornu snagu koje su, prema brojnim informacijama, uticale na povećanje smrtnih posljedica.

Koje su posledice neodgovorne gradnje, krčenja šuma i betonizacije, možemo ih očekivati u čitavom regionu?

Svjedoci smo neodgovorne i bespravne (neplanske) urbanizacije, ruralicacije, infrastrukturnih i drugih objekata koji svakako ne doprinose kvalitetu življenja i adaptaciji na klimatske promjene sa značajnim posljedicama.

Svaki antropogeni zahvat u prirodnoj i životnoj sredini mora biti usaaglašen sa svim elementima i faktorima prirodnih procesa. Evidentno je da ne postoji koherentno djelovanje antropogenih radnji, definisanih zakonima, prema prirodnim procesima.

Ovaj nesklad proizilazi iz namjernog (radi profita) i nenamjernog (iz neznanja) ljudskog djelovanja. Brojni su takvi primjeri.

Naselja se podižu u niskim aluvijalnim ravnima koja se periodično plave; to je dio riječnog korita; zasijecaju se siparske, kolivijalne, deluvijalne i proluvijalne padine putnim komunikacijama koje su prve na udaru nastanka odrona, klizišta i bujica, kao što upravo slučaj u Jablanici gdje je odnešena cesta i željeznička pruga na više mjesta.

Ne može se prostornim planovima dozvoliti gradnja naselja na pravcu vododerina, niti izgradnja propusta ispod putnih komunikacija sa propusnim profilom koji može začepiti srednje veliki panj ili blok stijene.

Ne bi se zakonom trebalo dozvoliti da šumsko privredna preduzeća iskorištavaju šumske resurse a da pri tome, pored ostalog, ne vode brigu oko uređenja bujica i pošumljavanja.

Sva djelovanja na prirodnu sredinu morala bi proći etape programskih, dijagnostičkih i prognostičkih istraživanja uz obavezno elaboriranje uticaja na životnu sredinu, nakon sprovedene javne rasprave sa stručnjacima i lokalnom zajednicom.

Koji su rizici u narednim danima i šta se može preduzeti?

U narednim danima predviđaju nove padavine. Ono što me iskustvo uči nakon dugogodišnjeg univerzitetskog predavanja, publikovanja radova i napisanog univerzitetskog udžbenika Klimatologija sa meteorologijom –  ne vjerujem u ponavljanja scenarija od prije četiri dana u skorije vrijeme.

Radnje koje su u toku, a smatram ih najvažnijim, su radovi na raščišćavanju, čišćenju i dovođenje u red stambenih i infrastrukturnih objekata.

Kažete da vas iskustvo uči. S tim u vezi, da li ste upozoravali vlasti na bilo koji način na ovakve scenarije?

Naravno da jesam i to više puta. Od 1988. godine se borim protiv izgradnje vodenih brana za potrebe stanovništva i privrede na vodotocima koji su kontaminirani teškim elementima.

U novije vrijeme, kroz Udruženje geografa u Bosni i Hercegovini, zajedno sa drugim udruženjima djelujem na eliminaciji ili smanjenju problema iz oblasti životne sredine posvećenoj faktorima života u raznim sferama, a posebno protiv izgradnje mini hidroelektrana, projektovanju i realizaciji raznih projekata u prirodnoj sredini bez istraživačkih radova i dozvola za koje nisu sprovedene zakonom predviđene procedure.

O tome koliko sam zajedno sa članovima Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini involviran u predviđajuće probleme o kojima danas govorimo, najbolje svjedoči podatak da je Udruženje geografa prihvatilo moj prijedlog da organizira Naučni skup sa međunarodnim učešćem prošle godine (2023. god.) na temu: „Geografski uzroci i posljedice prirodnih nepogoda”. Međutim, on nije mogao biti realiziran zbog nedostatka sredstava, jer nam je resorno ministarstvo dalo zanemarujuće simbolična sredstva.

 

Tagovi:

Bosna i Hercegovina Muriz Spahić Poplave
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest u Šapcu počeo je tišinom

Protesti u Srbiji

31.мај 2025. K. S.

Šabac na nogama: Celodnevni protest u gradu kraj Save

Pod sloganom „Hoćemo li u Šabac na protest? Ho-će-mo” studenti u blokadi organizuju celodnevni protest u tom gradu u Mačvi

Blokada Gazele

Protesti 1. juna

31.мај 2025. K. S.

Šta studenti spremaju za nedelju: U Beogradu blokada dva mosta

U nedelju 1. juna, na nogama će biti 32 grada u kojima se organizuju protesti pod nazivom „Vostani Serbije“, a kako su otkrili studenti, u Beogradu će biti blokiran Brankov most i Gazela

Požarevac pred protest

Grad-slučaj

31.мај 2025. Nemanja Rujević

Protest u Požarevcu: Srpskom Kumrovcu treba pomoć

Požarevac dočekuje studente. Kakav je život u ovom gradu gde se često gunđa, ali uvek glasa za vlast

Obrušavanje nadstrešnice

Pad nadstrešnice

31.мај 2025. K. S.

Anketna komisija: Rokovi za rekonstrukciju skraćeni po nalogu iz Predsedništva

U nedelju, 1. juna, navršava se sedam meseci od rušenja nadstrešnice novosadske Železničke stanice, a Anketna komisija za ispitivanje odgovornosti za njeno urušavanje predstavila je izveštaj u kome se navodi da su rokovi skraćeni po instrukcijama iz Predsedništva Srbije

Pojas Gaze

Pojas Gaze

31.мај 2025. K. S.

Gaza najgladniji deo sveta, zatvorena poslendja bolnica na severu

Zbog izraelske blokade ulaska pomoći, sto odsto stanovništva Gaze je u opasnosti od gladi, poručuju Ujedinjene nacije

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure