Predstavnik kompanije Jugoimport SDPR preminuo je na ulici u Moskvi 17. novembra, pod sumnjivim okolnostima, piše Blic.
List dodaje da je smrt sumnjiva, kao i da je o tome obavešen predsednik Aleksandar Vučić, a da ruske službe do sada nisu poslale forenzičke izveštaje.
Šta se desilo 17. novembra u Moskvi?
Vojne službe bezbednosti i BIA dostavile su predsedniku Republike Srbije izveštaj o sumnjivoj smrti Radomira Kurtića, predstavnika Jugoimport SDPR-a u Moskvi, prenosi Blic.
Smrt je, kako navodi taj medij, nastupila 17. novembra 2025, na ulici u Moskvi, a srpske vlasti su, sve do danas, čekale forenzičke izveštaje ruskih vlasti, koje nisu dobile.
Radomir Kurtić je, kako navodi Blic, u Moskvi bio u drugom mandatu kao predstavnik Jugoimport SDPR-a. Komisija Jugoimport SDPR-a je obišla kancelarije u Moskvi i tom prilikom ustanovila da nedostaje veći broj dokumenata, kao i hard diskovi sa računara, piše Blic.
Bez odogovora ruske službe?
Istražni organi Rusije nisu dostavili nikakve zvanične informacije o događaju ambasadi Republike Srbije i predstavništvu Jugoimport SDPR-a u Moskvi, kao ni bezbednosnim službama u Republici Srbiji.
Predsednik Srbije je, na sastanku predstavnicima službi bezbednosti i Jugoimport SDPR-a saopštio da ne smemo nikoga da krivimo dok ne dobijemo čvrste dokaze za to, ali da zahtevamo dobijanje svih neophodnih informacija od predstavnika ruske države i ruske državne bezbednosti.
Jugoimport na listi SVR-a
Kompanija Jugoimport SDPR našla se ranije ove godine na listi preduzeća koja navodno izvoze municiju i oružnje u Ukrajinu koju je objavila obaveštajna služba Ruske Federacije (SVR).
Kako je tada objavio Pres-biro SVR-a, prema informacijama koje je dobila SVR, srpska odbrambena preduzeća, suprotno „neutralnosti“ koju je proglasio zvanični Beograd, nastavljaju da snabdevaju Kijev municijom.
Kako je tada navedeno, transport se vrši preko trećih zemalja, a u „transportnoj ‘traci smrti’ organizovanoj u Rusiji prijateljskoj Srbiji, učestvuju najveće kompanije domaće odbrambene industrije, među kojima su Jugoimport SDPR, Zenitprom, Krušik, Sofag, Rejer DTI, Sloboda, Prvi Partizan i druge”.
„Izgleda da je želja srpskih proizvođača oružja i njihovih pokrovitelja da se obogate na krvi bratskih slovenskih naroda naterala te ljude da potpuno zaborave ko su im pravi prijatelji, a ko neprijatelji”, poručili su u junu iz SVR-a.
Zvanični Beograd je više puta demantovao da Srbija direktno izvozi oružje Ukrajini ili Rusiji, uz ocenu da ne može da utiče na to da li će srpsko oružje iz trećih zemalja završiti na ukrajinskom frontu.
Zabrana izvoza proizvoda namenske industrije
Srbija je 23. juna potpuno zaustavila izvoz municije, naoružanja i vojne opreme stranim kupcima.
Iako je ta zabrana prvobitno bila oročena do 9. avgusta, ona je i dalje na snazi, a sva preduzeća, koja čine Odbrambenu industriju Srbije, u međuvremenu su obaveštena da su sve zemlje svrstane na neki od tri spiska, pisao je nedavno Radar.
Na belom spisku su države u koje će moći da izvoze po istoj proceduri kao i do 23. juna, uz saglasnost nadležnih ministarstava i BIA, za izvoz u zemlje sa sivog spiska biće neophodna i saglasnost Saveta za nacionalnu bezbednost, dok su na crnom spisku države u koje je izvoz apsolutno zabranjen, a tu svakako spadaju ratna područja, među kojima je i Ukrajina.
Izvor: Blic/Radar/Vreme
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.