img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvene mreže

Tviter u vlasništvu Maska: U šta se pretvorio za godinu dana

27. октобар 2023, 17:08 B.G.
Twitter via AP
Copied

„Ptičica je oslobođena“, tvitnuo je najbogatiji čovek sveta na današnji dan prošle godine kad je preuzeo kompaniju „Twitter Inc.“

Najbogatiji čovek sveta Ilon Mask preuzeo je kompaniju „Twitter Inc.“ pre tačno godinu dana. „Ptičica je oslobođena“, tvitnuo je Mask 27. oktobra prošle godine.

Onda je otpustio rukovodstvo i polovinu od 7.500 zaposlenih. Na kraju se dao u takozvano rebrendiranje, promenivši ime mreže u „Iks“ (X), podseća Dojče vele.

Tviter je pokrenut u Silicijumskoj dolini 2006, kao platforma za mikro-blogove od 140 slovnih mesta. Do kraja prošle godine, imao je 368 miliona aktivnih korisnika, i držan je za pokretača velikih protesta, od Arapskog proleća do „Black Lives Matter“ i #MeToo.

Po brojkama, Tviter nikada nije bio blizu mrežama poput Fejsbuka i Instagrama. Svoju težinu Tviter je vazda crpeo iz političke težine – na njemu pišu političari, biznismeni, novinari.

Povratak otpisanih

Pre nego što je kupio mrežu za 44 milijarde evra, Mask je Tviter nazivao „faktičkim javnim gradskim trgom“ i kritikovao prethodne vlasnike jer navodno ograničavaju slobodu govora.

Kao gazda, Mask je otpustio stotine moderatora sadržaja i vratio suspendovane naloge ljudima poput Nika Fuentesa i Endrjua Englina, kao i drugim negatorima Holokausta i belim rasistima.

Samo nekoliko sedmica kasnije, istraživači sa američkog Univerziteta Tafts tvrdili su da je „opao kvalitet komunikacije“ na Tviteru „s više ekstremista i propagandista ili sadržaja mržnje koji testiraju granice onoga što će Tviter dopustiti“.

Foto: AP Photo/Ringo H.W. Chiu

Sada, godinu dana kasnije, kritičari kažu da je „gradski trg“ preplavljen govorom mržnje i dezinformacijama.

„Očito je, i to su potvrdile brojne studije, da se količina govora mržnje povećala“, kaže Rafaela Andres sa Lajbnicovog Centra za evropska ekonomska istraživanja u Manhajmu.

Andres je učestvovala u studiji koja procenjuje uticaj zakonodavstva na govor mržnje na Tviteru. To je važno, kaže, jer „ono što je na društvenim mrežama prevodi se u stvarni svet“.

Da li je gore nego drugde?

Mask je tužio ili pretio tužbom kritičarima koji su ga optuživali da dopušta govor mržnje ili pozivali oglašivače da izbegavaju Tviter. Prema nekim procenama, od Maskovog dolaska Tviter je izgubio trećinu vrednosti.

Saša Altaj, eksperimentalni psiholog koji na Univerzitetu u Cirihu istražuje dezinformacije i (ne)poverenje, kaže da nema sumnje da se Tviter promenio dolaskom Maska. Ali, kako dodaje, malo je studija koji porede ovu platformu s drugim mrežama.

„Mask je, naravno, uveo mnogo stvari koje nisu doprinele nivou diskusije, ali je teško reći da li je stvarno na Tviteru lošije nego drugde“, kaže Altaj za Dojče vele. „Da li je gore nego na TikToku? Možda. Ali mislim da nemamo dobre podatke na osnovu kojih možemo da tvrdimo.“

Altaj kaže da je širenje lažnih vesti na Tviteru bilo problem. I to ne toliko kad to rade botovi ili trolovi, već kad rade ljudi od moći i uticaja u stvarnom svetu.

Mask je inače ukinuo „plavu značku“ koju su ranije uz svoje ime imale javne ličnosti, a dokazivala je da su u pitanju zbilja one, a ne neko ko se tako predstavlja. Danas „plavu značku“ može da ima svako ko plati nekoliko dolara mesečno.

I sa ranijom „plavom značkom“ bilo je dosta laži, kaže Altaj, a sada je još gore. „Mnoge dezinformacije su i pre lansirali verifikovani nalozi, poput nekih političara“, dodaje on.

Foto: AP/Jonathan Brady

Obračun s nemačkim vlastima

Bilo je čak i glasina da Mask namerava da se povuče iz Evrope zbog pravila EU o širenju govora mržnje i „štetnog“ sadržaja.

U septembru se gazda Tvitera ostrvio na nemačku Vladu, kriveći je za to što je Evropa navodno preplavljena izbeglicama. Mask je pozvao da se glasa za desničarsku Alternativu za Nemačku.

Kritikujući pomorsku misije koje spasavaju migrante iz Sredozemnog mora – a delom su finansirane iz nemačkog budžeta – Mask je upitao: „Da li javnost zna za ovo?“ Na Tviteru je zvanični nalog Ministarstva spoljnih poslova odgovorio: „Da, to se zove spasavanje života.“

Da li će Tviter umreti?

Mnogi su dolazili na ideju da demonstrativno „napuste“ Tviter. I u Nemačkoj su neki od bitnijih političara obrisali naloge. Ipak, većina političara i medija je ostala.

Od velikih medijskih mreža, izuzetak je američki NPR. Kad ih je u aprilu ove godine „Iks“ označio kao „medij povezan sa američkom državom“, ta medijska mreža sa 8,7 miliona pratilaca napustila je Tviter. Kasnije se saznalo da je nakon tog poteza NPR izgubio samo jedan odsto svoje publike, to jest da im odlazak sa Tvitera nije naškodio.

„Ne mislim će Tviter umreti“, kaže Rafaela Andres. „Ima alternativa, poput Mastodona ili Blue Sky. Ne očekujem da one postanu velike kao Tviter, samo mislim da više nećemo imati jednu nadmoćnu platformu.“

„Nadam se da će jednog dana ljudi moći da komuniciraju s jedne od tih platformi ka drugoj, mislim da je to pravac kojim će se ići“, očekuje Andres.

B.G./Dojče vele

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

iks Ilon Mask Tviter
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure