
Portret
Nikola Selaković: Pravoverni radikal na optuženičkoj klupi
Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe
Foto: Kossev
Uz svesrdnu „pomoć“ zapadnih posrednika Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti su se 27. avgusta prvi put o nečemu dogovorili: Srbija je priznala kosovske lične karte, stanovnicima Kosova nesrpskog porekla od danas više nisu potrebna ulazno/izlazna dokumenta da bi se kretali Srbijom. Umesto tih papira sada su na granici postavjena obaveštenja, tzv. disklejmeri, na engleskom i srpskom jeziku, čisto da se zna da Srbija i dalje ne priznaje nezavisnost Kosova
Od četvrtka 1. septembra građanima Kosova sa kosovskim ličnim kartama koji žele da putuju u ili kroz Srbiju na administrativnom/graničnom prelazu više se neće izdavati nikakvi ulazno/izlazni dokumenti, što je bila praksa dugi niz godina. Sada jednostavno srpskoj graničnoj/administrativnoj policiji mogu da pokažu svoju ličnu kartu koju su nezavisno od srpskih institucija izdale kosovske institucije.
Da slučajno ne pomisle, ni stanovnici albanskog porekla na Kosovu, ali ni svi Srbi, da priznavanje kosovskih ličnih karata, dokument koji izdaju države, znači priznanje kosovske državnosti, na administrativnom prelazu su na srpskoj strani postavljene dobro vidljiva obaveštenja na kojima je na engleskom i srpskom jeziku objašnjeno upravo to: da priznavanje ličnih karata ne može da se tumači kao priznanje „jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova“. Ta ograda od prakse koja je danas stupila na snagu je nazvana „disklejmer“.
„Omogućavanje korišćenja ličnih karata koje izdaje Priština (Kosovo) vrši se isključivo iz praktičnih razloga, u cilju olakšavanja položaja pojedinaca i omogućavanja slobode kretanja u skladu sa Sporazumom o slobodi kretanja postignutim u dijalogu u 2011″, piše na disklejmernim tablama.
Dogovor pod pritiskom
Dogovor o ličnim kartama od 27. avgusta je bio je prvi put da su se Aljbin Kurti i Aleksandar Vučić dogovorili o nečemu više od 13 meseci otkako su se prvi put sreli u Briselu. Sporazum postignut prošlog vikenda u Briselu, uz svesrdnu asistenciju evropskih i američkih posrednika, stavio je tačku na period od skoro 11 godina tokom koga je Srbija građanima Kosova izdavala dokumenta za ulazak i izlazak koji su zamenjivali lične karte koje je izdalo takozvano Kosovo, tj. Kosovo sa zvezdicom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u nedelju pojasnio da je reč o „usmenom dogovoru, koji je (prethodni) u pisanoj formi sklopljen 2011. godine“.
„Usmeni“ dogovor je postignut kada je vlada u Prištini zapretila da će uvesti građanima sa srpskim ličnim dokumentima recipročne mere, u Srbiji to bilo protumačeno kao najava „novog pogroma srpskog življa“, a Srbi na Kosovu po ustaljenom receptu počeli da spremaju barikade. U sve se uključio i NATO, generalni sekretar Jens Stoltenberg je poručio da nikome na pamet ne pada da pukušava da izazove nerede, jer da će trupe NATO-a intervenisati. Locirane su na mestima gde su inače Srbi sa Kosova postavljali barikade.
Priznavanje validnosti ličnih karata koje su izdale institucije u Prištini deo opozicionih partija u Srbiji je nazvao „izdajom“ i „priznanjem lažne države Kosovo“.
Iako je pitanje ličnih dokumenata sada rešeno, još uvek nije poznato kako i kada će biti sprovedena u Srbiji sporna odluka kosovske vlade o registarskim tablicama. Tom odlukom kosovskim Srbima se daje rok od dva meseca, do 31. oktobra, da zamene srpske registarske tablice za kosovske tablice sa oznakom RKS – Republika Kosovo. Beograd zahteva „statusno neutralne“ registarske tablice. Tablice koje izdaje Srbija nose akronime kosovskih gradova kao što su KM, PR, PZ, UR i GL.
S.P./red/RSE/N1
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata

Prema istraživanju Biroa za društvena istraživanja (Birodi), predsednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov imao je 171 televizijsko gostovanje od januara prošle do januara ove godine, a u najvećem broju slučajeva govorio je o političkim temama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve