img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

U kom delu Evrope je najveća plata?

19. novembar 2023, 08:55 Z.S.
Foto: Pixabay/ Stevepb
Zamrznuta ruska imovina u Švajcarskoj.
Copied

Prema podacima centra za podatke Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), najveću platu u Evropi u proseku zarađuju u Lihtenštajnu. Rad u ovoj maloj državi između Švajcarske i Austrije koja broji manje od 40.000 ljudi vredi 7.046 evra na mesečnom nivou

Najveću platu u Evropi najveću platu u Evropi u proseku zarađuju stanovnici Lihtenštajna. Rad u ovoj maloj državi između Švajcarske i Austrije koja broji manje od 40.000 ljudi vredi 7.046 evra na mesečnom nivou.

Lihtenštajn ima snažan finansijski sektor koji je i najzaslužniji za visok standard. Pre svega, radi se o niskim stopama porezima na dobit preduzeća, koji je ugrubo duplo manji od evropskog proseka zbog čega više hiljada kompanija imaju svoje sedište u Lihtenštajnu, neretko u vidu običnog poštanskog sandučeta. Ipak, Lihtenštajn se ne nalazi na listama zemalja koje su označene kao poreski rajevi. Drugi izbor prihoda ove alpske zemlje je turizam, pre svega zimski.

Iza Lihtenštajna je još jedna alpska država – Švajcarska sa prosečnom platom od 5.522 evra. Poput Lihtenštajna i Švajcarska ima manje poreske stope i razvijeni zimski turizam, ali Švajcarska ima i najjači banarski sektor na svetu i stepen privatnosti za komitentne koji nema nijedna druga država.

Danska na trećem mestu

Na trećem mestu je Danska sa 4.149 evra, zatim Luksemburg sa 3.699, Norveška 3.386, pa Island 3.377 evra i San Marino 3.237, dok je Irska poslednja zemlja na listi sa prosečnom platom višom od 3.000 evra i iznosi 3.086.

Od ostalih zemalja iz regiona prednjači Rumunija sa 924 evra, a slede Bugarska sa 822 i Albanija sa 507 evra.

Na evropskom dnu su zemlje gde se pretežno vode ratovi ili je bezbedonoso-politička situacija nestabilna, pa tako u Ukrajini iznosi 306 evra. U Belorusiji je 483, dok je prosečna zarada u Rusiji 588 evra.

U najvećoj zemlji i najjačoj ekonomiji Evropske unije, Nemačkoj, prosečna plata iznosi 2.831 evro.

U zemljama koje su nastale iz Jugoslavije najviša plata je u u Sloveniji 1.442 evra. Slede Hrvatska sa 1.163, Crna Gora (800), Srbija (714), Bosna i Hercegovina (652) i Severna Makedonija (557). Na teritoriji Kosova* su najniže prosečne zarade i iznose 446 evra.

Srbija: U proseku 736, medijalna  567 evra

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna zarada bruto obračunata za avgust 2023. godine iznosila je 118.918 dinara, dok je prosečna neto zarada iznosila 86.112 dinara. 

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, plate su nominalno veće za 14,4 odsto, a realno za 2,6 odsto. Medijalna neto zarada za avgust 2023. godine iznosila je 66.401 dinar, što znači da je polovina zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Z.S/N1

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Evropa Plata prosečna zarada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pešačenje studenata

26.oktobar 2025. I.M.

Studenti iz Novog Pazara stigli u Valjevo: „Pumpaj, pumpaj!“ uz vatromet

Marš studenata iz Novog Pazara, posvećen sećanju na 16 žrtava tragedije u Novom Sadu prošao je kroz Valjevo. Na ulicama ih je dočekalo više hiljada građana uz skandiranje „Pumpaj, pumpaj!“ i vatromet podrške

Pristalice SNS sa zastavicama

Skup naprednjaka

25.oktobar 2025. Nemanja Rujević

Autobuski desant na Požarevac: „Da blokiramo blokadere!“

Premijer Macut kaže da narod misli svojom glavom, a radnica komunalnog preduzeća da ima dvostruki posao – šef je tražio da prvo dođu na miting, a onda da očiste grad kad se većina pristalica SNS-a spakuje u autobuse i ode

„Služba za brza dejstva“ u Vranju

25.oktobar 2025. Ivan Mitkovski

„Poziv shvatite krajnje ozbiljno“: Kako se mobilišu radnici za Vučićev miting

Poruke iz Viber grupe „Služba za brza dejstva“, objavljene na portalu InfoVranjske svedoče o pritisku na zaposlene u Zdravstvenom centru Vranje da prisustvuju mitingu „Srbija protiv blokada“. Potpisnik poruka je šef službe i član SPS-a Darko Stanojević, poznat lokalnoj javnosti po ranijim incidentima

Komemorativna blokada u Novom Sadu

Pad nadstrešnice

25.oktobar 2025. K. S.

U susret komemoraciji: Skupovi na 30 lokacija u Novom Sadu

Zborovi građana Novog Sada u nedelju (26. oktobar) organizuju okupljanja na više od 30 lokacija u 11.52

Studenti iz Čačka i Kraljeva na putu ka Novom Sadu

Studentski marš za Novi Sad

25.oktobar 2025. K. S.

I studenti iz Čačka i Kraljeva krenuli ka Novom Sadu

Na komemoraciju koja će 1. novembra biti održana u Novom Sadu, u subotu (25. oktobar) krenuli su pešaka i studenti iz Čačka i Kraljeva

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure