img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

U kom delu Evrope je najveća plata?

19. novembar 2023, 08:55 Z.S.
Foto: Pixabay/ Stevepb
Zamrznuta ruska imovina u Švajcarskoj.
Copied

Prema podacima centra za podatke Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), najveću platu u Evropi u proseku zarađuju u Lihtenštajnu. Rad u ovoj maloj državi između Švajcarske i Austrije koja broji manje od 40.000 ljudi vredi 7.046 evra na mesečnom nivou

Najveću platu u Evropi najveću platu u Evropi u proseku zarađuju stanovnici Lihtenštajna. Rad u ovoj maloj državi između Švajcarske i Austrije koja broji manje od 40.000 ljudi vredi 7.046 evra na mesečnom nivou.

Lihtenštajn ima snažan finansijski sektor koji je i najzaslužniji za visok standard. Pre svega, radi se o niskim stopama porezima na dobit preduzeća, koji je ugrubo duplo manji od evropskog proseka zbog čega više hiljada kompanija imaju svoje sedište u Lihtenštajnu, neretko u vidu običnog poštanskog sandučeta. Ipak, Lihtenštajn se ne nalazi na listama zemalja koje su označene kao poreski rajevi. Drugi izbor prihoda ove alpske zemlje je turizam, pre svega zimski.

Iza Lihtenštajna je još jedna alpska država – Švajcarska sa prosečnom platom od 5.522 evra. Poput Lihtenštajna i Švajcarska ima manje poreske stope i razvijeni zimski turizam, ali Švajcarska ima i najjači banarski sektor na svetu i stepen privatnosti za komitentne koji nema nijedna druga država.

Danska na trećem mestu

Na trećem mestu je Danska sa 4.149 evra, zatim Luksemburg sa 3.699, Norveška 3.386, pa Island 3.377 evra i San Marino 3.237, dok je Irska poslednja zemlja na listi sa prosečnom platom višom od 3.000 evra i iznosi 3.086.

Od ostalih zemalja iz regiona prednjači Rumunija sa 924 evra, a slede Bugarska sa 822 i Albanija sa 507 evra.

Na evropskom dnu su zemlje gde se pretežno vode ratovi ili je bezbedonoso-politička situacija nestabilna, pa tako u Ukrajini iznosi 306 evra. U Belorusiji je 483, dok je prosečna zarada u Rusiji 588 evra.

U najvećoj zemlji i najjačoj ekonomiji Evropske unije, Nemačkoj, prosečna plata iznosi 2.831 evro.

U zemljama koje su nastale iz Jugoslavije najviša plata je u u Sloveniji 1.442 evra. Slede Hrvatska sa 1.163, Crna Gora (800), Srbija (714), Bosna i Hercegovina (652) i Severna Makedonija (557). Na teritoriji Kosova* su najniže prosečne zarade i iznose 446 evra.

Srbija: U proseku 736, medijalna  567 evra

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna zarada bruto obračunata za avgust 2023. godine iznosila je 118.918 dinara, dok je prosečna neto zarada iznosila 86.112 dinara. 

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, plate su nominalno veće za 14,4 odsto, a realno za 2,6 odsto. Medijalna neto zarada za avgust 2023. godine iznosila je 66.401 dinar, što znači da je polovina zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Z.S/N1

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Evropa Plata prosečna zarada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

DUNP

01.avgust 2025. Katarina Stevanović

Obezbeđenje iz Novog Pazara: Univerzitet nas je angažovao da izbacimo studente

Prošlo je nekoliko dana otkako su studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru izbačeni iz zgrade. Mnogo je nepoznanica, a iz kraljevačke firme za privatno obezbeđenje koje je angažovano, kažu za „Vreme“ da su ih zvali rukovodioci univerziteta

Tužilac za organizovani kriminal

Hapšenja

01.avgust 2025. K. S.

„Državni udar“: Ko je sve uhapšen u akciji Tužilaštva za organizovani kriminal?

Među uhapšenima su bivši ministar, pomoćnica ministra, te osobe povezane sa firmama koje su izvodile radove na Železničkoj stanici u Novom Sadu, za nekima se i dalje traga, a postupkom je obuhvaćen i Goran Vesić, kome je sinoć pozlilo

Kulturna baština

01.avgust 2025. M. L. J.

Ukida se krug dvojke, jedan od simbola Beograda

Organizacija „Beograd u pokretu“ pozvala je nadležne da trajno zaštite tramvajsku liniju broj dva kao kulturno dobro Beograda, umesto što je ukidaju

Specijalni tužilac

01.avgust 2025. Marija L. Janković

Ko je Mladen Nenadić, tužilac „koji se odmetnuo od države“

Kako je Mladen Nenadić prešao put od „politički kontrolisanog tužioca“ do glavne mete Aleksandra Vučića i njegovih tabloida

Sud BiH

01.avgust 2025. N. M.

Presuda Miloradu Dodiku: Zabrana vršenja dužnosti predsednika RS na šest godina

Apelaciono veće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je osuđujuću prvostepenu presudu predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku u predmetu koji se vodio protiv njega zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure