img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Tržište rada: Dobrodošli u Nemačku

04. јул 2023, 10:00 B.G.
Foto: Pixabay/Jörn Heller
Copied

Ekonomisti procenjuju da je ovoj zemlji godišnje potrebno čak milion i po doseljenika. „Potrebne su nam institucije za strance, koje ih neće plašiti. Ne treba da zahtevamo da svaki strani radnik govori nemački", kaže Monika Šnicer

U Nemačkoj je nedavno usvojen novi zakon o imigraciji čiji je cilj da nadomesti nedostatak radne snage, a ekonomisti procenjuju da je ovoj zemlji godišnje potrebno čak milion i po doseljenika.

„Ako svake godine želimo da imamo po 400.000 novih građana i time održimo broj radnika, i ako oduzmemo ogroman broj onih koji se odavde iseljavaju – Nemačkoj je potrebno 1,5 miliona imigranata godišnje“ kaže ekonomska ekspertkinja Monika Šnicer.

Samo povećana imigracija može biti lek za problem nedostatka kvalifikovane radne snage, istakla je ona za list Zidojče cajtung.

Ne plašiti strance

Nemačkoj je hitno potrebna kultura dobrodošlice, dodala je Šnicer koja rukovodi Savetom ekonomskih stručnjaka koji analizira privredni razvoj Nemačke i savetuje saveznu vladu. Te vodeće stručnjake zovu i – Pet mudraca.

Novi zakon o kojim se olakšva dolazak kvalifikovane radne snage u Nemačku i koji je nedavno usvojio Bundestag, korak je u dobrom pravcu, kaže Šnicer, ali ističe:

„Potrebne su nam institucije za strance, koje ih neće plašiti nego im pružati usluge. Ne treba da zahtevamo da svaki strani radnik govori nemački, nego da se pobrinemo da zaposleni koji rade sa strancima govore engleski“.

Nemci bi ranije u penziju

Osim toga, kompanije bi morale su da motivišu starije zaposlene da nastave da rade, odnosno da ne odlaze ​​u prevremenu penziju.

U Nemačkoj mnogi ne žele da rade do napunjenih 67 godina, pokazuju takođe novije studije.

Šnicer smatra da Nemačka ne napreduje „kako bi mogla i moralai”. Između ostalog, nije ulagano u neophodnu infrastrukturu, značajno se kaska po pitanju digitalizacije, a i sa zaštita klime se kasno krenulo.

Ne mora savršen nemački

Prema Saveznoj kancelariji za migracije i izbeglice, u mnogim pokrajinam se za određena zanimanja, na primer za posao u vrtiću, traži znanje nemačkog jezika na nivou C1 (napredni nivo).

U poslaničkom klubu FDP-a predlažu da se od tog zahteva odustane – zbog nedostatka osoblja u vrtićima – i kažu da se znanje jezika može steći i radom.

Tako FDP navodi da je potrebno više fleksibilnosti da bi se hitno potrebna kvlafikovana radna snaga integrisala u sistem.

Mnogi imigranti poseduju odgovarajuće diplome ili kvalifikacije za rad u pedagoškoj oblasti: „Ove kvalifikacije moraju biti priznate jednostavnije, sa manje birokratije i brže, najbolje u roku od 60 dana“.

B.G./Dojče vele

Tagovi:

Nemačka Posao Radna snaga tržište rada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Vladimir Đukanović: Najpoznatiji advokat koji hoće da radi

Afera „Zvučni top“

01.јул 2026. B. B.

Vladimir Đukanović o derneku na TV Informer: Šalio sam se s upotrebom „zvučnog topa“

Na opasku da je u direktnom programu TV Informer slavio upotrebu „zvučnog topa“ uz naručivanje pesama poput „Duni vetre malo preko jetre“ i „Ne može nam niko ništa...“, advokat i poslanik SNS-a Vladimir Đukanović je kazao da zapravo ništa nije slavio, nego da se šalio

Aleksandar Vučić dodeljuje orden Veselinu Miliću

Vlast i kriminal

01.јул 2026. Sanja Kljajić (DW)

Zajednički poslovi režima i podzemlja: Aranžman na obostranu korist

Navodi o vezama političkog vrha Srbije i organizovanog kriminala potkrepljivani su sudskim postupcima, iskazima svedoka, dešifrovanim komunikacijama s aplikacija skaj i višegodišnjim radom istraživačkih novinara

Đoković, Vidić i Bodiroga

Sportisti na meti

01.јул 2026. Isidora Cerić

Đoković, Vidić, Bodiroga…: Kako se režim Aleksandra Vučića obračunava sa nepodobnim sportistima

Od „propalog tenisera“ Novaka Đokovića do „izdajnika naroda i države“ Dejana Bodiroge. Koji su proslavljeni sportisti već više od godinu dana na meti režima Aleksandra Vučića i medija pod njegovom kontrolom i šta to govori o Srbiji

Studentski protest

01.јул 2026. M. L. J.

Dvadeset meseci od pada nadstrešnice: Studenti zovu na ulicu

Studenti više fakulteta će danas, 1. jula 2026, u nekolicini gradova održati skupove povodom 20 meseci od pada nadstrešnice

Policijska sirena i svetlo

Hronika

01.јул 2026. I.M.

Nastavak obračuna na beogradskim ulicama: Izboden muškarac u Bulevaru kralja Aleksandra

U poslednjem u nizu obračuna na beogradskim ulicama izboden muškarac koji je prevezen u Urgentni centar

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Povezane vesti

Tržište rada

04.јул B.G.

Nemačka: Šta je sve promenjeno kako bi stranci lakše dobili posao

Novi zakon predviđa da stranci mogu da se zaposle u Nemačkoj na tri načina. Mogu da dođu, iako nemaju već dogovoren posao

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure