img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi broj „Vremena”

„Studentski pokret ima realne šanse da pobedi na izborima”

08. maj 2025, 06:58 R. V.
Foto: Vreme
Copied

Studenti u blokadi traže raspuštanje Skupštine i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Kakve su im šanse? To je naslovna tema novog “Vremena”

Odluka studenata da režimu upute zahtev za raspuštanje državnog parlamenta i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora nije pala s Marsa. O ovoj opciji se na plenumima već dugo žustro diskutovalo, a stvar je presečena onda kada je svima postalo jasno da vlast ne samo da ne želi da ispuni studentske zahteve nego na političku krizu odgovara sve jačom represijom i sve prljavijom propagandom.

Temom novog studentskog zahteva bavi se novi broj „Vremena” koji je na kioscima od četvrtka 8. maja.

Politikolog Viktor Stamenković kaže za „Vreme” da se snaga studentskog zahteva krije u tome što nudi konkretan i opšteprihvaćen način za izlazak iz krize – izbore.

„I sam predsednik Vučić je nekoliko puta od novembra insistirao da je spreman da ide na izbore. Međutim, ovog puta situacija je drugačija. Događaji koje su u prethodnih nekoliko meseci pokrenuli studenti predstavljaju katarzu srpskog društva”, govori Stamenković.

Nekoliko istraživanja objavljenih u poslednjem periodu pokazuju da ogromna većina građana Srbije podržava ispunjenje studentskih zahteva i da bi značajan deo tih građana bio spreman da glasa za listu iza koje bi stali studenti.

„Sada se pojavio pokret koji, uprkos svim neregularnostima, ima realne šanse da pobedi na izborima, što vlast veoma dobro zna”, kaže Stamenković u razgovoru za „Vreme”.

Za politikologa Milorada Đurića studentski zahtev predstavlja „krucijalnu odluku”, koja proteste uvodi u sferu jasne političke artikulacije, a ona je svakako bila neophodna kako bi životni ciklus bunta nastavio kvalitativno da se razvija. Odluka studenata je, po njemu, legitimna iz tri razloga.

„Prvi je činjenica da autoritarni režim u Srbiji nije u potpunosti ispunio, niti ima nameru da ispuni studentske zahteve. Drugi razlog je ogromna društvena i politička energija koju je studentsko-građanski protest generisao u prethodnih pet-šest meseci. Treći razlog leži u samoj osnovi političke logike: kada jedna ideja obuhvati mase, ona sama po sebi, hteli to akteri ili ne – nužno postaje politička činjenica”, kaže Đurić za „Vreme”.

Vlast između dve loše opcije

Tek nekoliko predstavnika vlasti do sada je komentarisalo ovaj studentski zahtev, a vlast, po Stamenkoviću, bira između dve loše opcije: prva je izlazak na vanredne izbore, a druga njihovo odbijanje.

„Prva opcija je loša jer se vlast po prvi put od 2012. godine suočava sa akterom koji može svojom snagom da nadomesti nivo neregularnosti i da potencijalno, uprkos svemu, pobedi. Druga loša strana raspisivanja izbora jeste to što bi te izbore, bez obzira na rezultat, pratile najveće neregularnosti od dolaska SNS na vlast”, kaže on.

Kakva će biti studentska lista

Studenti bi na izborima koje traže imali sopstvenu listu, na kojoj, kako sada tvrde, ne bi bili oni, već profesori, stručnjaci iz raznih oblasti, poljoprivrednici – oni koji su ih u mesecima za nama podržavali.

Odluku studenata o zahtevu za izborima i kreiranju neke vrste liste koja nosi njihovo ime, politikolog Dejan Bursać vidi kao logičan evolutivni nastavak studentskog protesta.

Ukoliko ostanu pri zahtevu da na njihovoj listi ne budu političke ličnosti, Bursać kaže da ćemo na vanrednim izborima imati zanimljivu političku dinamiku.

„Čini mi se da će to ostati tako, da će studenti tražiti od opozicije da im bude neka vrsta podrške i da ne učestvuje u kampanji. Na osnovu stavova velikog broja glasača, verujem da bi to moglo dugoročno da bude dobro i za opoziciju, odnosno – da se veliki društveni pokret izbori sa SNS. U slučaju da uspe da ga pobedi i demokratizuje zemlju, opozicione političke stranke uspeće da ostvare sopstvene interese i profitiraju u budućnosti”, kaže Bursać za „Vreme”.

U narednom periodu Bursaću će biti zanimljivo da vidi kako će se formirati ta „studentska lista”. Ko god bude na njoj, dodaje, po prvi put će biti kompetetivni takmac SNS posle 13 godina.

Bilo kako bilo, u trouglu režim – opozicija – studentski pokret, ovi poslednji za sada imaju najveće poverenje građana, pokazuju sva istraživanja od decembra prošle godine i bilo bi dobro da se takvo raspoloženje građana vidi i u preraspodeli političke moći, uticaja i odgovornosti.

Ono što se još čeka jeste dobro organizovan pokret koji će delovati na teritoriji čitave Srbije, uz odličnu vezu sa dijasporom i koji će doneti izbornu pobedu protiv ovog režima čak i u ograničenim izbornim uslovima. Zato čekamo šta će nam još reći i studenti i oni koji sebe vide kao opoziciju ovom režimu.

Novi broj „Vremena” na kioscima je od četvrtka 8. maja. Ovde se možete prijaviti na štampano i digitalno izdanje.

Tagovi:

Propaganda Studentski protesti Vanredni izbori Vlast
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ćacilend požar

Analiza

23.oktobar 2025. Davor Lukač

Sagovornici „Vremena“: U priči o „terorističkom napadu“ u Ćacilendu sve škripi

Penzionisani pešadijski oficir i bivši pripadnik Vojne bezbednosti iznose svoje sumnje u režimsku verziju onoga što se u sredu pre podne odigralo u Ćacilenu ispred Narodne skupštine

Studentski marš

23.oktobar 2025. N. M.

Novi metod policije: Pretres novopazarskih studenata kod Kosjerića

Policija je zaustavila studente, koji su iz Novog Pazara pre osam dana krenuli ka Novom Sadu, osam kilometara od Kosjerića. Ovo je prvi put da je policija pretresala studente koji pešače uzduž i popreko Srbije

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić

Vučić i EU

23.oktobar 2025. Andrej Ivanji

Vučić o poslanicima EP: Od „evropskog šljama“ do „patoloških lažova“

Ranijom prilikom predsednik Srbije Aleksandar Vučić je neke poslanike Evropskog parlamenta nazvao „evropskim šljamom“. Nakon oštre Rezolucije EP o Srbiji opisuje ih kao „patološke lažove“. Nagrdio ih je i Ivica Dačić

„Informer“

23.oktobar 2025. B. B.

„Informer“ povezuje „teroristu“ iz Ćacilenda sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem

Glavni urednik „Informera“ Dragan J. Vučićević povezao je pucnjavu u Ćacilendu sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Konstatovao je da je Hrvatska najaktivija u pomaganju "obojene revolucije" u Srbiji, za šta ima "mnogo dokaza"

Fabrika turske kompanije MKE na Kosovu imaće godišnji proizvodni kapacitet od 20 miliona metaka, a planirano je da bude završena 2026. godine.

Kosovo

23.oktobar 2025. B. B.

Kosovo: Turci za potrebe Prištine prave fabriku municije

Iduće godine turska kompanija MKE planira da na Kosovu izgradi Fabriku za prozvodnju municije koja će moći da prozvodi do dvadeset miliona metaka godišnje

Komentar
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Požar kod Ćacilenda

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure