img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

U kom delu Evrope je najveća plata?

19. novembar 2023, 08:55 Z.S.
Foto: Pixabay/ Stevepb
Zamrznuta ruska imovina u Švajcarskoj.
Copied

Prema podacima centra za podatke Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), najveću platu u Evropi u proseku zarađuju u Lihtenštajnu. Rad u ovoj maloj državi između Švajcarske i Austrije koja broji manje od 40.000 ljudi vredi 7.046 evra na mesečnom nivou

Najveću platu u Evropi najveću platu u Evropi u proseku zarađuju stanovnici Lihtenštajna. Rad u ovoj maloj državi između Švajcarske i Austrije koja broji manje od 40.000 ljudi vredi 7.046 evra na mesečnom nivou.

Lihtenštajn ima snažan finansijski sektor koji je i najzaslužniji za visok standard. Pre svega, radi se o niskim stopama porezima na dobit preduzeća, koji je ugrubo duplo manji od evropskog proseka zbog čega više hiljada kompanija imaju svoje sedište u Lihtenštajnu, neretko u vidu običnog poštanskog sandučeta. Ipak, Lihtenštajn se ne nalazi na listama zemalja koje su označene kao poreski rajevi. Drugi izbor prihoda ove alpske zemlje je turizam, pre svega zimski.

Iza Lihtenštajna je još jedna alpska država – Švajcarska sa prosečnom platom od 5.522 evra. Poput Lihtenštajna i Švajcarska ima manje poreske stope i razvijeni zimski turizam, ali Švajcarska ima i najjači banarski sektor na svetu i stepen privatnosti za komitentne koji nema nijedna druga država.

Danska na trećem mestu

Na trećem mestu je Danska sa 4.149 evra, zatim Luksemburg sa 3.699, Norveška 3.386, pa Island 3.377 evra i San Marino 3.237, dok je Irska poslednja zemlja na listi sa prosečnom platom višom od 3.000 evra i iznosi 3.086.

Od ostalih zemalja iz regiona prednjači Rumunija sa 924 evra, a slede Bugarska sa 822 i Albanija sa 507 evra.

Na evropskom dnu su zemlje gde se pretežno vode ratovi ili je bezbedonoso-politička situacija nestabilna, pa tako u Ukrajini iznosi 306 evra. U Belorusiji je 483, dok je prosečna zarada u Rusiji 588 evra.

U najvećoj zemlji i najjačoj ekonomiji Evropske unije, Nemačkoj, prosečna plata iznosi 2.831 evro.

U zemljama koje su nastale iz Jugoslavije najviša plata je u u Sloveniji 1.442 evra. Slede Hrvatska sa 1.163, Crna Gora (800), Srbija (714), Bosna i Hercegovina (652) i Severna Makedonija (557). Na teritoriji Kosova* su najniže prosečne zarade i iznose 446 evra.

Srbija: U proseku 736, medijalna  567 evra

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna zarada bruto obračunata za avgust 2023. godine iznosila je 118.918 dinara, dok je prosečna neto zarada iznosila 86.112 dinara. 

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, plate su nominalno veće za 14,4 odsto, a realno za 2,6 odsto. Medijalna neto zarada za avgust 2023. godine iznosila je 66.401 dinar, što znači da je polovina zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Z.S/N1

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Evropa Plata prosečna zarada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
U Srbiji se iz dana u dan vidi sve više nasilja, policijske brutalnosti i gaženja vladavine prava.

Studenti

21.novembar 2025. B. B.

Pavle Cicvarić: Srbija u 21. veku ima političke izbeglice – studente i aktiviste

„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“.

„Sarajevo safari“

21.novembar 2025. B. B.

Vučić o „Sarajevo safariju“: Bio sam na Palama jer sam znao engleski

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“

Glavni tužilac Tužilaštva za organizovani kriminal Mladen Nenadić

Tužilaštvo za organizovani kriminal

21.novembar 2025. Nemanja Rujević

Da li je tužilac Mladen Nenadić muzičar ili nije muzičar?

Tužilaštvo za organizovani kriminal se u istragama korupcije oko nadstrešnice i Generalštaba našlo između čekića i nakovnja. I još nije sasvim jasno: hoće li oni da rade svoj posao i hapse koga treba, makar i ministre? Ili neće?

Predsednički kandidat u RS Siniša Karan i Milorad Dodik koji se smeje u pozadini

Prevremeni predsednički izbori u Republici Srpskoj

21.novembar 2025. Tanja Topić

Predsednički kandidat Siniša Karan: „Drugi oblik Milorada Dodika“

Vanredni predsednički izbori u Republici Srpskoj pokazaće da li će Milorad Dodik, unatoč sudskoj zabrani, ostati doživotni predsednik, istina u nekom drugom fizičkom pojavnom obliku

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju „Ćacilend”, a potom im razbio kameru.

Napad na N1

20.novembar 2025. V. K.

Ekipa televizije N1 napadnuta u blizini Ćacilenda

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju Ćacilend, a potom im razbio kameru. Sumnja se da je napadač jedan od ljudi iz KRIK-ove baze podataka

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure