img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Banke

Švajcarska: UBS od preuzimanja Credit Suisse-a beleži rekordnu dobit

31. maj 2023, 16:14 I.Đ.
Foto: Pixabay/klimkin
Copied

Čak sedam milijardi dolara "slilo" se u švajcarsku banku UBS u poslednjih deset dana marta, kada je obznanjeno da preuzima posrnuli Credit Suisse, od ukupnih 28 milijardi od početka 2023. godine. U odnosu na zadovoljstvo u UBS-u budućom fuzijom sa Credit Suisse-om, narod je u Švajcarskoj i dalje zabrinut zbog svega što se desilo u bankarskom sektoru

Propast švajcarske banke Credit Suisse i uskakanje najvećeg rivala UBS-a u ulozi vatrogasca i spasioca okončalo je nešto što je moglo da poput cunamija rasturi bankarski sistem ne samo u Evropei

Iako su finansijski stručnjaci širom sveta još zabrinuti oko daljeg razvoja situacije, većina se slaže da je prodajom Credit Suisse-a konkurentskoj banci UBS-u izbegnut veliki globalni finansijski kolaps.

Ovih dana se očekuje da će multinacionalna investiciona banka UBS obezbediti bezuslovno antimonopolsko odobrenje Evropske unije za planirano preuzimanje Credit Suisse-a. UBS je pristao da kupi švajcarsku banku za tri milijarde švajcarskih franaka u zalihama.

Finansijski, UBS posle preuzimanja Credit Suisse-a u 2023. ipak ima razloga za zadovoljstvo. Vlasnici računa, poverili su im više novca. Od priliva klijenata u globalnom poslovanju upravljanja bogatstvom u ukupnom iznosu od 28 milijardi dolara u prva tri meseca, oko sedam milijardi je došlo u poslednjih deset dana marta – odnosno nakon najave preuzimanja Credit Suisse-a, prenosi Handelszeitung.ch.

Međutim, prilivi su mahom došli od međunarodnih klijenata, na primer u SAD i Aziji. Ovo pokazuje da je UBS i dalje popularan kod bogatih privatnih klijenata širom sveta, iako preuzimanje Credit Suisse-a nosi dodatne rizike. U drugom kvartalu ove godine, UBS će verovatno zabeležiti istorijski “specijalni” profit od 35 milijardi dolara.

Kakve su moguće posledice za strano tržište?

Morgan Stenli i druge banke za upravljanje bogatstvom kao što su Julijus Ber, Piktet i LGT sada će imati koristi od superbogatih klijenata koji povlače sredstva iz novog UBS-a. Prosto, zato što superbogati uvek raspoređuju svoj novac u nekoliko banaka kako bi diverzifikovali rizik, naglašava srf.ch, portal švajcarskog radija i televizije.

Kako UBS i Credit Suisse imaju mnogo zajedničkih klijenata, oni će sada smanjiti svoju izloženost. Ili pojednostavljeno rečeno: u upravljanju bogatstvom, jedan i jedan nisu jednako dva, već maksimalno 1,6. „Oni klijenti koji imaju račune kod obe banke iz razloga diverzifikacije sada će morati da traže i neke treće“, slaže se Arturo Bris, profesor finansija na Univerzitetu u Lozani.

Credit Suisse otkrio: Klijenti u prva tri meseca 2023. povukli gotovo 70 milijardi dolara

Klijenti sve više prebacuju sredstva

Prema rečima menadžera banaka, ovaj proces je već u toku.

„Vidimo ogroman priliv sredstava klijenata iz svih regiona. Kupci koji nisu iz Švajcarske nemaju emotivnu vezu sa Credit Suisse-om ili UBS-om i prebacuju sredstva u druge banke. Imali smo jake prilive u prvoj fazi, odnosno tokom krize Credit Suisse-a. Prilivi će se sada nastaviti u drugoj fazi, odnosno nakon najave preuzimanja od UBS-a“, rekao je jedan menadžer američke banke koja posluje u Cirihu, insistirajući na anonimnosti.

UBS će u Aziji verovatno imati problema da zadrži superbogatu klijentelu Credit Suisse-a. Zato što je tamo Credit Suisse imao koristi od interakcije između upravljanja imovinom i svoje investicione banke. UBS posluje konzervativnije i samim tim, bogata klijentela neće posle ove najavljene fuzije dve poznate banke želeti da po svaku cenu imaju svoje računa kod njih.

Kako se oseća narod?

Poslovično miran, gotovo hladnokrvan narod nije ovog puta bio bez emocija. Prva opšta reakcija bila je razočaranje. Kako to da se dogodi u njihovoj zemlji, poznatoj po savršenoj računici za sve?

Narod se na prvom mestu razočarao jer je država uskočila novcem poreskih obveznika da “gasi vatru” i kako bi anulirala neke pogrešne investicije od Credit Suisse-a. Tu su uložene milijarde franaka, naglašava sfr.ch.

“Država je morala da snosi troškove jer u suprotnom ne bi došlo do dogovora dve banke. Sada je UBS iz priče izašao kao gigant i dobitnik, a hartije od vrednosti na berzi su za samo nekoliko dana skočile za 38 milijardi franaka. Profitirali su akcionari UBS-a, dok su akcionari posrnulog Credit Suisse-a ostali kratkih rukava”.

Portal naglašava da je narod i dalje zabrinut zbog saznanja da posrnuće jedne banke može toliko mnogo da utiče na privredu zemlje.

Očekuje se da krajnje fuzionisanje dve banke potraje sigurno do jeseni, kada će se videti i koliko će radnika Credit Suisse-a biti spaseno prelaskom u UBS a koliko njih će na biro.

I.Đ./B.U./SRF/Handelszeitung.ch

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Credit Suisse i UBS pomoć države propast banke Credit Suisse švajcarska banka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Štrajk glađu

14.novembar 2025. K. S.

Trinaesti dan štrajka glađu Dijane Hrke: „Ostajem ovde“

Stanje Dijane Hrke stabilno je koliko je to moguće nakon 12 dana štrajka glađu na hladnoći, kažu veterani. Sa druge strane ograde šatori Ćacilenda se greju na agregate

Proces protiv bivšeg ministra građevinarstva

14.novembar 2025. J. G.

„Vreme“ saznaje: Tomislavu Momiroviću produžen kućni pritvor

Kako „Vreme” ekskluzivno saznaje, bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislavu Momiroviću produžen je kućni pritvor za još tri meseca

Mileva Malešić

Savet REM-a

14.novembar 2025. K. S.

Mileva Malešić: Ne pristajemo na fingiran izbor

Tek što je izabrana, Mileva Malešić podnela je zajedno sa troje kolega ostavku u Savetu REM-a. Za „Vreme” objašnjava zbog čega

Protesti

14.novembar 2025. I.M.

Viši sud Vladimiru Štimcu zabranio posete javnim skupovima

Vanpretresno veće Višeg suda u Beogradu usvojilo je žalbu tužilaštva i naložilo Vladimiru Štimcu zabranu prisustvovanja svim javnim okupljanjima, kao i obavezu da se dva puta mesečno javlja u policijsku stanicu

Regulatorno telo za elektronske medije

14.novembar 2025. K. S.

Režimsko šibicarenje sa REM-om: Nezavisni, tek izabrani članovi Saveta, podneli ostavke

Četvoro nezavisnih članova Saveta REM-a podnelo je ostavke na funkcije dva dana nakon što su izabrani. Reagovali su na nove opstrukcije režima, uprkos dogovoru sa institucijama Evropske unije i domaćim nevladinim sektorom

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure