img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Dan 30: Tri samita u Briselu, bombardovanje u Ukrajini

25. mart 2022, 02:22 S.Ć.
Foto: AP
Mariupolj više ne postoji: iz razorenog grada
Copied

Lideri zapadnog sveta su u Briselu bili jedinstveni u osudi ruske agresije na Ukrajinu. Ako Rusija upotrebi hemijsko oružje, SAD će odgovoriti istom merom. Ruska TV javlja da su Mariupolj zapravo uništili ukrajinski nacionalisti. Ukrajinske vlasti tvrde da Rusi prisilno odvoze njihove državljane u Rusiju

Prošlo je mesec dana ruske invazije na Ukrajinu. U Briselu su se sastali čelnici država zapadnog sveta na vanrednim samitima NATO, Evropske unije i Grupe 7 najrazvijenijih privreda u svetu (G7). Došao je i američki predsednik Džo Bajden, a preko video linka članovima NATO-a obratio se i Volodimir Zelenski,.

U saopštenjima sva tri samita jedinstveno je osuđena ruska agresija.

Tri samita u Brislu

EU je jedinstvena u „rešenosti da obnovi mir i stabilnost“. Zgrožena je zbog „razornih napada na ukrajinsko stanovništvo i civilnu infrastrukturu, uključujući bolnice i škole“. Raspravljalo se o uvođenju novih sankcija Rusiji. Čulo se da EU treba da zadrži neke opcije otvorenim u slučaju da se kriza pogorša.

Članovi G7 upozorili su Rusiju da ne koristi biološko, hemijsko, ili nuklearno oružje.

Belgium Russia Ukraine War
Sastanak G 7 u Briselu: Fumio Kišida, Džo Bajden, Olaf Šolc, Jens Stoltenberg,  Ursula fon der Lajen i Džastin Trudo / Foto: Henry Nicholls/Pool via AP

NATO će u Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumuniji stacionirati dodatne borbene grupe – 40.000 vojnika. Takođe će nastaviti da snabdeva Ukrajinu oružjem „nikad viđenim količinama“ kako je izjavio Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO, kome je produžen mandat za još jednu godinu. Apel Zelenskog  NATO-u da  Ukrajini ustupi jedan posto svojih aviona i jedan posto tenkova, nije odobren.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je odluka Alijanse da nastavi podršku Kijevu dokaz da NATO želi da se konflikt nastavi, prenela je novinska agencija Ria.

Pravo Rusije da upotrebi nuklearno oružje

Američki predsednik Džozef Bajden je izjavio danas u Briselu da će SAD odgovoriti ako Vladimir Putin upotrebi hemijsko oružje u Ukrajini, ali i da će taj odgovor zavisiti od situacije.

APTOPIX Russia Ukraine War
Bombardovanje Kijeva / Foto: AP Photo/ (AP Photo/Rodrigo Abd

„Ako se Rusija sprema da lažno optužujući Ukrajinu da koristi hemijsko oružje, počne sama da ga koristi, to će biti kršenje svih pravila, sporazuma i konvencija“ rekao je nemački kancelar Olaf  Šolc posle sastanka NATO.  „Na nama je ne samo da ovo naglasimo, već i da upozorimo u razgovorima koje imamo. Ne činite to!“

Dmitrij Poljanski, zamenik ruskog ambasadora u UN rekao je u intervjuu Skaj Njuzu da bi Putin „zadržava pravo da upotrebi nuklearno oružje ako je isprovocira NATO“.

UN odbile rusku rezoluciju

Generalna skupština UN usvojila je neobavezujuću rezoluciju kojom od Rusije zahteva momentalni prekid rata u Ukrajini.

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odbio je rusku rezoluciju o humanitarnim potrebama Ukrajine, zato što se u njoj ne pominje ruska invazija koja je izazvala krizu. U telu od 15 članova, Rusija je dobila podršku samo od Kine, a 13 ostalih članova Saveta bezbednosti je bilo uzdržano.

Ruska vojna oprema u Belorusiji

Kijev Indipendent piše da prema generalštabu Ukrajine,  Rusija raspoređuje dodatnu vojnu opremu u Belorusiji i na Krimu, i planiraju da opkole Kijev i zauzmu oblasti Donjecka i Luganska .

Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko je izjavio da ukoliko u Ukrajinu dođu NATO mirovnjaci, postoji opasnost od trećeg svetskog rata. U tom slučaju, Belorusija neće ostati po strani.

Bitka za Mariupolj

Mariupolj je na ivici humanitarne katastrofe. Brojne stambene oblasti i javne ustanove su sravnjene sa zemljom. Gradonačelnik Vadim Bojčenko je zatražio humanitarne koridore, i rekao da su „Rusi izgradili instalaciju za raketne bacače na lokalnom aerodromu kako bi gađali ukrajinske gradove. Oni vrše pritisak na škole da počnu nastavu na ruskom jeziku od 1. aprila“, kazao je. Stradanje Mariupolja mnogi porede sa Groznim u Čečerniji koji su ruske snage takođe sravnile sa zemljom devedesetih.

Ruski Kanal 1 je za razaranje Mariupolja okrivio ukrajinske nacionaliste.

Fosforne bombe i civilne žrtve

Sergej Gajdaj, šef Luganske regionalne državne administracije, kazao je da su ruske snage gađale oblast Luganjsk fosfornim bombama i da su tom prilikom četiri osobe ubijene a među njima i dvoje dece.

Skoro 200 civila je poginulo u Černihovu., rekao je Vjačeslav Čaus, načelnik tamošnje oblasne državne uprave.

Rusi tvrde da su osvojili Izjum u harkovskom regionu, Ukrajinci negiraju.

Prisilno odvođenje Ukrajinaca u Rusiju

Ukrajinske vlasti su saopštile da je 400.000 njihovih državljana , uključujući i 84.000 dece nasilno odvedeno u Rusiju. Ruske snage kažu da oni dobrovoljno prelaze u Rusiju. Anastasija Lapatina, novinarka Kijev Indipendenta navodi da je najmanje 6000 ljudi već raseljeno, da Rusi teraju ljude u autobuse i odvode ih u filtracione logore a odatle u udaljena nerazvijena ruska područja. Tamo im se nudi posao, a onima koji pristanu dobijaju pasoš i dve godine zabrane izlaska iz zemlje.

Ruske snage potisnute

Prema CNN, pozivajući se na visokog zvaničnika odbrane, ruske snage su potisnute na oko 55 kilometara od centra Kijeva na istoku, a na severozapadu su na 15 do 20 kilometara udaljeni i tu uspostavljaju odbrambene položaje.

Ukrajinske snage tvrde da su uništile veliki ruski desantni brod „Orsk“ u okupiranoj luci Berdjansk na Azovskom moru. Brod je mogao da nosi 45 oklopnih transportera i 400 ljudi.

Ruski gubici

NATO zvaničnici kažu da je vizuelno potvrđeno uništenje više od 1.700 borbenih vozila, više od 270 tenkova, 15 aviona, 35 helikoptera. Procenjuju i da je poginulo između 7.000 i 15.000 ruskih vojnika, a da se sa ranjenima i zarobljenima, ruski gubici penju na između 30 i 40 hiljada.

Gubitke Ukrajine ne navode.

Pet optužbi protiv Putina

Foto: Alexei Druzhinin, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Vladimir Putin suočen se optužbama za ratne zločine / Foto: Alexei Druzhinin, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

Prema pisanju medija, Međunarodni sud pravdeje podigao pet optužbi protiv Vladimira Putina. Putin se tereti za subverziju državne vlasti organizovanjem oružanih akcija protiv naroda, genocid u Ukrajini, uništavanje javne imovine, podrivanje nacionalne ekonomije, za finansijske malverzacije i preko milijarde dolara deponovanih u stranim bankama. Ocenjeno je da su optužbe slične onima za koje je bio optužen rumunski diktator Nikolaje Čaušesku i proglašen krivim pre više od 30 godina.

Poginuli novinari

U bombardovanju Kijeva poginula je ruska novinarka Oksana Baulina koja je radila za web stanicu Insajder. Prema izveštaju ukrajinskog Instituta za masovno informisanje, od početka ruske invazije ubijeno je petoro novinara, sedam je povređeno.

Ispred vrata stana Alekseja Venediktova, urednika Eho Moskve, kojoj su ruske vlasti zabranile emitovanje, ostavljena je svinjska glava uz zalepljenu antisemitsku poruku.

Nepoželjni ambasadori

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije proglasilo jer ambasadora Crne Gore u Moskvi Milorada Šćepanovića nepožerljnom osobom, kao odgovor na proterivanje rusklog diplomate iz Crne Gore. Rusija je takođe proterala 12 američkih diplomata zato što su početkom marta SAD to isto učinile ruskim diplomatama.

Upozorenje za Balkan

Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izjavila je  da Evropa treba da bude na oprezu zbog nastojanja Rusije da destabilizuje Zapadni Balkan u senci rata u Ukrajini.

Kosovo nije tema

Hrvatski predsednik Zoran Milanović je nakon sastanka NATO u Briselu, rekao da se razgovaralo o Zapadnom Balkanu, ali da niko nije pominjao Srbiju i Kosovo.

S.Ć./Al Jazeera/N1/Danas/BBC

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

Bajden Brisel NATO Putin Rusija Ukrajina Zelenski
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure