img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Uloga SPC u nasilju nad ženama: Propovedanje neravnopravnosti polova

24. april 2023, 07:09 Ivica Dobrić
Foto: Nikola Anđić/Tanjug
Protiv "zpadnog liberalizma": Episkop Irinej Bulović
Copied

Srpska pravoslavna crkva se ne obazire na ozbiljna istraživanja koja pokazuju da porodica u Srbiji mahom ne samo da nije utočište dobrih hrišćanskih duša, već da je mesto priznatog i nekažnjivog nasilja, te da je porodica, isuviše često, paravan za maltretiranje pre svega žena i dece

U trenutku kada nastaje ovaj tekst (nedelja 18 časov) možemo oceniti da su žene u Srbiji prethodnog dana prošle dobro: samo su dve ubijene, a jedna je čak preživela pokušaj ubistva. U sva tri slučaja napadači su bili muškarci. Kao, uostalom, i u desetinama, ako ne i stotinama slučajeva prethodnih nekoliko godina, koji su se završavali ubistvima, sakaćenjem, premlaćivanjem žena, o mentalnom maltretiranju da i ne govorimo. Predstavnici režima po pravilu ne nalaze za shodno da se oglase, a ako se i odvaže na takav korak to je obično protokolarno, bez volje da se išta uradi.

Srpska pravoslavna crkva se, međutim, oglasila i to nekoliko dana pre ubistava i pokušaja ubistva. U uskršnjoj poslanici prvi čovek SPC snažno se založio za neravnopravnost polova (jer da šta će Srpkinjama ravnopravnost, zna se gde im je mesto i šta im je činiti), a pošto njegove reči nisu naišle na sveopšte oduševljenje, za dopune i objašnjenja postarao se glasnogovornik SPC Irinej Bulović i, prema očekivanjima, zablistao.

Pismo je konvencija, a ne uporište identitet

Najpre se Patrijarh, dakle, u poslanici – kao da je reč o političkom programu – založio za normiranje ćiriličnog pisma. Vrlo je teško shvatiti na šta je rečeno svešteno lice mislilo pošto već postoji „Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličnog pisma“, u kojem je naš neuki zakonodavac ustvrdio da ćirilično pismo, kako stoji, „predstavlja uporište nacionalnog identiteta“. Šta bi još visoki sveštenik, i na koj način, normirao? Možda bi se novim zakonom, recimo, mogla ukinuti latinica? Da ne smeta.

Zakonska formulacija o ćirilici kao uporištu nacionalnog identiteta lišena je smisla. Zakonodovac, naime, a sva je prilika ni Patrijarh, ne znaju da pismo ne može biti uporištem identiteta pošto je pismo konvencija, dogovor – grupa ljudi dogovorila se da glas „š“, recimo, piše „ш“, a ne, na primer, „ch“, i tako za svih tridesetak glasova azbuke – što znači da u pismu nema nikakve nužnosti (glas „š“ može se označiti na koji se god način dogovorimo), te, samim tim, pismo ne može biti uporište identiteta, što znači da visoki sveštenik ne zna šta govori kada kaže da je srpska kultura izgrađena na ćirilici kao na svom temelju. Nije.

No, to je bio samo uvod. Patrijarh se, naime, u nastavku poslanice pobunio protiv nasilja nad srpskim jezikom koje se vidi u, kako reče, „protivustavnom zakonu koji nameće takozvani rodno osetljivi jezik“. Ostao je sveštenik dužan objašnjenja a da zašto je taj zakon protivustavan, ali nam je, zauzvrat, objasnio da se iza tog zakona „krije“ (kako se to „krije“? igra žmurke, šta li…) „borba protiv braka i porodice“, nakon čega sledi poučna deonica o „bogoustanovljenim svetinjama i prirodnim oblicima čovekovog ličnog i sabornog života“, dočim smo mi naivno verovali da je brak pravno regulisani ugovor (a ne prirodna dispozicija) ravnopravnih i slobodnih građana.

Ograđivanje prostora ispunjenog palanačkim duhom

Irinej Bulović se, u međuvremenu, sporio s tvrdnjama koje niko razborit nije (niti bi) javno izgovorio – premda to, možda, ne bi trebalo da nas čudi jer on ionako, po službenoj dužnosti takoreći, komunicira s bićem koje ne postoji – te je, bez vidljivog smisla, pokušao da poveže uzajamno suprotstavljene pojmove i pojave poput „Lenjinove diktature proletarijata“ i „zapadnog liberalizama“ (Bože…), ali se i sam, kroz otužnu priču o nasilju nad jezikom, gorljivo založio za neravnopravnost  žena i muškaraca, u korist, razume se, muškaraca. To što nas je podsetio da je i Patrijarh, eto, „više puta… osudio nasilnike“ ne samo da govori kako se SPC nije pretrgla u osudi nasilja (oglasio se prvi čovek crkve, dakle, „više puta“… bravo…), nego se suzdržavanje SPC da osudi  narastajuće nasilje u zemlji, te nebulozno zalaganje za iskorak iz civilizacijskih tokova, može protumačiti i kao implicitna podrška „opravdanom disciplinovanju“ ženskinja.

Šta se događa sa Srpskom pravoslavnom crkvom poslednjih tridesetak godina? Ni malo poučena komunističkim iskustvom, SPC je, kao organizacija moći, nastavila da se žestoko bori za vlast i ništa manje žestoko izneverava svoju hrišćanske korene. Bez zazora je SPC pristala najpre uz Miloševićevu nacionalističku diktaturu, potom i na Vučićevu populističku diktaturu (umesto da pristane uz građane), potpuno prenabregavajući univerzalnost hrišćanskih poruka, udaljavajući se od civilizacije i zalažući se za ograđene prostore palanačkog duha.

Univerzalno, ono što se odnosi na svaku ženu i svakog muškarca na Zemlji, suprotstavljeno je palanačkom duhu koji brine jedino za svoje pleme i to brine tako što plemenu oduzima slobodu i postavlja se, palanački duh, kao pastir, njegov tutor, njegov staralac, njegov vođa koji odlučuje ko je neprijatelj a ko prijatelj tome plemenu.

Nema bolnica koje crkva gradi, nema škola, SPC ne obraća pažnju na naučne uvide i rado podržava predrasude i praznoverice, ne suprotstavlja se uzurpatorima države koji su se okrenuli protiv građana i sve više – i dalje govorimo o crkvi –  pretenduje na oblasti koje su u nadležnosti republike, računajući tu, kako smo videli, i zakonodavstvo, da ne govorimo o tome kako se, negujući tradicionalizam (a ne tradiciju), ne obazire na ozbiljna istraživanja koja pokazuju da porodica u Srbiji ne samo da nije utočište dobrih hrišćanskih duša, već da je mesto priznatog i nekažnjivog nasilja, te da je porodica, isuviše često, paravan za maltretiranje pre svega žena i dece. O bogaćenju sveštenika jedva da je potrebno govoriti.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

irinej bulović ravnopravnost polova porfirije ravnopravnost polova spc nasilje nad ženama spc ravnopravnost polova spc tradicionalna porodica Srpska pravoslavna crkva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
„Iako svaki učenik koji ima bar dvojku iz istorije zna da je kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen u Marseju, predsednik Srbije je rekao da se to ubistvo dogodilo u Parizu“, saopštio je Akademski plenum.

Akademski plenum

02.januar 2026. B. B.

Akademski plenum: Osećamo potrebu da pomognemo Vučiću da se izbori sa sopstvenim neznanjem

„Iako svaki učenik koji ima bar dvojku iz istorije zna da je kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen u Marseju, predsednik Srbije je rekao da se to ubistvo dogodilo u Parizu“, saopštio je Akademski plenum

Aleksandar Vučić hoda, iza njega zastave Srbije i EU

Evropske integracije

02.januar 2026. Katarina Stevanović

Srbija kobajagi ide u EU: Tapkanje u mestu i koraci unazad

Pod vlašću Aleksandra Vučića, Srbija godinama nije načinila nijedan korak ka Evropskoj uniji, naprotiv. Dok komšijske zemlje mogu ubrzo postati članice, vlasti u Beogradu imaju druge prioritete

Štandovi novogodišnjeg bazara

Ćacilend

01.januar 2026. K. S.

Vučić: Saobraćaj ispred Skupštine od ponedeljka

Da li se zaista ispisuju poslednji dani Ćacilenda? Na njegovom uličnom delu, saobraćaj ponovo najkasnije od 5. januara, najavljuje predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

Politika

01.januar 2026. Marija L. Janković

Srbija u 2026. godini: Grogirani Vučić pred svoje poslednje izbore

Kakva nas politička 2026. godina očekuje? Hoće li pobunjeni građani dobiti obećane izbore? Kako će se razvijati studentska borba, a kako će se ponašati vlast?

Kolaž fotografija iz Beograda na vodi za doček 2026.

Doček 2026.

31.decembar 2025. K. S.

Nova godina u Beogradu na vodi: Eskadrila dronova i zimska bajka (FOTO)

Priprema se bina, spekatakl u Beogradu na vodi snimaće eskadrila dronova, a u Zimskoj bajci odbrojava se do Ekspa. Kako se Beograd na vodi sprema za doček 2026?

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure