U Ukrajini, Poljskoj, Litvaniji…. Užurbano se demontiraju spoemnici koji svedoče na istorijske periode kada su u tim državama bili Sovjeti. Spomenik rusko-ukrajinskom prijateljstvu više nema nikakvog smisla – rekao je autor jednog od spomenika gledajući kako ruše njegovo delo
U Kijevu je uklonjen Spomenik prijateljstvu između Ukrajine i Rusije iz sovjetske ere, gotovo u isto vreme kad je na severu Litvanije izvučen iz zemlje memorijalni kamen Crvenoj armiji. Dva dana pre toga demontiran je spomenik ruskom piscu Maksimu Gorkom u ukrajinskom gradu Vinici. Pre toga u Poljskoj javno su srušena tri spomenika sovjetske Crvene armije.
Spomenik prijateljstvu u Kijevu je bronzana statua od 8 metara, Prikazuje ukrajinskog i ruskog radnika na postolju koji zajedno drže sovjetski Orden prijateljstva.
„Bila je potrebna i simbolika: prvo je figura ruskog radnika izgubila glavu kada su pokušali da podignu skulpturu. Zatim su pokušali da poseku postolje na koje su bile postavljene figure. Ispostavilo se i da je teško. Ali stručnjaci su pronašli izlaz – presekli temelj spomenika. Bukvalno, iskorenjena i uklonjena skulptura!“, napisao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko na Telegramu.
„Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu… Možemo li biti prijatelji sa Rusijom? Šta vi mislite? Ovo je naš najgori neprijatelj, zato spomenik rusko-ukrajinskom prijateljstvu više nema nikakvog smisla“ rekao je agenciji Rojters Serhij Mirhorodski jedan od kreatora Spomenika prijateljstva, koji je posmatrao skidanje.
Foto: APKijev, Spomenik rusko-ukrajinskom prijateljstvu
Demoniranje spomenika Maksimu Gorkom u ukrajinskom gradu Vinici zabeleženo je na Tviteru. Uz video zapis objavljen je i komentar „sluga staljinističkog režima“.
Na memorijalnom kamenu koji je izvučen u Madlieni, u Litvaniji, pisalo je da Sovjetska armija 1944. oslobodila taj grad od fašističkih nemačkih okupatora.
U Poljskoj su srušeni spomenici u mestu Grnčarsko u Donjoj Šleziji na jugu Poljske i Mjendzibloću i Sjedlecu u Velikopoljskom vojvodstvu na zapadu zemlje.
Poljski institut pamćenja naroda planira da skloni još šezdesetak takvih spomenika, u nameri da da dovrši dekomunizaciju javnog prostora, što je po zakonu iz 2017. godine kojim se zabranjuju spomenici koji „simbolizuju ili propagiraju“ totalitarne režime.
Nakon tog zakona, na spisku nepodobnih našlo se 500 spomenika.
Predsednik poljskog Instituta za nacionalno sećanje prisustvovao je rušenju spomenika u Hrzovicama i proglasio da „Nema mesta spomenicima i simbolima označenim crvenom petokrakom u slobodnoj, nezavisnoj i demokratskoj Poljskoj, niti u slobodnoj Evropi“.
Tokom Drugog svetskog rata, Crvena armija je proterala snage nacističke Nemačke iz Poljske, ali komunistički režim koji je nametnut većina Poljaka vidi kao mračni period njihove istorije, i ima negativan stav prema spomenicima podignutim Sovjetskom Savezu.
Spomenik Crvenoj armiji iz 1950. godine koji je srušen na groblju u Koszalinu, objavile su lokalne vlasti, srušen je nelegalno. Spomenik predstavlja vojnika koga grli devojka sa golubom u ruci.
S.Ć./RSE
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan
Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je odbacio navode o pritiscima u javnim preduzećima da zaposleni dođu na miting Srpske napredne stranke 21. marta u Beogradu. Da li je to tačno?
Oko 250.000 birača izlazi na birališta u deset opština. Iako lokalni, ovi izbori mogu najaviti raspoloženje pred parlamentarne. Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača na izborima u nedelju 29. marta u deset opština u Srbiji: Aranđelovca, Bajine Bašte, Bora, Kladova, Knjaževca, Kule, Lučana, Majdanpeka, Sevojna i Smederevske Palanke
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!