

Evropska unija
Evropa zabrinuta zbog stanja u Srbiji
Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos




U jednoj depeši Stejt deparmenta stoji da je Rusija sa 300 miliona dolara pokušala da manipuliše demokratijama u Evropi, Africi i Južnoj Aziji. Cilj akcije je da se jača proruska politika
Stejt department u u utorak objavljenoj depeši tvrdi da je Rusija od 2014. godine tajno potrošila više od 300 miliona dolara sa ciljem da utiče na političare i druge zvaničnike u više od 20 zemalja, prenosi Asošijeted pres.
Državni sekretar Entoni Blinken, koji je potpisao depešu, citirao je novu obaveštajnu procenu globalnih tajnih napora Rusije da u svetu podrži politiku i stranke koje simpatišu Moskvu.
Depeša ne navodi konkretne ruske mete, ali se kaže da Sjedinjene Američke Države daju poverljive informacije odabranim zemljama.To je najnoviji pokušaj Bajdenove administracije da razotkrije obaveštajne podatake o vojnim i političkim ciljevima Moskve. Stejt department je to činio i pred početak ruske invazije na Ukajinu 24. februara, upzoravao je da će Rusija napasti vojnom silom, što se na kraju ispostavilo kao tačno.
Mnogi od najviših zvaničnika za nacionalnu bezbednost američkog predsednika Džozefa Bajdena imaju veliko iskustvo u borbi protiv Moskve i bili su u vladi kada je ruski predsednik Vladimir Putin pokrenuo široku kampanju koja je trebalo da utiče na predsedničke izbore u SAD 2016. i 2020. godine. Visoki zvaničnik administracije odbio je da kaže koliko je novca Rusija potrošila u Ukrajini, gde su ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i njegovi najviši zamenici dugo optuživali Putina za mešanje u unutrašnju politiku.
Zvaničnik, koji je informisao novinare zahtevao je da ostane anoniman, odbacio je poređenja između aktivnosti Rusije i finansiranja medija i političkih inicijativa širom sveta iz SAD. Rekao je da je Putin trošio ogromne sume da „manipuliše demokratijama iznutra“.
Stejt department je preduzeo neobičan korak objavljivanjem diplomatske depeše koja je u ponedeljak poslata mnogim američkim ambasadama i konzulatima u Evropi, Africi i Južnoj Aziji, u kojoj je izneo zabrinutost zbog pokušaja Rusije da se meša u unutrašnje poslove mnogih zemalja. Depeša, koja je bila označena kao „osetljiva“ nije namenjena stranoj publici, ali nije bila poverljiva, sadržala je niz instrukcija za američke diplomate o ophođenju sa vladama zemalja domaćinina u vezi sa navodnim ruskim mešanjem.
Pojedini orginazatori Eurprajda su tvrdili da se neke desničarske stranke, koje su organizovale „Litije za spas Srbije“ finansiraju iz Rusije.
J.H./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos


Univerziteti moraju ostati mesta kritičkog razmišljanja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvih oblika zastrašivanja, navela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos


Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU


Portugalska investiciona grupa Alpak kapital pregovara oko kupovine N1 i drugih medija Junajted grupe, kažu izvori „Vremena“. Alpak kapital, čiji je čelnik blizak Viktoru Orbanu, drži Juronjuz i koristi ga kao „franšizu za autokrate“


Mnogi kažu da „znaju za jadac“ komentarišući Vučićeve izjave da će izbore možda raspisati ovog leta. Pojedini nisu ubeđeni da samo ispaljuje probne balone
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve