img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Staša Zajović: Javno, jasno i glasno protiv politike zločina

27. septembar 2022, 03:10 Sonja Ćirić
Foto: FoNet
Za neku drugačiju Srbiju: Staša Zajović
Copied

„Ljudi se plaše. Zato se mi borimo protiv te nemoći, za vlastiti integritet, dostojanstvo. Znate, mi koji vodimo tu borbu možda smo nevidljivi, ali je naša mreža ogromna. To je borba za vlastitu slobodu.“

Stanislava Staša Zajović ovogodišnja je dobitnica nagrade „Osvajanje slobode“ za rad na promociji ljudskih prava, pravne države, demokratije i tolerancije u političkoj komunikaciji, kako piše u obrazloženju.

Staša Zajović, sinonim je za „Žene u crnom“, nevladine organizacije čije su članice prvi put izašle na ulicu 9. oktobra 1991. godine protiv rata i srpskog režima. Do sada su imale oko 2500 akcija.

Primajući nagradu, Staša Zajović je rekla da u Srbiji ne dobija nagrade, a za one koje dobija, na dodelama govori na drugim jezicima. Jedna od prvih je Prva milenijumska nagrada za mir UNIFEM-a, specijalizovane agencije UN, 2001. godine.

Dve trećine akcija „Žena u crnom“ bile su posvećene suočavanju sa ratnim zločinima.

„Mislile smo da će se sa padom režima Slobodana Miloševića promeniti klima, da će se društvo prema toj temi odnositi ljudski i pravično. Ali, posle Zorana Đinđića sve se vratilo kako je i bilo. Amnestiraju se zločini i slave se zločinci. I, u takvoj situaciji šta nam preostaje osim da uznemiravamo javnost i režim i stalno ih, svojim prisustvom, opominjemo kakvi su“, kaže Staša Zajović.

Akcije i performansi „Žena u crnom“ izazivaju, blago rečeno, negodovanje neistomišljenika. Nedavno su objavile „Dosije o napadima“, knjigu o „kontinuitetu napada i pritisaka. Ima ih svakakvih, od verbalnih i fizičkih, do administrativnih i javnog sramoćenja. U vreme Vojislava Koštunice, zabranjen je naš Osmomartovski marš 2008. godine. To se tada nije desilo ni u Kabulu.“

Staša Zajović kaže da niko zbog napada na njih nikad nije procesuiran, pa ni Radovan Počuča koji je 2014. godine javno pozvao ljude da ih linčuju. „On je pred Višim sudom dobio oslobađajuću presudu“, kaže Zajović.

„Doživljavamo represiju od prvog dana. Sad, pod aktuelnom vlašću, ona je na neki način legitimna zbog sprege paraformacija i huligana. U ovom režimu oni su oslobođeni odgovornosti, njihovo ponašanje je čak i poželjno. Svašta smo doživele: demonizaciju, javno blaćenje, ponižavanje, stigmatizaciju kao stranog tela u državi. To je strategija rata niskog intenziteta. Pitam se samo što li smo mi važne jednom režimu koji ima sve institucije i većinu birača?“

U tim napadima Zajović prepoznaje i rodno nasilje. „Žene koje javno, glasno, jasno i direktno govore i rade ovo što mi radimo, koje krše palanački moralizam, patriotsku retoriku i sve vidove licemernog moralizma, one su velika smetnja svakom neistomišljeniku.“

Namerno deluju sa margine. „To je jedino kako jedna mala grupa, koja istina ima veliku podršku istomišljenika i drugih organizacija, može da radi u ovakvom okruženju. U zemlji u kojoj je mirenje sa zločinom obuhvatnije i prisutnije od nemirenja, to je najbolja pozicija.“

Kakva je to „drugačija Srbija“ za koju se bore? „Pitate me da li mogu barem da je zamislim? To je Srbija koja se ne miri sa ratnim zločinima, koja ne vređa ljudskost, saoseća sa žrtvama koje su proglašene nepostojećim. Sramota je što je Srbija jedina zemlja u Evropi u kojoj nije priznat ratni zločin silovanja. Ti koji su tada silovali, nastavili su i posle to da rade. To je kontinuum nasilja.“

Staša Zajović priča i o ne prekinutoj mržnji čiji je početak u devedesetim, i o aktuelnom jačanju nacionalizma i desnice. „Ljudi se plaše. Zato sve što mi radimo je borba protiv te nemoći, borba za vlastiti integritet, dostojanstvo. Znate, mi koji vodimo tu borbu možda smo nevidljivi, ali je naša mreža ogromna. To je borba za vlastitu slobodu.“

Inače, kaže Staša Zajović, slobodu nije moguće osvojiti. „Ali, ako uspevamo da podstaknemo ljude da izađu iz ćutanja i straha, i da se javno, jasno, glasno i direktno suprotstave politici zločina i slavljenja zločinaca, to je veoma značajan čin osvajanja slobode.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

Tagovi:

zabranjen Osmomartovski marš Žena u crnom napadi na Žene u crnom Ratni zločini Vojislav Koštunica rodno nasilje nagrada Osvajanje slobode Žene u crnom Staša Zajović dobitnica nagrade Žene u crnom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Aleksandar Vučić

18.mart 2026. B. B.

Vučić se poziva na Boga i slobodnu volju: Ko ne želi da dođe na miting SNS – ne mora

„Meni na mitinge i skupove ne mora da dođe niko ko ne želi“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tvrdi da zaposleni u javnom sektoru nisu pod pritiskom da prisustvuju mitingu SNS 21. marta

Srbija kupila kineske rakete

Naoružanje

18.mart 2026. Srećko Matić (DW)

Protiv koga je Srbija usmerila kineske supersonične rakete?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je Srbija kupila kineske CM-400 rakete dometa preko 400 kilometara. Srpska vojska tako raspolaže raketnim sistemom kakav je u Evropi, ako se izuzme Rusija, jedinstven

Nemanja Zavišić

17.mart 2026. B. B.

Zavišić: Stojim iza stava da su svi Hrvati ustaše, Srbi nikada nisu činili zločine

Nadam da doprinosim podizanju svesti, zato što izjava da su svi Hrvati ustaše doprinosi da se bolje sagleda kakav je položaj Srba u Hrvatskoj, kaže potpredsednik Skupštine Vojvodine Nemanja Zavišić

Imovina političara

17.mart 2026. M. L. J.

KRIK: Premijer težak dva i po miliona evra

Premijer Đuro Macut je po ulasku u politiku gotovo udvostručio vrednost svoje imovine koja je sada vredna oko dva i po miliona evra, otkriva KRIK

Docetkinja FDU

Potraga za pravdom

17.mart 2026. Sonja Ćirić

Jovana Karaulić: Tužilaštvo štiti napadače na studente FDU-a

Tužilac Miodrag Marković krši zakon jer advokatici oštećenih studenata ne dozvoljava uvid u spise predmeta, kaže za „Vreme“ docentkinja Fakulteta dramskih umetnosti Jovana Karaulić

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure