img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Uloga SPC u nasilju nad ženama: Propovedanje neravnopravnosti polova

24. april 2023, 07:09 Ivica Dobrić
Foto: Nikola Anđić/Tanjug
Protiv "zpadnog liberalizma": Episkop Irinej Bulović
Copied

Srpska pravoslavna crkva se ne obazire na ozbiljna istraživanja koja pokazuju da porodica u Srbiji mahom ne samo da nije utočište dobrih hrišćanskih duša, već da je mesto priznatog i nekažnjivog nasilja, te da je porodica, isuviše često, paravan za maltretiranje pre svega žena i dece

U trenutku kada nastaje ovaj tekst (nedelja 18 časov) možemo oceniti da su žene u Srbiji prethodnog dana prošle dobro: samo su dve ubijene, a jedna je čak preživela pokušaj ubistva. U sva tri slučaja napadači su bili muškarci. Kao, uostalom, i u desetinama, ako ne i stotinama slučajeva prethodnih nekoliko godina, koji su se završavali ubistvima, sakaćenjem, premlaćivanjem žena, o mentalnom maltretiranju da i ne govorimo. Predstavnici režima po pravilu ne nalaze za shodno da se oglase, a ako se i odvaže na takav korak to je obično protokolarno, bez volje da se išta uradi.

Srpska pravoslavna crkva se, međutim, oglasila i to nekoliko dana pre ubistava i pokušaja ubistva. U uskršnjoj poslanici prvi čovek SPC snažno se založio za neravnopravnost polova (jer da šta će Srpkinjama ravnopravnost, zna se gde im je mesto i šta im je činiti), a pošto njegove reči nisu naišle na sveopšte oduševljenje, za dopune i objašnjenja postarao se glasnogovornik SPC Irinej Bulović i, prema očekivanjima, zablistao.

Pismo je konvencija, a ne uporište identitet

Najpre se Patrijarh, dakle, u poslanici – kao da je reč o političkom programu – založio za normiranje ćiriličnog pisma. Vrlo je teško shvatiti na šta je rečeno svešteno lice mislilo pošto već postoji „Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličnog pisma“, u kojem je naš neuki zakonodavac ustvrdio da ćirilično pismo, kako stoji, „predstavlja uporište nacionalnog identiteta“. Šta bi još visoki sveštenik, i na koj način, normirao? Možda bi se novim zakonom, recimo, mogla ukinuti latinica? Da ne smeta.

Zakonska formulacija o ćirilici kao uporištu nacionalnog identiteta lišena je smisla. Zakonodovac, naime, a sva je prilika ni Patrijarh, ne znaju da pismo ne može biti uporištem identiteta pošto je pismo konvencija, dogovor – grupa ljudi dogovorila se da glas „š“, recimo, piše „ш“, a ne, na primer, „ch“, i tako za svih tridesetak glasova azbuke – što znači da u pismu nema nikakve nužnosti (glas „š“ može se označiti na koji se god način dogovorimo), te, samim tim, pismo ne može biti uporište identiteta, što znači da visoki sveštenik ne zna šta govori kada kaže da je srpska kultura izgrađena na ćirilici kao na svom temelju. Nije.

No, to je bio samo uvod. Patrijarh se, naime, u nastavku poslanice pobunio protiv nasilja nad srpskim jezikom koje se vidi u, kako reče, „protivustavnom zakonu koji nameće takozvani rodno osetljivi jezik“. Ostao je sveštenik dužan objašnjenja a da zašto je taj zakon protivustavan, ali nam je, zauzvrat, objasnio da se iza tog zakona „krije“ (kako se to „krije“? igra žmurke, šta li…) „borba protiv braka i porodice“, nakon čega sledi poučna deonica o „bogoustanovljenim svetinjama i prirodnim oblicima čovekovog ličnog i sabornog života“, dočim smo mi naivno verovali da je brak pravno regulisani ugovor (a ne prirodna dispozicija) ravnopravnih i slobodnih građana.

Ograđivanje prostora ispunjenog palanačkim duhom

Irinej Bulović se, u međuvremenu, sporio s tvrdnjama koje niko razborit nije (niti bi) javno izgovorio – premda to, možda, ne bi trebalo da nas čudi jer on ionako, po službenoj dužnosti takoreći, komunicira s bićem koje ne postoji – te je, bez vidljivog smisla, pokušao da poveže uzajamno suprotstavljene pojmove i pojave poput „Lenjinove diktature proletarijata“ i „zapadnog liberalizama“ (Bože…), ali se i sam, kroz otužnu priču o nasilju nad jezikom, gorljivo založio za neravnopravnost  žena i muškaraca, u korist, razume se, muškaraca. To što nas je podsetio da je i Patrijarh, eto, „više puta… osudio nasilnike“ ne samo da govori kako se SPC nije pretrgla u osudi nasilja (oglasio se prvi čovek crkve, dakle, „više puta“… bravo…), nego se suzdržavanje SPC da osudi  narastajuće nasilje u zemlji, te nebulozno zalaganje za iskorak iz civilizacijskih tokova, može protumačiti i kao implicitna podrška „opravdanom disciplinovanju“ ženskinja.

Šta se događa sa Srpskom pravoslavnom crkvom poslednjih tridesetak godina? Ni malo poučena komunističkim iskustvom, SPC je, kao organizacija moći, nastavila da se žestoko bori za vlast i ništa manje žestoko izneverava svoju hrišćanske korene. Bez zazora je SPC pristala najpre uz Miloševićevu nacionalističku diktaturu, potom i na Vučićevu populističku diktaturu (umesto da pristane uz građane), potpuno prenabregavajući univerzalnost hrišćanskih poruka, udaljavajući se od civilizacije i zalažući se za ograđene prostore palanačkog duha.

Univerzalno, ono što se odnosi na svaku ženu i svakog muškarca na Zemlji, suprotstavljeno je palanačkom duhu koji brine jedino za svoje pleme i to brine tako što plemenu oduzima slobodu i postavlja se, palanački duh, kao pastir, njegov tutor, njegov staralac, njegov vođa koji odlučuje ko je neprijatelj a ko prijatelj tome plemenu.

Nema bolnica koje crkva gradi, nema škola, SPC ne obraća pažnju na naučne uvide i rado podržava predrasude i praznoverice, ne suprotstavlja se uzurpatorima države koji su se okrenuli protiv građana i sve više – i dalje govorimo o crkvi –  pretenduje na oblasti koje su u nadležnosti republike, računajući tu, kako smo videli, i zakonodavstvo, da ne govorimo o tome kako se, negujući tradicionalizam (a ne tradiciju), ne obazire na ozbiljna istraživanja koja pokazuju da porodica u Srbiji ne samo da nije utočište dobrih hrišćanskih duša, već da je mesto priznatog i nekažnjivog nasilja, te da je porodica, isuviše često, paravan za maltretiranje pre svega žena i dece. O bogaćenju sveštenika jedva da je potrebno govoriti.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

irinej bulović ravnopravnost polova porfirije ravnopravnost polova spc nasilje nad ženama spc ravnopravnost polova spc tradicionalna porodica Srpska pravoslavna crkva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju „Ćacilend”, a potom im razbio kameru.

Napad na N1

20.novembar 2025. V. K.

Ekipa televizije N1 napadnuta u blizini Ćacilenda

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju Ćacilend, a potom im razbio kameru. Sumnja se da je napadač jedan od ljudi iz KRIK-ove baze podataka

KiM

20.novembar 2025. N. M.

Raspuštena Skupština: Na Kosovu se spremaju novi izbori

Predsednica Kosova Vjosa Osmani u četvrtak je potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što kandidat za premijera Gljauk Konjufca ni u drugom pokušaju nije uspeo da formira vladu

Studentski protesti

20.novembar 2025. I.M.

Studenti pred Tužilaštvom: Nećemo odustati od odbrane Generalštaba

Okupljeni studenti poručili su da su svedočenja o zloupotrebama u vezi sa Generalštabom postala nesporna i da se odgovorni vraćaju na funkcije. Predali su pismo tužiocu tražeći istragu do kraja

Leks specijalis

20.novembar 2025. I.M.

Studenti najavili protest pred Tužilaštvom: Zaustavite rušenje Generalštaba

Zbog odluke Skupštine da omogući rušenje zgrade Generalštaba, studenti Beogradskog univerziteta organizuju protest ispred Tužilaštva za organizovani kriminal, zahtevajući potpunu i transparentnu istragu

Vremenske nepogode

20.novembar 2025. I.M.

Poplave na jugu Srbije: Evakuisano devet osoba, među njima petoro dece

Devet osoba, uključujući petoro dece, evakuisano je u četvrtak, 19. novembra, iz poplavljenih domaćinstava na području Vranja, nakon što su obilne padavine podigle nivo Južne Morave i dovele do poplava na jugu Srbije

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure