
Drama u vozu
Putnica iz zaglavljenog voza kod Resnika: Nestaje nam vazduha
Voz koji je krenuo iz Valjeva prema Beogradu stajao je više od tri sata zaglavljen na pruzi kod Resnika. Jedna putnica kaže da u vozu jedva da je bilo vazduha
Foto: AP
U Ukrajini, Poljskoj, Litvaniji…. Užurbano se demontiraju spoemnici koji svedoče na istorijske periode kada su u tim državama bili Sovjeti. Spomenik rusko-ukrajinskom prijateljstvu više nema nikakvog smisla – rekao je autor jednog od spomenika gledajući kako ruše njegovo delo
U Kijevu je uklonjen Spomenik prijateljstvu između Ukrajine i Rusije iz sovjetske ere, gotovo u isto vreme kad je na severu Litvanije izvučen iz zemlje memorijalni kamen Crvenoj armiji. Dva dana pre toga demontiran je spomenik ruskom piscu Maksimu Gorkom u ukrajinskom gradu Vinici. Pre toga u Poljskoj javno su srušena tri spomenika sovjetske Crvene armije.
Spomenik prijateljstvu u Kijevu je bronzana statua od 8 metara, Prikazuje ukrajinskog i ruskog radnika na postolju koji zajedno drže sovjetski Orden prijateljstva.
„Bila je potrebna i simbolika: prvo je figura ruskog radnika izgubila glavu kada su pokušali da podignu skulpturu. Zatim su pokušali da poseku postolje na koje su bile postavljene figure. Ispostavilo se i da je teško. Ali stručnjaci su pronašli izlaz – presekli temelj spomenika. Bukvalno, iskorenjena i uklonjena skulptura!“, napisao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko na Telegramu.
„Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu… Možemo li biti prijatelji sa Rusijom? Šta vi mislite? Ovo je naš najgori neprijatelj, zato spomenik rusko-ukrajinskom prijateljstvu više nema nikakvog smisla“ rekao je agenciji Rojters Serhij Mirhorodski jedan od kreatora Spomenika prijateljstva, koji je posmatrao skidanje.

Demoniranje spomenika Maksimu Gorkom u ukrajinskom gradu Vinici zabeleženo je na Tviteru. Uz video zapis objavljen je i komentar „sluga staljinističkog režima“.
Na memorijalnom kamenu koji je izvučen u Madlieni, u Litvaniji, pisalo je da Sovjetska armija 1944. oslobodila taj grad od fašističkih nemačkih okupatora.
U Poljskoj su srušeni spomenici u mestu Grnčarsko u Donjoj Šleziji na jugu Poljske i Mjendzibloću i Sjedlecu u Velikopoljskom vojvodstvu na zapadu zemlje.
Poljski institut pamćenja naroda planira da skloni još šezdesetak takvih spomenika, u nameri da da dovrši dekomunizaciju javnog prostora, što je po zakonu iz 2017. godine kojim se zabranjuju spomenici koji „simbolizuju ili propagiraju“ totalitarne režime.
Nakon tog zakona, na spisku nepodobnih našlo se 500 spomenika.
Predsednik poljskog Instituta za nacionalno sećanje prisustvovao je rušenju spomenika u Hrzovicama i proglasio da „Nema mesta spomenicima i simbolima označenim crvenom petokrakom u slobodnoj, nezavisnoj i demokratskoj Poljskoj, niti u slobodnoj Evropi“.
Tokom Drugog svetskog rata, Crvena armija je proterala snage nacističke Nemačke iz Poljske, ali komunistički režim koji je nametnut većina Poljaka vidi kao mračni period njihove istorije, i ima negativan stav prema spomenicima podignutim Sovjetskom Savezu.
Spomenik Crvenoj armiji iz 1950. godine koji je srušen na groblju u Koszalinu, objavile su lokalne vlasti, srušen je nelegalno. Spomenik predstavlja vojnika koga grli devojka sa golubom u ruci.
S.Ć./RSE
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Voz koji je krenuo iz Valjeva prema Beogradu stajao je više od tri sata zaglavljen na pruzi kod Resnika. Jedna putnica kaže da u vozu jedva da je bilo vazduha

Tri nova medija registrovana su istog dana, s istom vlasničkom strukturom i istim urednikom, a pokrivaće različite lokalne samouprave u Srbiji. Glavni urednik im je ujedno i član Centra za društvenu stabilnost, one organizacije koja pravi propagandne filmove za SNS i koja je organizovala antiblokade

Građani na meti nove SMS prevare - lažne kazne i pretnje blokadom vozačkih dozvola

Skup podrške narodu Venecuele održaće se u pondeljak 12. januara ispred ambasade te zemlje u Beogradu

Dugo čekanje i višestruko ostavljanje podataka - šta vas može čekati ako prelazite granice EU uz novi EES sistem
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve