img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Banke

Švajcarska: UBS od preuzimanja Credit Suisse-a beleži rekordnu dobit

31. мај 2023, 16:14 I.Đ.
Foto: Pixabay/klimkin
Copied

Čak sedam milijardi dolara "slilo" se u švajcarsku banku UBS u poslednjih deset dana marta, kada je obznanjeno da preuzima posrnuli Credit Suisse, od ukupnih 28 milijardi od početka 2023. godine. U odnosu na zadovoljstvo u UBS-u budućom fuzijom sa Credit Suisse-om, narod je u Švajcarskoj i dalje zabrinut zbog svega što se desilo u bankarskom sektoru

Propast švajcarske banke Credit Suisse i uskakanje najvećeg rivala UBS-a u ulozi vatrogasca i spasioca okončalo je nešto što je moglo da poput cunamija rasturi bankarski sistem ne samo u Evropei

Iako su finansijski stručnjaci širom sveta još zabrinuti oko daljeg razvoja situacije, većina se slaže da je prodajom Credit Suisse-a konkurentskoj banci UBS-u izbegnut veliki globalni finansijski kolaps.

Ovih dana se očekuje da će multinacionalna investiciona banka UBS obezbediti bezuslovno antimonopolsko odobrenje Evropske unije za planirano preuzimanje Credit Suisse-a. UBS je pristao da kupi švajcarsku banku za tri milijarde švajcarskih franaka u zalihama.

Finansijski, UBS posle preuzimanja Credit Suisse-a u 2023. ipak ima razloga za zadovoljstvo. Vlasnici računa, poverili su im više novca. Od priliva klijenata u globalnom poslovanju upravljanja bogatstvom u ukupnom iznosu od 28 milijardi dolara u prva tri meseca, oko sedam milijardi je došlo u poslednjih deset dana marta – odnosno nakon najave preuzimanja Credit Suisse-a, prenosi Handelszeitung.ch.

Međutim, prilivi su mahom došli od međunarodnih klijenata, na primer u SAD i Aziji. Ovo pokazuje da je UBS i dalje popularan kod bogatih privatnih klijenata širom sveta, iako preuzimanje Credit Suisse-a nosi dodatne rizike. U drugom kvartalu ove godine, UBS će verovatno zabeležiti istorijski “specijalni” profit od 35 milijardi dolara.

Kakve su moguće posledice za strano tržište?

Morgan Stenli i druge banke za upravljanje bogatstvom kao što su Julijus Ber, Piktet i LGT sada će imati koristi od superbogatih klijenata koji povlače sredstva iz novog UBS-a. Prosto, zato što superbogati uvek raspoređuju svoj novac u nekoliko banaka kako bi diverzifikovali rizik, naglašava srf.ch, portal švajcarskog radija i televizije.

Kako UBS i Credit Suisse imaju mnogo zajedničkih klijenata, oni će sada smanjiti svoju izloženost. Ili pojednostavljeno rečeno: u upravljanju bogatstvom, jedan i jedan nisu jednako dva, već maksimalno 1,6. „Oni klijenti koji imaju račune kod obe banke iz razloga diverzifikacije sada će morati da traže i neke treće“, slaže se Arturo Bris, profesor finansija na Univerzitetu u Lozani.

Credit Suisse otkrio: Klijenti u prva tri meseca 2023. povukli gotovo 70 milijardi dolara

Klijenti sve više prebacuju sredstva

Prema rečima menadžera banaka, ovaj proces je već u toku.

„Vidimo ogroman priliv sredstava klijenata iz svih regiona. Kupci koji nisu iz Švajcarske nemaju emotivnu vezu sa Credit Suisse-om ili UBS-om i prebacuju sredstva u druge banke. Imali smo jake prilive u prvoj fazi, odnosno tokom krize Credit Suisse-a. Prilivi će se sada nastaviti u drugoj fazi, odnosno nakon najave preuzimanja od UBS-a“, rekao je jedan menadžer američke banke koja posluje u Cirihu, insistirajući na anonimnosti.

UBS će u Aziji verovatno imati problema da zadrži superbogatu klijentelu Credit Suisse-a. Zato što je tamo Credit Suisse imao koristi od interakcije između upravljanja imovinom i svoje investicione banke. UBS posluje konzervativnije i samim tim, bogata klijentela neće posle ove najavljene fuzije dve poznate banke želeti da po svaku cenu imaju svoje računa kod njih.

Kako se oseća narod?

Poslovično miran, gotovo hladnokrvan narod nije ovog puta bio bez emocija. Prva opšta reakcija bila je razočaranje. Kako to da se dogodi u njihovoj zemlji, poznatoj po savršenoj računici za sve?

Narod se na prvom mestu razočarao jer je država uskočila novcem poreskih obveznika da “gasi vatru” i kako bi anulirala neke pogrešne investicije od Credit Suisse-a. Tu su uložene milijarde franaka, naglašava sfr.ch.

“Država je morala da snosi troškove jer u suprotnom ne bi došlo do dogovora dve banke. Sada je UBS iz priče izašao kao gigant i dobitnik, a hartije od vrednosti na berzi su za samo nekoliko dana skočile za 38 milijardi franaka. Profitirali su akcionari UBS-a, dok su akcionari posrnulog Credit Suisse-a ostali kratkih rukava”.

Portal naglašava da je narod i dalje zabrinut zbog saznanja da posrnuće jedne banke može toliko mnogo da utiče na privredu zemlje.

Očekuje se da krajnje fuzionisanje dve banke potraje sigurno do jeseni, kada će se videti i koliko će radnika Credit Suisse-a biti spaseno prelaskom u UBS a koliko njih će na biro.

I.Đ./B.U./SRF/Handelszeitung.ch

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Credit Suisse i UBS pomoć države propast banke Credit Suisse švajcarska banka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest u Šapcu počeo je tišinom

Protesti u Srbiji

31.мај 2025. K. S.

Šabac na nogama: Celodnevni protest u gradu kraj Save

U Šabac su, gde pod sloganom „Hoćemo li u Šabac na protest? Ho-će-mo” studenti u blokadi organizuju celodnevni protest, stigli maratonci iz Beograda i biciklisti iz raznih delova Srbije

Blokada Gazele

Protesti 1. juna

31.мај 2025. K. S.

Šta studenti spremaju za nedelju: U Beogradu blokada dva mosta

U nedelju 1. juna, na nogama će biti 32 grada u kojima se organizuju protesti pod nazivom „Vostani Serbije“, a kako su otkrili studenti, u Beogradu će biti blokiran Brankov most i Gazela

Požarevac pred protest

Grad-slučaj

31.мај 2025. Nemanja Rujević

Protest u Požarevcu: Srpskom Kumrovcu treba pomoć

Požarevac dočekuje studente. Kakav je život u ovom gradu gde se često gunđa, ali uvek glasa za vlast

Obrušavanje nadstrešnice

Pad nadstrešnice

31.мај 2025. K. S.

Anketna komisija: Rokovi za rekonstrukciju skraćeni po nalogu iz Predsedništva

U nedelju, 1. juna, navršava se sedam meseci od rušenja nadstrešnice novosadske Železničke stanice, a Anketna komisija za ispitivanje odgovornosti za njeno urušavanje predstavila je izveštaj u kome se navodi da su rokovi skraćeni po instrukcijama iz Predsedništva Srbije

Pojas Gaze

Pojas Gaze

31.мај 2025. K. S.

Gaza najgladniji deo sveta, zatvorena poslendja bolnica na severu

Zbog izraelske blokade ulaska pomoći, sto odsto stanovništva Gaze je u opasnosti od gladi, poručuju Ujedinjene nacije

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr