
Štrajk
Pravosuđe: Štrajk dok se ne prizna rad zaposlenih
Od ponedeljka 5. maja zaposleni u pravosuđu širom zemlje stupaju u potpuni štrajk dok om se ne obezbede dostojanstvene zarade i ostali zahtevi
Rezultat suđenja za ratne zločine u odsustvu je da oni koji su proglašeni krivima ostaju na slobodi, jer uprkos tome što su tužilaštva Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske još 2013. godine potpisala protokole o saradnji u predmetima koji se tiču ratnih zločina, zbog nedostatka političke volje efekata gotovo da nema. Svako vodi svoju politiku
Sedmoricu pripadnika „milicije Krajine“ zagrebački Županijski sud je pre nekoliko danaa osudio na ukupno 95 godina zatvora zbog ratnih zločina koje su, prema optužnici, počinili 1991. godine na prostorima Zamlače i Struge Banske u Hrvatskoj. Sva sedmorica nedostupna su hrvatskim vlastima te im se za zločine koji im se stavjaju na teret sudilo u odsustvu.
Optuženi Predrag Orlović, Milan Begović, Neđeljko Pašić, braća Predrag i Nenad Korizma, Jan Janković i Pero Krneta terete se da su u maju 1991. godine nakon „minobacačkih priprema“ u okviru akcije „Žaoka“ napali selo Zamlaču iako u njemu nije bilo naoružanih hrvatskih vojnika. Palili su i pucali po kućama hrvatskih civila, stoji u optužnici, a neke od njih su naterali da „šest sati hodaju ispred njih sa podignutim rukama jer su ih koristili kao živi štit dok se kretali prema Strugi Banskoj“. Civile su zatim tukli, a tokom minobacačkih napada ubijena su četiri civila dok je više njih bilo povređeno.
Sa druge strane i srpski sudovi u odsustvu sude za hrvatske zločine tokom ratova na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Tako je početkom juna Viši sud u Beogradu potvrdio optužnicu za ratne zločine koji su počinjeni tokom „Oluje“ u avgustu 1995. godine na Petrovačkoj cesti i u mestu Svodna. Kako je navelo Tužilaštvo za ratne zločine, hrvatski oficiri naredili su granatiranje kolone srpslih izbeglica.
Suđenjem na suđenje
Međutim, rezultat suđenja u odsustvu je da osuđenici za ratne zločine ostaju na slobodi. Uprkos tome što su tužilaštva Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske potpisale još 2013. godine protokole o saradnji u predmetima koji se tiču ratnih zločine, zbog nedostatka političke volje efekti gotovo da ne postoje, presude sudova iz susednih zemalja se ne uvažavaju.
Da presude nacionalnih sudova bez regionalne saradnje nemaju nikakvog pravnog efekta govori i slučaj Novaka Đukića, nekadašnjeg komandanta Vosjke Republike Srpske koji je dao naređenje za artljerijski napad na Tuzlu u kome je stradalo preko 70 civila. Đukić je bez obzira na to što ga je sud u BiH osudio na 20 godina zatvora pobegao u Srbiju gde sada slobodno živi.
Iako je prošlo više od trideset godina, presude zagrebačkih i beogradskih sudova koje stižu s vremena na vreme još uvek izazivaju tenzije i na najvišem političkom nivou. Tako su prorežimski mediji u Srbiji na pisanja „Večernjeg lista“ o odluci srpskog tužilaštva prenosili da „bez stida i srama ustaše kidišu na Vučića jer brani poginulu srpsku decu“, tokom akcije Oluja. On je njima poručio da im neće oprostiti „ubistvo dece“ kako bi pustili Srbiju da uđe u Evropsku uniju.
S.P./ FoNet/RSE/Balkan Insight
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Od ponedeljka 5. maja zaposleni u pravosuđu širom zemlje stupaju u potpuni štrajk dok om se ne obezbede dostojanstvene zarade i ostali zahtevi
Mreža X tvrdi da stranica The Independent Post-a na koju se poziva Ana Brnabić u svom postu o Vučićevom sastanku sa Trampom – ne postoji
Dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović izjavila je u nedelju, 4. maja kako „postoje nagoveštaji“ da bi ta ustanova narednih dana mogla da donese odluku o štrajku
Inicijativa za odrbranu Košutnjaka izražava zabrinutost rezultatima konkursa Društva arhitekata Beograda povodom plana uređenja prostora između ulica Blagoja Parovića, Kneza Višeslava, Miloja Zakića i Vladimira Rolovića na Čukarici
Srpskom protestnom pokretu preti neuspeh, kao i mnogim sličnim širom sveta. Razlog je uvek isti: odbijanje saradnje sa političkim partijama, piše Frankfurter algemajne cajtung
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve