img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Tržište rada: Naši radnici odlaze, strani dolaze

05. јул 2023, 14:14 I.S.
Foto: Milovan Milenković
Copied

U prvoj polovini 2023. godine odobreno je gotovo 25.000 radnih dozvola strancima, što je za hiljadu više nego tokom cele 2021. godine. Kako ovaj broj i dalje raste, očekuje se da će broj odobrenih radnih dozvola preći i onaj od prošle godine, kada je ukupno odobreno više od 35 hiljada dozvola

Za samo četiri meseca broj radnih dozvola izdatih stranicam u Srbiji povećen je za više nego duplo. Dok je u martu ove godine taj broj oko 11.000, a u junu je dostigao cifru od gotovo 25.000, pokazuju podaci Nacionalne službe za zapošljavanje. 

Najviše stranih radnika u Srbiju dolazi iz Kine, Rusije, Turske, Indije, Kube, Belorusije, Ukrajine i Nepala, dok su na listi „top 10“ i radnici iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije.

„Ranije smo radnicima iz zemalja poput Filipina i Nepala odobravali po nekoliko desetina dozvola godišnje, a za prvih šest meseci ove godine to je i po 150. Na listi je sada mnogo više Rusa, ali za razliku od ranije i državljana Belorusije i Ukrajine“ rekao je za „Blic“ direktor Nacionalne službe za zapošljavanje Zoran Martinović.

Od minimalca do 70.000 dinara

Kada posmatramo stepen stručne spreme stranaca najviše je radnika sa trećim, četvrtim i sedmim stepenom stručne spreme, ali ima i dosta nisko kvalifikovanih radnika. S tim u vezi kreću se i njihove zarade koje su najčešće nešto više od minimalca pa do oko 60.000, najviše 70.000 dinara.

„Najveći broj stranih radnika u prethodnoj godini bio je angažovan pre svega u oblasti građevinarstva. Radi se o različitim profilima građevinskih radnika – zidarima, armiračima, pomoćnim građevinskim radnicima, gipsarima, tesarima, stolarima. Veliki broj dozvola izdat je i variocima. Takođe, veći broj dozvola za rad izdat je IT stručnjacima iz različitih oblasti IT delatnosti“ rekao je Martinović.

Zašto je Srbija interesantna strancima

Pojedine firme poput dostavljačih u momentima su imali i po 20 odsto stranaca u ukupnom broju radnika. Ekonomista Ljubodrag Savić rekao je za „Blic“ da se u periodu kriza mnogo toga komplikuje i da tada svako gleda kako da se snađe.

„Srbija će sve više biti interesantna za strane radnike. Očekujem da se takav trend nastavi i sledeće godine. Jedan od glavnih razloga je to što u poslednje vreme ostajemo bez kvalifikovanih radnika, posebno mislim na majstorska zanimanja. Naši ljudi odlaze u zemlje EU, a kod nas obično dolaze Indusi, Egipćani, Kubanci. U ekonomskom smislu mislim da to nije loše, i da može samo da izazove dobit, posebno kada je reč o građevinskoj industriji“ ocenio je Ljubodrag Savić.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je svojevremeno da je za Srbiju uvoženje stranih radnike “dobro, jer znači da je napredovala i da je zemlja u kojoj može da se zaradi”.

On je tada upitan o zloupotrebama, odnosno poslodavcima koji su domaće radnike zamenili stranima, rekao da takvih zloupotreba ima i u Evropskoj uniji, ali da to ne znači da ne treba da dolazi radna snaga u Srbiju.

I naši su negde stranci  

Stručna javnost i sindikalne organizacije u Srbiji pak, ne sporeći da je potpuno legitimno da strani radnici nalaze posao u našoj zemlji, ističu da razlog što to oni čine nije zato što kod nas može dobro da se zaradi, već zbog toga što dosta srpskih radnika odlazi “trbuhom za kruhom” u inostranstvo pa u nekim sektorima postoji manjak radne snage.

Takođe, strani radnici, u sektoru građevine i poljoprivrede o kojima je govorio ministar Vesić, u Srbiju dolaze da rade jer su države iz kojih potiču još siromašnije od naše. 

Problem predstavlja i to što pojedini poslodavci koriste težak materijalni položaj radnika iz inostranstva i isplaćuju im minimalac. 

Na taj način obaraju cenu rada koja je uobičajena u Srbiji u tim delatnostima i otpuštaju domaće radnike kako bi smanjili rashode za plate i time inkasirali veći profit.

I.S./Blic/Danas

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Ekonomija nasionalna služba za zapošljavanje Strani radnici tržište rada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest Novi Sad

Novi Sad

16.јун 2025. T. S.

Odloženo suđenje aktivistima SNS-a koji su studentkinji polomili vilicu

Suđenje aktivistima SNS-a za napad na studente u Novom Sadu odloženo je jer se jedan od optuženih nije pojavio. Prema navodima odbrane, nalazi se na lečenju. Sud je novo ročište zakazao za 30. jun

Svenarodni sabor Pokreta za narod i državu u Nišu 17. maja

28. jun

16.јун 2025. T. S.

Niški scenario u Beogradu: I studenti i naprednjaci zakazali skupove za Vidovdan

Vidovdan će u Beogradu obeležiti dva suprotstavljena skupa – studentski protest i okupljanje pristalica vlasti. Režimski mediji već najavljuju nasilje. Da li je na delu zastrašivanje i odvraćanje građana od protesta

Darko Glišić

Naprednjačko napredovanje

16.јун 2025. K. S.

KRIK: Sumnjiva imovina bivše partnerke visokog funkcionera SNS-a

Kako je bivša partnerka ministra Darka Glišića ubrzano napredovala u karijeri i postala vlasnica nekoliko nekretnina na ekskluzivnim lokacijama?

Državna posla

16.јун 2025. M. L. Janković

Šta radi Đuro Macut, na papiru najmoćnija politička figura zemlje?

Koja su ustavna ovlašćenja, a koja stvarna uloga šefa Vlade Republike Srbije Đura Macuta u političkom pozorištu Aleksandra Vučića. I kakvu odgovornost povlači njegov pristanak na degradaciju i obmanu građana

Protest Srba na Kosovu

Kosovo

16.јун 2025. T. S.

Proterivanje srpskih policajaca sa KiM: Etnički motivisan obrazac

Od petka su na Kosovu uhapšena petorica pripadnika MUP-a Srbije, a trojica su proterana. Politikolog Ognjen Gogić ocenjuje da se radi o „zloupotrebi ovlašćenja i etnički motivisanom obračunu i progonu“

Komentar

Komentar

Tamni vilajet A. Vučića: Šta god da uradi, kajaće se

Aleksandru Vučiću sada ostaju samo stari, provereni metodi klasičnih diktatura jer ove moderne metode zaluđivanja i trovanja javnosti trokiraju. I to mu se, međutim, obija o glavu

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Vučić, čovek-orkestar

Ne brani Vučić državu, već sebe od države. Sa bubnjem na leđima i gitarom u rukama ovaj čovek-orkestar izvodi dve-tri iste pesme bez sluha, uz falširanje i ispadnje iz ritma. Takvi su mu i vlast i politika. U najkraćem – opasni po okolinu

Filip Švarm

Komentar

Naprednjačka hapšenja i čistke: Samoodbrana ili ništa

Hapšenja profesora, kažnjavanje ljudi, otkazi novinarkama… Režim Aleksandra Vučića se sveti i tek će da se sveti. To je dekadentna faza režima, ona pred kraj

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1797
Poslednje izdanje

Izbori u Kosjeriću i Zaječaru

Kako je naprednjački brod počeo da tone Pretplati se
Moj dan u Kosjeriću

Ljudi koji drugim ljudima buše gume

Vlast i njena retorika

Strašilo je u ogledalu

Feljton: Kosovska ideologija (I)

Lazar Hrebeljanović – od vojskovođe do sveca

Duh vremena: Josif Brodski (1)

“Kakvu biografiju pišu našem Riđem!”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr