img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

U kom delu Evrope je najveća plata?

19. novembar 2023, 08:55 Z.S.
Foto: Pixabay/ Stevepb
Zamrznuta ruska imovina u Švajcarskoj.
Copied

Prema podacima centra za podatke Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), najveću platu u Evropi u proseku zarađuju u Lihtenštajnu. Rad u ovoj maloj državi između Švajcarske i Austrije koja broji manje od 40.000 ljudi vredi 7.046 evra na mesečnom nivou

Najveću platu u Evropi najveću platu u Evropi u proseku zarađuju stanovnici Lihtenštajna. Rad u ovoj maloj državi između Švajcarske i Austrije koja broji manje od 40.000 ljudi vredi 7.046 evra na mesečnom nivou.

Lihtenštajn ima snažan finansijski sektor koji je i najzaslužniji za visok standard. Pre svega, radi se o niskim stopama porezima na dobit preduzeća, koji je ugrubo duplo manji od evropskog proseka zbog čega više hiljada kompanija imaju svoje sedište u Lihtenštajnu, neretko u vidu običnog poštanskog sandučeta. Ipak, Lihtenštajn se ne nalazi na listama zemalja koje su označene kao poreski rajevi. Drugi izbor prihoda ove alpske zemlje je turizam, pre svega zimski.

Iza Lihtenštajna je još jedna alpska država – Švajcarska sa prosečnom platom od 5.522 evra. Poput Lihtenštajna i Švajcarska ima manje poreske stope i razvijeni zimski turizam, ali Švajcarska ima i najjači banarski sektor na svetu i stepen privatnosti za komitentne koji nema nijedna druga država.

Danska na trećem mestu

Na trećem mestu je Danska sa 4.149 evra, zatim Luksemburg sa 3.699, Norveška 3.386, pa Island 3.377 evra i San Marino 3.237, dok je Irska poslednja zemlja na listi sa prosečnom platom višom od 3.000 evra i iznosi 3.086.

Od ostalih zemalja iz regiona prednjači Rumunija sa 924 evra, a slede Bugarska sa 822 i Albanija sa 507 evra.

Na evropskom dnu su zemlje gde se pretežno vode ratovi ili je bezbedonoso-politička situacija nestabilna, pa tako u Ukrajini iznosi 306 evra. U Belorusiji je 483, dok je prosečna zarada u Rusiji 588 evra.

U najvećoj zemlji i najjačoj ekonomiji Evropske unije, Nemačkoj, prosečna plata iznosi 2.831 evro.

U zemljama koje su nastale iz Jugoslavije najviša plata je u u Sloveniji 1.442 evra. Slede Hrvatska sa 1.163, Crna Gora (800), Srbija (714), Bosna i Hercegovina (652) i Severna Makedonija (557). Na teritoriji Kosova* su najniže prosečne zarade i iznose 446 evra.

Srbija: U proseku 736, medijalna  567 evra

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna zarada bruto obračunata za avgust 2023. godine iznosila je 118.918 dinara, dok je prosečna neto zarada iznosila 86.112 dinara. 

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, plate su nominalno veće za 14,4 odsto, a realno za 2,6 odsto. Medijalna neto zarada za avgust 2023. godine iznosila je 66.401 dinar, što znači da je polovina zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Z.S/N1

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

prosečna zarada Evropa Plata
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ana Brnabić u Skupštini

Atentat na predsednika

25.februar 2026. K. S.

Brnabić optužuje „blokadersko-tajkunske” medije za podstrekivanje na atentat na Vučića

Na prvoj liniji odbrane režima Aleksandra Vučića, predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić kritikuje izveštavanje "blokadersko-tajkunskih medija"o hapšenju osumnjičenih za pripremanje atentat na predsednika Srbije. To je "prešlo sve granice normalnog i pristojnog“, uzviknula je

Glumac Dragan Jovanović

Studenti ponovo pešače

25.februar 2026. I.M.

 „Pčinjski marš“ zajedništva: Gagi Jovanović sa studentima od Vranja do Bujanovca

Tačno godinu dana nakon što su pešačili do Niša, studenti juga Srbije ponovo izlaze na put. Ovoga puta marširaju od Vranja do Bujanovca, uz podršku građana, glumca Dragana Gagija Jovanovića i Beogradskog sindikata

Doček Aleksandra Vučića u Smederevskoj Palanci

Lokalni izbori

25.februar 2026. Katarina Stevanović

Smederevska Palanka: Reljina gozba, zdravstveni karavani i obećanja ministara

I pre nego što su lokalni izbori raspisani, u pojedinim opštinama kampanja je već bila u punom jeku. U Smederevskoj Palanci poslednjih nedelja smenjuju se ministarske posete, besplatni preventivni pregledi i obećanja o investicijama - obrazac funkcionerske kampanje poznat iz ranijih izbornih ciklusa

Spoljna politika studenstkog pokreta

25.februar 2026. Nenad Krajcer (DW)

Pobunjeni studenti u Berlinu: Jačamo strukture, spremamo se za izbore

„Spoljnopolitički tim" srpskog studentskog pokreta u Berlinu je govorio o problemima sa kojima se suočavaju, planovima za predstojeće izbore i ciljevima za koje se zalažu

Davljenje kritičkih medija

25.februar 2026. Nemanja Rujević

Priprema za konačni obračun: Ne veruj Sadleru, ni kad’ u miru dolazi

Promene u Junajted grupi mnogima liče na pripremu „konačnog obračuna“ vlasti u Srbiji sa preostalim kritičkim medijima. Kako bi to moglo da izgleda i da li građani mogu da učine nešto

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure