img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

U kom delu Evrope je najveća plata?

19. novembar 2023, 08:55 Z.S.
Foto: Pixabay/ Stevepb
Zamrznuta ruska imovina u Švajcarskoj.
Copied

Prema podacima centra za podatke Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), najveću platu u Evropi u proseku zarađuju u Lihtenštajnu. Rad u ovoj maloj državi između Švajcarske i Austrije koja broji manje od 40.000 ljudi vredi 7.046 evra na mesečnom nivou

Najveću platu u Evropi najveću platu u Evropi u proseku zarađuju stanovnici Lihtenštajna. Rad u ovoj maloj državi između Švajcarske i Austrije koja broji manje od 40.000 ljudi vredi 7.046 evra na mesečnom nivou.

Lihtenštajn ima snažan finansijski sektor koji je i najzaslužniji za visok standard. Pre svega, radi se o niskim stopama porezima na dobit preduzeća, koji je ugrubo duplo manji od evropskog proseka zbog čega više hiljada kompanija imaju svoje sedište u Lihtenštajnu, neretko u vidu običnog poštanskog sandučeta. Ipak, Lihtenštajn se ne nalazi na listama zemalja koje su označene kao poreski rajevi. Drugi izbor prihoda ove alpske zemlje je turizam, pre svega zimski.

Iza Lihtenštajna je još jedna alpska država – Švajcarska sa prosečnom platom od 5.522 evra. Poput Lihtenštajna i Švajcarska ima manje poreske stope i razvijeni zimski turizam, ali Švajcarska ima i najjači banarski sektor na svetu i stepen privatnosti za komitentne koji nema nijedna druga država.

Danska na trećem mestu

Na trećem mestu je Danska sa 4.149 evra, zatim Luksemburg sa 3.699, Norveška 3.386, pa Island 3.377 evra i San Marino 3.237, dok je Irska poslednja zemlja na listi sa prosečnom platom višom od 3.000 evra i iznosi 3.086.

Od ostalih zemalja iz regiona prednjači Rumunija sa 924 evra, a slede Bugarska sa 822 i Albanija sa 507 evra.

Na evropskom dnu su zemlje gde se pretežno vode ratovi ili je bezbedonoso-politička situacija nestabilna, pa tako u Ukrajini iznosi 306 evra. U Belorusiji je 483, dok je prosečna zarada u Rusiji 588 evra.

U najvećoj zemlji i najjačoj ekonomiji Evropske unije, Nemačkoj, prosečna plata iznosi 2.831 evro.

U zemljama koje su nastale iz Jugoslavije najviša plata je u u Sloveniji 1.442 evra. Slede Hrvatska sa 1.163, Crna Gora (800), Srbija (714), Bosna i Hercegovina (652) i Severna Makedonija (557). Na teritoriji Kosova* su najniže prosečne zarade i iznose 446 evra.

Srbija: U proseku 736, medijalna  567 evra

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna zarada bruto obračunata za avgust 2023. godine iznosila je 118.918 dinara, dok je prosečna neto zarada iznosila 86.112 dinara. 

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, plate su nominalno veće za 14,4 odsto, a realno za 2,6 odsto. Medijalna neto zarada za avgust 2023. godine iznosila je 66.401 dinar, što znači da je polovina zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Z.S/N1

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Evropa Plata prosečna zarada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Skupljanje potpisa na Terazijama

Potpisi za studente

29.decembar 2025. K. S.

Koliko potpisa su za jedan dan sakupili studenti?

Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa

Supština Srbije, jelke

Novogodišnji Ćacilend

29.decembar 2025. K. S.

Udarnički preobražaj: Kako Ćacilend postaje novogodišnji vašar

Šatori ispred Narodne skupštine su uklonjeni, a na njihovom mestu nikli su novogodišnji štandovi. Ćacilend se ubrzano uklanja, a prolaz iza ograda je sada moguć svima

Železnička stanica u Novom Sadu, nadstrešnica

Pad nadstrešnice

29.decembar 2025. K. S.

Žalba novosadskog tužilaštva na presude u slučaju nadstrešnice

Novosadsko Više javno tužilaštvo podnelo žalbu na rešenja o obustavi postupka protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković, Anite Dimoski, Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića

Ćacilend

Nakon devet meseci

29.decembar 2025. A. I.

Demontaža Ćacilenda: Okončana okupacija, slobodan prolaz pored Skupštine

Strpljenje se isplatilo. Ćaciclend je konačno kapitulirao. Dok radnici demontiraju šatore, prolaz platoom ispred Narodne Skupštine je ponovo slobodan za pešake

Studenti u blokadi

29.decembar 2025. M. L. J.

Objavljen link za podršku studentima: Dijaspora može da se potpiše u naredna 24 sata

Studenti u blokadi su objavili link za građane iz dijaspore koji žele da potpišu da ih podržavaju. Osnovni zahtev je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure