img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

Šta će se učiti iz nacionalne čitanke

16. novembar 2023, 18:02 Sonja Ćirić
Foto: Milovn Milenković
Copied

Zavod za udžbenike će biti izdavač nacionalne čitanke, kaže za portal „Vremena“ v.d. direktor Stefan Paunović. Zaposleni imaju utisak da će to ipak biti neki drugi izdavač

Među 60 zakona koliko ih je usvojeno na prvom i poslednjem jesenjem zasedanju Skupštine Srbije 26. oktobra usvojen je i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima, kojim se omogućava uvođenje nacionalne čitanke.

Nacionalna čitanka je rezultat ideje o identitetskim udžbenicima za srpski jezik i književnost, istoriju i geografiju, a podstaknuta je filmom „Dara iz Jasenovca“. koji je premijerno emitovan na RTS-u 20. februara 2021. godine.

Odmah nakon premijere, a bila je na RTS-u 20. februara 2021, tadašnji šef policije Aleksandar Vulin održao je pod utiskom filma patriotski govor u Skupštini Srbije i između ostalog rekao da  „udžbenik istorije mora da napiše država Srbija“.

Nekoliko dana nakon toga, Aleksandar Vučić je u televizijskom obraćanju prisvojio Vulinovu ideju i saopštio da udžbenike iz srpskog jezika, istorije i geografije može da „napravi samo država“.

„Ostalo na tržištu možete da pišete šta hoćete, baš me briga. A ovo da pišete i da vam Jasenovac bude deset minuta jednog časa, e to sad mačku o rep… Neće oni više da tumače. Sad će država da napiše udžbenike…“, rekao je.

Usledio je hitan sastanak sa tada resornim ministrom Brankom Ružićem i formiranje  radne grupe za izmenu Zakona o udžbenicima, a plan je bio da se najkasnije do juna, dakle 2021, promene postojeći propisi i da se krene u realizaciju posla koji će biti poveren državnom izdavaču – Zavodu za udžbenike, kako bi deca već u septembru 2022. mogla da uče identitetske predmete iz odgovarajućih udžbenika. Međutim, ispostavilo se da nije sve tako jednostavno i da je za izradu novog zakona i tri identitetska udžbenika  potrebno mnogo više vremena.

Ovog proleća predstavljen je nacrt Predloga Zakona o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima, a u njemu nisu bila tri očekivana udžbenika već – nacionalna čitanka.

Definisana je kao „obavezno nastavno sredstvo za sve učenike osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja koji nastavu pohađaju na srpskom jeziku.“

Precizirano je i da se „koristi se u cilju razvijanja ličnog i nacionalnog identiteta, razvijanja svesti i osećanja pripadnosti Republici Srbiji, poštovanja i negovanja srpskog jezika i maternjeg jezika, tradicije i kulture srpskog naroda i nacionalnih manjina na prostoru Republike Srbije, razvijanja interkulturalnosti, poštovanje i očuvanje nacionalne i svetske kulturne baštine“.

Nacionalna čitanka i Zakon izglasani su, kao što je rečeno, 26. oktobra,  a već ovog petka, 10, novembra, objavljen je konkurs, „Javni poziv za izbor članova autorskog tima za izradu rukopisa nacionalne čitanke“ za prvi i drugi razred osnovne, za treći i četvrti osnovne, za sve razdere viših razreda osnovne, i za sve razrede srednjeg obrazovanja. Kandidati treba da se jave za osam dana.

Konkurs je raspisao Zavod za udžbenike. Zaposleni kažu da to ne znači da će Zavod biti zadužen za realizaciju tog udžbenika.

Deluje im da će na korici buduće nacionalne čitanke pisati ime nekog novog izdavača stvorenog spajanjem Zavoda za udžbenike i Službeni glasnik, a da Zavod služi da završi samo administrativni deo posla.

 

Naime, čim je ovog januara Mladen Šarčević postao direktor „Službenog glasnika“,  najavio je spajanje ta dva izdavača jer  je „nelogično imati dve slične firme poput Službenog glasnika i Zavoda za udžbenike“.

„Jedna dobra firma može sve to da observira“, ocenio je i najavio:

„Ja ću voditi sve te projekte do kraja. To nije mali posao. Imam veliki pijetet prema zaposlenima. Tamo je više od 200 zaposlenih, mnogi su i stekli uslove za penziju. Srećom preduzeće nema gubitke, imali su neku ušteđevine od ranije kada su bili monopolisti. To mora sofisticirano da izvedete“.

Dodao je i da su zaposleni u Zavodu „razumni“ i da spajanje sa „Službenim glasnikom“ doživljavaju kao dobru priču.

Podsetimo da je Mladen Šarčević bivši ministar prosvete i savetnik predsednika Republika za prosvetu, i da je  „Službeni glasnik“ zbog dela svoje delatnosti  u službi države, a da je „Zavod za udžbenike“ pokušavao da bude izvan politike bez obzira na opredeljenja njihovih čelnih ljudi.

Na istoj sednici kao i novi zakon, poslanici Skupštine su imenovali Stefana Paunovića za v.d. direktora i glavnog urednika „Zavoda za udžbenike“. Paunović je istoričar umetnosti i postao je deo Zavoda 2013. godine kao urednik izdanja iz oblasti muzičkog i likovnog vaspitanja, a zatim kao direktor sektora za strategiju i razvoj. Kolege ga u šali zovu „rođak“ zato što je u srodstvu sa ocem predsednika Vučića.

Za portal „Vremena“ kaže da će izdavač nacionalne čitanke biti „Zavod za udžbenike“.

„Mi smo to tako razumeli. Nemamo zvaničnu informaciju Ministarstva obrazovanja, ali je na osnovu korespodencije jasno da ćemo mi biti izdavač nacionalne čitanke. Ja vam govorim na osnovu formalnih činjenica a ne na osnovu priča“.

Kaže da će urednici Zavoda odlučivati o autorima tog udžbenika, i da će „biti izabrana komisija sastavljena od naših urednika koji će pregledati prijave na konkursu.“

Sadržaj nacionalne čitanke, kaže, procenjivaće recenzenti i na kraju Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja (ZUOV).

„Mi se radujemo ovom poslu zato što je važan za savremeno demokratsko društvo i izdavaštvo“, kaže Paunović.

O eventualnom spajanju sa „Službenim glasnikom“ kaže da će „o tome odlučiti Vlada,  za sad nemam potvrdu o njihovom stavu. Siguran sam da će uraditi onako kako je najbolje za obe ove kuće.“

Na čelu Zavoda je, kaže, tek dve nedelje, pa nije imao dovoljno vremena da sam sagleda da li je po Zavod povoljnije da se sjedine sa Glasnikom ili ne, napominje da oni „još od ranije imaju nekoliko zajedničkih projekata“, ali i da imaju „svoje programe i programe koje razvijamo“.

Utisak zaposlenih je da se novi čelnik zalaže za spajanje sa Glasnikom i slute da je i postavljen kako bi sproveo tu promenu.

Oni tvrde da za Zavod ima boljih rešenja, ali ih niko ne pita niti obaveštava o planovima i namerama. Smatraju da je Zavodu neophodna transformacija u mnogo čemu, ali da ta institucija ipak mora biti sačuvana i da je neophodna društvu, kulturi, prosveti i nauci.

Po njima, „Zavod za udžbenike“ bi trebalo da bude nadstranačka institucija zato što samo u tom slučaju može da koristi celom društvu, kao što zbog istog tog razloga i svaki, a naročito identitetski, udžbenik mora da bude nadstranački. Trenutno im deluje da možda neće biti tako. Pričaju i da ih ne bi iznenadilo ako se granice nacije o kojoj će podučavati buduća nacionalna čitanka poklope sa granicama svesrpskog sveta.

Zaposleni s kojima smo razgovarali zamolili su da im ne navodimo imena. Kažu i da neće javno istupati ne bi li skrenuli pažnju na sudbinu Zavoda, zato što su oni državni izdavač i nemaju prava na to.

Od toga šta će biti sa Zavodom zavisi i šta će se učiti iz nacionalne čitanke pa, ko zna, i iz novih izdanja ostalih udžbenika u izdanju države.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Aleksandar Vučić Aleksandar Vulin Mladen Šarčević Nacionalna čitanka Službeni glasnik Vlada Srbije Zavod za udžbenike
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Komemorativni skupovi

01.avgust 2025. M. L. J.

Studenti na ulicama: „Svi su se sakrili, ali mi nismo ćutali“

Građani Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša obeležavaju na ulici devet meseci od pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici, koji je doveo do smrti šesnaest osoba

DUNP

01.avgust 2025. Katarina Stevanović

Obezbeđenje iz Novog Pazara: Univerzitet nas je angažovao da izbacimo studente

Prošlo je nekoliko dana otkako su studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru izbačeni iz zgrade. Mnogo je nepoznanica, a iz kraljevačke firme za privatno obezbeđenje koje je angažovano, kažu za „Vreme“ da su ih zvali rukovodioci univerziteta

Tužilac za organizovani kriminal

Hapšenja

01.avgust 2025. K. S.

„Državni udar“: Ko je sve uhapšen u akciji Tužilaštva za organizovani kriminal?

Među uhapšenima su bivši ministar, pomoćnica ministra, te osobe povezane sa firmama koje su izvodile radove na Železničkoj stanici u Novom Sadu, za nekima se i dalje traga, a postupkom je obuhvaćen i Goran Vesić, kome je sinoć pozlilo

Kulturna baština

01.avgust 2025. M. L. J.

Ukida se krug dvojke, jedan od simbola Beograda

Organizacija „Beograd u pokretu“ pozvala je nadležne da trajno zaštite tramvajsku liniju broj dva kao kulturno dobro Beograda, umesto što je ukidaju

Specijalni tužilac

01.avgust 2025. Marija L. Janković

Ko je Mladen Nenadić, tužilac „koji se odmetnuo od države“

Kako je Mladen Nenadić prešao put od „politički kontrolisanog tužioca“ do glavne mete Aleksandra Vučića i njegovih tabloida

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure