img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Diplomatija

Svi vole Donalda i Vladimira: Da li Srbija može da ugosti blokbaster?

13. јануар 2025, 15:17 Nemanja Rujević
Tramp i Putin na susretu u Helsinkiju 2018. godine Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Tramp i Putin na susretu u Helsinkiju 2018. godine
Copied

Nakon što se pojavila mogućnost sastanka Donalda Trampa i Vladimira Putina, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da bi Srbija mogla biti domaćin istorijskog susreta. Iako zvuči kao diplomatski trijumf, ostaje pitanje je koliko su ova očekivanja realna

Ljudi u Srbiji obožavaju i ruskog predsednika Vladimira Putina i dolazećeg američkog predsednika Donalda Trampa – pa šta ima logičnije od toga da upravo Srbija bude mesto istorijskog susreta ove dvojice?

Tako je otprilike na televiziji Pink najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, piše Dojče vele (DW). 

„U potpunosti smo pripremljeni da garantujemo bezbednost obojici predsednika“, rekao je Vučić, tvrdeći da, za razliku od ostalih potencijalnih domaćina susreta, Srbija ni formalno ni suštinski nije članica vojnih blokova koje predvode SAD, odnosno Rusija.

Tako „mala Srbija“, kako Vučić često voli da kaže, može da uđe u veliku igru. Ukoliko bi zvaničnom Beogradu zbilja pošlo za rukom da se dva svetska moćnika sastanu u Srbiji, bio bi to bez sumnje potez kojim bi i Vučić pribavio političku korist.

Mnogi će se nuditi

Srbija se stidljivo nudila i za prvi, opet „istorijski“ sastanak Trampa i Putina, kad je milijarder prvi put postao predsednik.

Taj sastanak se najavljivao duže od godinu dana da bi se konačno odigrao 2018. u onomad neutralnom Helsinkiju. Danas Finska ne dolazi u obzir, pošto je pre skoro dve godine postala članica NATO u jeku ruske agresije na Ukrajinu.

Donald Tramp se kroz sedam dana vraća u Belu kuću. Nedavno je novinarima u svojoj rezidenciji na Floridi žovijalno rekao da Putin želi da se sastane sa njim i dodao: „Mi se upravo organizujemo.“

To je zazvučalo maltene kao gotova stvar, ali je portparol Kremlja Dimitrij Peskov stao na kočnicu, rekavši da su kontakti neophodni i da je lepo što postoji politička volja – ali da konkretnih priprema još nema.

Osim Srbije, do sada se „ponudila“ Švajcarska mada ni izbliza tako glasno. Prema pisanju tamošnjeg lista Temps, zvanični Bern je signalizirao Vašingtonu, Moskvi i Kijevu da je spreman za domaćinstvo, ali da zemlja neće zvanično preduzeto diplomatsku inicijativu.

„Pominje se i Kina, a biće još ponuda sa drugih mesta“, kaže za DW novinar Momir Turudić. „Značiće i da to mesto bude simbolično, udobno i za jedne i druge, bez tenzije. Tako da teško da će biti u Kini, mada sa Trampom se nikad ne zna.“

Šta govori u prilog Srbiji?

Srbija je, kaže Turudić, maltene jedina evropska zemlja osim Belorusije – i pomenute Švajcarske – u kojoj bi Putin još bio dobrodošao. I u kojoj ne bi morao da strahuje od hapšenja po poternici Međunarodnog tribunala.

„I na početku rata u Ukrajini smo rezonovali da je Srbija maltene jedina neutralna teritorija, poput Kazablanke u kojoj bi svi mogli da se sastaju. Ne jer Srbija nije ni tamo ni ovamo, nego baš jer jeste i tamo i ovamo“, dodaje Turudić.

No, ruska agresija besni već tri godine i od tada se štošta promenilo. Vučić je istrajao u tome da ne uvodi sankcije Rusiji, ali je Srbija – što je javna tajna – od tada naoružala Ukrajinu opremom u vrednosti oko milijardu evra.

Vučić je više puta naglasio da se dugo nije video ni čuo sa Putinom, ali je uredno u „misije“ u Moskvu slao svog jastreba Aleksandra Vulina, potpredsednika Vlade bez posebnih zaduženja.

Poslednje trzavice su u toku zbog američkih sankcija protiv Gazproma, većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije. Kako je obznanio Vučić, Srbija ima vremena do kraja februara da Rusi potpuno izađu iz vlasništva NIS-a.

Vučić je, doduše, izneo nadu da bi povratkom Trampa te sankcije mogle biti ukinute.

Obožavani Tramp

Govoreći o srpskoj ponudi za domaćinstvo, Vučić je istakao da Tramp nigde na svetu nije imao takvu podršku kao u Srbiji.

Prema anketama, to je tačno – štaviše, podrška je bila veća od one koju je dolazeći američki predsednik iskusio u SAD. Prema anketi Galupa iz oktobra prošle godine, čak 59 odsto Srba „navijalo“ je za Trampa, a samo 29 odsto za njegovu tadašnju protivkandidatkinju Kamalu Haris.

To je jedina natpolovična podrška za Trampa u celoj Evropi. U Švajcarskoj, kao mogućem domaćinu susreta, Trampa je podržavala tek četvrtina građana, a Haris čak 61 odsto.

Srbija je već vukla poteze investirajući u odnose sa Trampom. Pre svega dobre odnose sa njegovim intimusom Ričardom Grenelom, ali i davanje zemljišta porušenog Generalštaba u centru Beograda da Trampov zet Džared Kušner gradi hotele i apartmane.

„Srpska vlada sigurno ne veruje da će Trampova administracija da promeni stav prema Kosovu, ali veruje da bi po pitanjima kao što su ekonomski položaj Srba na severu Kosova i zaštita spomenika i verskih objekata na Kosovu, s Trampovom administracijom mogli da dobiju bolju nagodbu“, rekao je nedavno za DW Vuk Vuksanović, istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Kada se teoretiše o susretu ruskog i američkog predsednika u Beogradu, valja se setiti neuspele posete ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova 2022. godine. Tada su članice NATO Bugarska, Severna Makedonija i Crna Gora odbile da dopuste prelet Lavrovljevog aviona, pa je ovaj morao da okrene nazad za Moskvu.

Doduše, ukoliko bi Bela kuća i Kremlj utanačili sastanak na najvišem nivou, teško da bi ijedna članica NATO ometala prelet.

Na kraju, stvar je još u domenu teorije i fantazije vlasti u Beogradu, te novinar Turudić iskreno kaže: „Teško je reći kolike su šanse za sastanak u Srbiji. Ne zvuči nelogično, a opet deluje neverovatno.“

Vučić na „ti“ sa moćnima

To što je stvar na dugom štapu neće smetati vlastima u Beogradu i njihovim tabloidima da već hvale dalekovido državništvo Aleksandra Vučića.

„Predsednik Vučić zaista ovim predlogom stavlja našu zemlju dodatno na mapu u međunarodnoj zajednici“, rekao je šef diplomatije Marko Đurić.

„Čak i da do susreta nikada ne dođe, Srbija je prepoznata danas u međunarodnoj areni kao zemlja koja može, koja je pouzdana, koja je kredibilna i koja se zato razmatra kao jedna od mogućih lokacija za takve samite i susrete“, dodao je on.

Nema sumnje da bi takav diplomatski blokbaster dobro došao Vučiću na domaćoj sceni.

U Srbiji mesecima traju blokade univerziteta i svakodnevni protesti zbog pogibije pod nadstrešnicom Železničke stanice u Novom Sadu. Vučićeva vlast se susreće sa mogućim totalnim štrajkom prosvetnih radnika, te nezadovoljstvom poljoprivrednika.

Kako je nedavno napisao nemački novinar Tomas Braj, višedecenijski dopisnike agencije dpa iz Beograda, jedna od omiljenih Vučićevih priča za domaću javnost je da je on maltene na ravnoj nozi sa svetskim državnicima.

Vučić se, piše Braj, predstavlja kao čovek koji kad mu se prohte ima sastanke sa Putinom, kineskim predsednikom Sijem ili zapadnim liderima.

„Uprkos relativno malom stanovništvu od ispod sedam miliona, ljudi mogu steći utisak da predsednik zemlji garantuje važnost koja ne nalazi utemeljenja u veličini ili ekonomskoj potentnosti“, zaključuje novinar.

Susret Trampa i Putina u Beogradu bi, ako se desi, dodatno raspalio tu priču i dao joj donekle realne temelje.

Tagovi:

Donald Tramp SAD i Rusija Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Tortura u Srbiji

03.октобар 2025. M. L. J.

UN izvestiteljka za torturu piše o zvučnom topu u Srbiji

Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu

Ratni zločini

03.октобар 2025. M. L. J.

Duhovi prošlosti tumaraju Bijelim Poljem: Radovanu Karadžiću oduzeta književna nagrada

Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju

Peti oktobar

03.октобар 2025. K. S.

Gde su danas glavni akteri smene Miloševićevog režima

U nedelju se navršava 25 godina od pada režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. Gde su danas glavni akteri revolucije

Novosadska skupština

03.октобар 2025. I.M.

Novi Sad: Dok odbornici raspravljaju o planovima i garaži, građani zahtevaju izbore

Dok Skupština grada Novog Sada danas razmatra više od 60 tačaka dnevnog reda, zborovi građana su se okupili ispred zgrade tražeći raspisivanje izbora za mesne zajednice, koji su mesecima odlagani

Studentski protesti

03.октобар 2025. I.M.

Putin: Zapad pokušava da organizuje obojenu revoluciju u Srbiji

Govoreći o protestima u Srbiji, Putin je ocenio da mlade treba pridobiti dijalogom, ali i upozorio da ih zapadne sile koriste za destabilizaciju zemlje. „Oni žele da srpski narod ponovo strada“, poručio je ruski predsednik

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure