

Lokalni izbori
Vučić: Ujedinimo se da nas više niko ne deli
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti




"Ovi izbori su drugačiji i moguća su iznenađenja, barem u odnosu na aktuelno preovlađujuće mišljenje. Ima još vremena, ne treba stvarati razdor unutar opozicije pre nego što dođe do dana D”, rekao je Srećko Mihailović
Sociolog i glavni istraživač Demostata, Srećko Mihailović veruje da je vrlo moguće da će opozicija dobiti izbore u Beogradu, dok će, prema njegovoj proceni, vlast na nivou republike ostati u rukama Srpske napredne stranke i Aleksandra Vučića, piše Demostat.
“U Beogradu je vrlo moguće da opozicija dobije izbore. Već uoči izbora može se tvrditi da će doći do promene vlasti”, rekao je Mihailović u emisiji „Pola sata“ Demostata.
On iznosi određenu rezervu prema spekulacijama da će neke stranke sa desne strane prići vladajućim strankama i tako obezbediti sigurnu većinu.
“Nekako su ovi izbori drugačiji i moguća su iznenađenja, barem u odnosu na aktuelno preovlađujuće mišljenje. Ima još vremena, ne treba stvarati razdor unutar opozicije pre nego što dođe do dana D”, rekao je Mihailović.
On razume da zbog ideologije nije došlo do objedinjavanja desničarskih stranaka sa strankama u centru i levo od cetnra, ali ističe da je time izgubljena opšta ravnoteža između vladajućih i opozicionih partija.
To ukazuje da će na parlametnarnim izborima verovatno pobediti stranke koje su i sada na vlasti, dok će ostatak glasova biti podeljen između stranaka centra i levice i stranaka desno od centra, objašnjava Mihailović.
“Da je došlo do ujedinjenja opozicije, bilo bi pola – pola”, naveo je on.
Mihailović navodi da deluje da će proevropska koalicija biti dugotrajna i da obećava uspešnu političku koaliciju. Za njega je bilo neočekivano što se stranke desno od centra nisu ujedinile, iako su to pojedini istraživači, pa i iz Demostata, to predviđali.
“To se nije desilo, ali to ima i ozbiljniju konsekvencu”, navodi on.
Navodeći da je javno mnjenje obeleženo nezadovoljstvom standardom i inflacijom, Mihailović ističe da iz toga ne sledi automatska promena izbornog opredeljenja, te da nezadovoljstvo građana malim platama i penzijama ne znači da će glasati protiv stranaka na vlasti, već je potreban dodatni politički rad opozicije sa biračima kako bi se to kanalisalo u pravom pravcu.
“Pitanje je da li stranke opozicije mogu da iskoriste nezadovoljstvo ili ne, da li su dovoljno sposobne, da li imaju kapacitete da politički interpretiaju nezadovoljstvo standardom, koje je dominantni lični problem građana. Nezadovoljstvo standardom, postojećom vlašću, nije razlog da oni glasaju za opoziciju, potrebno je dodatno uveravanje da će sa drugim partijama stvari poteći ka boljem, da će se bolje živeti, da ćemo imati bolju vlast, manje korupcije…”, navodi Mihailović.
Upitan da li to opozicija radi, Mihailović kaže da se boji da ne, jer SNS, s jedne strane, ne izlazi iz kampanje, kao jedina stranka koja ima kapacitete i bezgranični novac i kadrove, dok se opozicija u međuizbornom periodu više bavila sobom nego potencijalnim biračima.
On dodaje: “Moje iskustvo govori o tome da su istraživanja, kada je reč o društvu i državi kao što je Srbija, veoma nepouzdana za neke ozbiljnije procene političkog stanja stvari, za procene rejtinga i stranaka i stranačkih lidera, te da se ne možemo osloniti u velikoj meri na rezultate. To ne znači da ih ne treba obavljati, jer ona mogu da daju neke indicije ako se rade korektno”, naveo je Mihailović.
Ceo tekst Demostata pročitajte ovde.
M.J./Demostat
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti


Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica


Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva


Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana


Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve