img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tržište nekretnina

Stanovi u Beogradu se ne grade po meri običnih građana

05. децембар 2023, 09:50 Z.S.
Foto: Tanjug/Tara Radovanović
Copied

Uprkos masovnoj gradnji, u Beogradu još uvek nema dovoljno stanova, kažu stručnjaci. Dok se grade otmeni kompleksi u centru grada, običnim građanima je kupovina stana nedostižna. Na tržištu je najviše stanova prosečne površine 73 kvadratna metra, dok su garsonjere skoro iščezle

Više od 8.000 stanova trebalo bi da se izgradi u Beogradu, vidi se iz broja izdatih građevinskih dozvola od januara do septembra.

Prosečna površina stanova iznosi 73 kvadratna metra, a za prosečnog kupca ti stanovi su preskupi.

Svaka šesta građevinska dozvola, od blizu 2.450 koliko ih je u Beogradu bilo za prvih devet meseci ove godine, izdata je u opštini Surčin.

U opštinama Stari grad i Rakovica izdato je u proseku manje od 10 dozvola mesečno.

Nedostaju kvalitetni stanovi

Odobrena gradnja za 8000 stanova, međutim, nije ni blizu dovoljna da ispuni zahteve tržišta.

“To nije dovoljno ni u kom slučaju, tržištu nedostaje veom mnogo stanova, ne samo novogradnje nego uopšte stanova za prodaju. Kada otvorite novine imate utisak da možete da birate, ali je vrlo slaba ponuda i uglavnom nisu kvalitetni stanovi”, objašnjava za RTS agentkinja za nekretnine Katarina Lazarević, što je nedovoljno gradnje u odnosu na ovaj grad.

Stambenih kredita je za trećinu manje nego u istom periodu prošle godine, a to je posledica, pre svega, visokih kamata.

“Danas je, nažalost, situacija takva da su skupe i nekretnine i novac i došlo je do svojevrsne stagnacije. To je trenutna situacija i iščekuje se da se u narednoj godini promeni”, ukazao je Dušan Uzelac sa portala „Kamatica“.

Nedostižno prosečnom građaninu

Prosečna površina stanova koji će se graditi u Beogradu iznosi 73 kvadratna metra, što ukazuje na to da investitori računaju pre svega na one koji mogu da izdvoje više novca.

“Gledaju da naprave više velikih stanova od 100, 120, a najmanji stan je oko 70 kvadrata, što je ipak preskupo za običnog kupca. Nekada, pre mnogo godina, vi ste imali garsonjere, 30 kvadrata, pa stanove od 40, 46, to više ne postoji”, ističe Lazarević.

Stabilizacija tržišta

Promet nekretnina je ove godine znatno manji, ali to je pre znak stabilizacije tržišta, nego krize u građevinarstvu jer su se za vreme korone mnogi odlučili za ulaganje u nekretnine.

Očekuje se da će kamatne stope početi da padaju u drugoj polovini naredne godine, zatim blagi pad cena najskupljih nekretnina i stabilne cene ostalih.

To što su pojedini stanovi u oglasima jeftiniji i za 30 odsto, znači samo da su oni koji su nerealno procenili vrednost svoje nekretnine sada cenu uskladili sa tržišnom.

Bliži se kraj gradnje „Marine Dorćol“

U luksuznu grdnju z platežne kupce spda i kompleks „Marina Dorćol“, koji će se graditi u beogradskoj ulici Dunavski kej, imaće 564 stana, 39 lokala, 68 poslovnih apartmana, dva depadansa predškolskih ustanova, dva pomoćna objekta u funkciji tehničke infrastrukture, kao i 1.181 parking parking mesto u podzemnim garažama.

Kako piše Nova ekonomija, na parcelama koje su u obuhvatu buduće gradnje trenutno se nalaze objekti koji pripadaju nekadašnjoj Termoelektrani „Snaga i svetlost“ (konkretno Portalni kran sa pristupnim vodenim rukavcem i Pumpna stanica i Fltersko postrojenje). Ti objekti se zadržavaju, ali se predviđa njihova sanacija, adaptacija i prenamena.

Iz objavljenih lokacijskih uslova, vidi se da je u planu izgradnja kompleksa ukupne bruto razvijene građevinske površine 195.853,35 kvadrata, od čega čega će nadzemno biti oko 139.624 kvadrata.

Projekat „Marina Dorćol“ biće realizovan u sedam faza. Investitor (firma Sebre Marina Dorćol) je beogradskom Sekretarijatu za zaštitu životne sredine podneo Zahtev za odlučivanje o potrebi izrade studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta, vidi se na sajtu Grada Beograda.

U obuhvatu projekta je 18 katastarstkih parcela u opštini Stari grad. Parcele obuvaćene projektom na severo-zapadu se graniče sa ulicom Dubrovačkom, na severo-istoku sa rekom Dunav, na jugo-zapadu sa Ulicom Dunavski kej i na jugo-istoku sa parcelom na kojoj su postojeći ostaci objekta nekadašnje Termoelektrane „Snaga i Svetlost“.

Idejnim rešenjem je planirano da se na tom prostoru formira otvoreni gradski blok sa „slobodnostojećim kulama“ koje će biti pozicionirane tako da „stvaraju privatnosti stanarima“, budući da je obala privezišta predviđena za javno korišćenje.

Na krovnim terasama, fasadama, balkonima i prizemnim stanovima, kao bujne oaze projektovani su zeleni parkovi, bašte i žardinjere u parteru i na krovovima kula i postamenata.

Kako se vidi iz priložene dokumentacije, u jednoj od faza izgradnje predviđeno izvođenje radova na građevinskoj parceli koja je zapravo vodena površina i u toj fazi je predviđena izgradnja pontonskog privezišta za čamce „Marina Dorćol“, kao i dela konstrukcije obale privezišta za čamce uz postojeću funkcionalnu celinu pumpne stanice (zgrada rečnog i jezerskog saobraćaja) i filterskog postrojenja (zgrade poslovnih usluga).

U poslednjoj, sedmoj fazi, u planu je sanacija, konzervacija, restauracija i osvetljenje postojećeg objekta Portalnog krana termoelektrane „Snaga i svetlost“.

Zemljište prodato na javnom nadmetanju

Postojeći objekat koji je služio kao kran nekadašnje Termoelektrane „Snaga i Svetlost“, sanira se, konzervira, а objekat portalnog krana će nakon sanacije, konzervacije i restauracije biti adekvatno osvetljen kao deo kulturnog dobra, vidi se iz dokumentacije.

Zemljište na lokaciji „Marina Dorćol“ prodato je za 3,861 milijardu dinara na javnom nadmetanju u Direkciji za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda, saopšteno je sredinom septembra 2019. godine. 

Kako je tada navedeno, na licitaciji je učestvovao jedan investitor, koji je za lokaciju od četiri hektara dao ponudu po početnoj procenjenoj tržišnoj vrednosti zemljišta.

Z.S/Nova ekonomija/RTS

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

cena nekretnina beograd Nekretnine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Povezane vesti

Finansije

05.децембар B.G.

U šta uložiti novac: Zlato, nekretnine ili kriptovalute

Svako ko je čuvao ušteđevinu realno je na gubitku, jer za istu sumu danas se može kupiti znatno manje nego pre dve ili tri godine

Tržište nekretnina

05.новембар B.G.

Koliko su prodavci stanova spremni da spuste cenu?

Upućeni kažu da bi moglo da se očekuje neko blago spuštanje cena, ali da se drastičan pad cena u skorije vreme neće desiti

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure