
Epilog incidenta ispred RTS-a
Ćutnja jednog policajca: „Laletu je bolje“
Lazar Baćić teško je povređen kad ga je kolega greškom udario ispred RTS-a. Baćić je rešio da o tome ćuti. „Vreme“ se raspitalo u njegovom rodnom selu gde Baćića zovu Lale
Poslednjih nekoliko godina sve više zemalja se opredeljuje za potpunu ili delimičnu zabranu mobilnih telefona u školama. Poslednja koja je to učinila je Holandija. UNESCO je zbog ovog problema uputila apel u kome se postavljaju mnoga pitanja o značaju digitalnog obrazovanja
Agencija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu UNESCO, saopštila je da je neophodno zabraniti mobilne telefone u školama jer postoje dokazi da je njihova prekomerna upotreba povezana sa smanjenim obrazovnim učinkom, piše „Gardijan“.
Glavni razlog za zabrinutost je sve veći uticaj privatnih obrazovnih kompanija na obrazovnu politiku širom sveta. Time što ove kompanije pokušavaju da prodaju proizvode za digitalno obrazovanje, učenje je sve više usmereno ka onlajn sferi, posebno na fakultetima.
Stoga iz UNESC-a apeluju da se ne sme zanemariti „društvena dimenzija“ obrazovanja.
Digitalna tehnologija i veštačka inteligencija bi trebalo da budu podređeni „viziji obrazovanja usmerenoj na čoveka“ i nikada ne bi smeli da zamene interakciju licem u lice sa nastavnicima, piše u saopštenju.
Generalna direktorka Odri Azolej istakla je da „digitalno obrazovanje treba da postoji za dobrobit učenika i nastavnika, a ne na njihovu štetu“.
Zatvorena vrata znanja za siromašne
Milioni siromašne dece nemaju mogućnost da se obrazuju „uživo“, te bi i u onlajn sferi bili isključeni. Razlog je skupa obrazovna infrastruktura, navodi se u saopštenju. Za isključenje siromašne dece, čak i iz digitalnog obrazovanja, pokazalo se na primeru kovid pandemije kada nisu imali ni pristup internetu.
UNESCO je naveo i da zemlje treba da imaju jasne ciljeve kako bi digitalno obrazovanje bilo korisno za sve i dostupno svima. Trenutna situacija je takva da je digitalna tehnologija u obrazovanju, štaviše, štetna po demokratiju i ljudska prava jer je govor mržnje postao svakodnevica.
Sa druge strane, prekomerna upotreba tehnologije, bilo da je u učionicama ili kod kuće, ima štetan uticaj na učenje, navodi se.
Države koje su zabranile mobilne telefone u školama
U nekim školama širom sveta korišćenje mobilnih telefona je potpuno zabranjeno učenicima, ali ne zbog pomenutih razloga, već više zbog toga što mobilni telefoni ometaju učenike tokom nastave i procesa učenja.
Poslednja država koja se oglasila da će uvesti zabranu je Holandija. Osim mobilnih telefona, biće zabranjeni tableti i pametni satovi, a iz Ministarstva obrazovanja saopšteno je da će odluka stupiti na snagu od 1. januara 2024. godine.
Nešto pre Holandije ovu odluku je donela i finska desničarska vlada koja se obavezala da će preduzeti mere za rešavanje problema „slabih rezultata na testovima“.
U Italiji su mobilni telefoni zabranjeni u decembru prošle godine. Premijerka Đorđa Meloni uporedila je efekte korišćenja mobilnih telefona sa upotrebom kokaina. Prema rečima ministra obrazovanja Đuzepea Valditare njihovim korišćenjem se „omalovažava lik nastavnika kome je prioritet da vrati autoritet“.
U Francuskoj je ova politika stupila na snagu početkom školske 2018/19 godine i važila je za učenike starije od 15 godina. U 2019. godini četiri države u Australiji su zabranile mobilne telefone za studente do 18 godina. U Kini deca mogu da nose mobilne telefone u školu samo uz pismenu dozvolu roditelja.
U nekim drugim zemljama gde zakonom nije zabranjeno korišćenje mobilnih telefona, sva odgovornost je na nastavnicima koji, ako odluče da poput inspektora uzimaju mobilne telefone učenicima tokom nastave, rizikuju da dožive nasilje. Tako je u Teksasu učenik udario nastavnika pesnicom kada je pokušao da mu uzme mobilni telefon. Drugi učenik je za to vreme snimao događaj svojim mobilnim telefonom.
A.E./The Guardian/New York Post
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Lazar Baćić teško je povređen kad ga je kolega greškom udario ispred RTS-a. Baćić je rešio da o tome ćuti. „Vreme“ se raspitalo u njegovom rodnom selu gde Baćića zovu Lale
Studenti u blokadi traže raspuštanje Skupštine i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Kakve su im šanse? To je naslovna tema novog “Vremena”
Iz Moskve, predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da se na vanredne parlamentarne izbore neće dugo čekati
Posle pauze na aerodromu u Bakuu i čekanja dozvole za nastavak leta, avion kojim leti predsednik Aleksandar Vučić, sleteo je u glavni grad Rusije
Evropski parlament usvojio je rezoluciju u kojoj se ocenjuje da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka EU
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve