img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Projekat Jadar

„Špigel“: „Desničarski ekolozi“ i litijumsko blago u dolini Jadra

14. januar 2025, 14:49 Dijana Roščić / DW
Foto: FoNet
Protest u Loznici prošle godine
Copied

Dolina Jadra, nekada sinonim za seosku idilu, sada je u središtu sukoba zbog jednog od najvećih nalazišta litijuma u svetu. Dok kompanija Rio Tinto obećava ekološki održivu eksploataciju, čudan savez ekologa i nacionalista organizuje otpor, piše nemački list „Špigel"

U Srbiji je jedno od najvećih nalazišta litijuma i Rio Tinto planira da eksploatiše taj ključni resurs za proizvodnju baterija. Ali, kako piše nemački „Špigel“, jedan čudan savez ekologa i nacionalista organizuje otpor.

„Tog sunčanog novembarskog dana, rodno selo pčelara Stefana Jakovljevića nije izgledalo onako kako se zamišlja bojno polje globalnog sukoba oko sirovina. Tipična seoska idila. Jakovljević proverava košnice kako bi video da li funkcioniše zaštita od uljeza – osa. Međutim, on strahuje da se približava sasvim drugačija pretnja koja će, kako kaže, ovde sve da promeni. Države i svetske korporacije otkrili su malu dolinu Jadra. U Beogradu, Berlinu, Briselu, a verovatno i u Moskvi i Pekingu, zavičaj Jakovljevića postao je izuzetno traženo skladište sirovina“, pišu novinari nemačkog magazina „Špigel“ u tekstu pod naslovom „Blago iz doline Jadra“ koji je objavljen u rubrici „Životna sredina“.

Jadarit – blago na dubini od 700 metara

Na dubini do 700 metara leži nalazište je jedinstvenog jadarita, rude koja sadrži litijum u koncentraciji kakva ne postoji nigde drugde na svetu, piše „Špigel“. Kako se procenjuje radi se o oko 158 miliona tona. Onima koji žele da skladište struju iz vetroelektrana i solarnih panela ili masovno proizvode električne automobile, potrebne su ogromne količine tog lakog metala. Jedna baterija za električne automobile zahteva oko osam kilograma litijuma – u dolini Jadra moglo bi godišnje da se proizvede dovoljno tog metala za 1,1 milion baterija.

Britansko-australijska kompanija Rio Tinto planira da tu započne eksploataciju što je pre moguće. U julu prošle godine predsednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je strateško partnerstvo sa EU za realizaciju tog projekta. Kancelar Olaf Šolc ponosno je stajao pored njega.

Otpor Srba

Međutim, kako piše nemački nedeljnik, mnogi Srbi strahuju od ekološke štete, korupcije i odliva profita u druge zemlje. U dolini Jadra, ali i u glavnom gradu Beogradu, otpor prema projektu sve više raste.

Pored Stefana Jakovljevića i njegovog oca Vladana koji su u građanskom pokretu „Ne damo Jadar“, za „Špigel“ govore i drugi stanovnici sela. Bračni par Nebojša i Marijana Petković kaže da je vlast u Srbiji korumpirana: „Oni žele da sprovedu ovaj projekat po svaku cenu. Ali nama nije sve u novcu.“

Međutim, kako piše nedeljnik, nisu svi stanovnici tog područja protiv rudarenja. Mnogi su već prodali svoju zemlju Rio Tintu.

Politikolog Vedran Džihić sa Instituta za međunarodnu politiku u Austriji, za „Špigel“ kaže: „Prema novoj anketi, skoro 60 odsto Srba je protiv projekta. Srpsko društvo je u osnovi prilično konzervativno i nacionalistički orijentisano. Jedinstvena pojava u zemlji su takozvani desničarski ekolozi, kod kojih se teme očuvanja prirode i nacionalizma prepliću.“

Bolje Rio Tinto nego Kinezi

„Špigel“ prenosi i izjave odgovornih u Rio Tintu da će eksploatacija litijuma u dolini Jadra biti ekološki održiva, ali i onih koji u to sumnjaju, te konstatuje da to ostaje otvoreno pitanje.

Jakob Stausholm, izvršni direktor kompanije Rio Tinto, na pitanje da li projekat rudnika u dolini Jadra može propasti, odgovorio je: „Ponašamo se s poštovanjem i strpljenjem. Ne pretnjama, ne pritiscima. U nekom trenutku srpsko društvo će morati da donese odluku.“

Zagovornici partnerstva Srbije s EU smatraju da bi ono imalo bar jednu prednost: rudarska kompanija morala bi da poštuje strože evropske ekološke standarde, piše nemački nedeljnik.

Predsednica nemačkih Zelenih Franciska Brantner, koja je kao državna sekretarka u Ministarstvu privrede učestvovala u sklapanju sporazuma sa Srbijom, kaže da bi, ako bi se projekat sproveo kako je planirano, to bio „ubedljivo najekološkiji projekat eksploatacije litijuma do sada“. A dodaje i da bi situacija izgledala potpuno drugačije da Srbija planira eksploataciju sa kineskim partnerima.

„Špigel“ podseća i da litijumski projekti postoje i u Nemačkoj – međutim, sva tri nemačka projekta još traže investitore, dok je u dolini Jadra finansiranje već obezbeđeno.

Decenijama nakon prvih probnih bušenja kompanije Rio Tinto 2004, pitanje ostaje isto: da li vlast u Srbiji može da uveri narod da zaista zastupa njegove interese? Za aktiviste iz doline Jadra, međutim, postoji samo jedan mogući ishod. „Sve dok smo ovde“, kaže Marijana Petković, „pokušaćemo da sprečimo otvaranje rudnika“, piše „Špigel“.

Tagovi:

Aktivisti Desničari Projekat Jadar Rio Tinto Špigel
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Skupljanje potpisa na Terazijama

Potpisi za studente

29.decembar 2025. K. S.

Koliko potpisa su za jedan dan sakupili studenti?

Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa

Supština Srbije, jelke

Novogodišnji Ćacilend

29.decembar 2025. K. S.

Udarnički preobražaj: Kako Ćacilend postaje novogodišnji vašar

Šatori ispred Narodne skupštine su uklonjeni, a na njihovom mestu nikli su novogodišnji štandovi. Ćacilend se ubrzano uklanja, a prolaz iza ograda je sada moguć svima

Železnička stanica u Novom Sadu, nadstrešnica

Pad nadstrešnice

29.decembar 2025. K. S.

Žalba novosadskog tužilaštva na presude u slučaju nadstrešnice

Novosadsko Više javno tužilaštvo podnelo žalbu na rešenja o obustavi postupka protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković, Anite Dimoski, Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića

Ćacilend

Nakon devet meseci

29.decembar 2025. A. I.

Demontaža Ćacilenda: Okončana okupacija, slobodan prolaz pored Skupštine

Strpljenje se isplatilo. Ćaciclend je konačno kapitulirao. Dok radnici demontiraju šatore, prolaz platoom ispred Narodne Skupštine je ponovo slobodan za pešake

Studenti u blokadi

29.decembar 2025. M. L. J.

Objavljen link za podršku studentima: Dijaspora može da se potpiše u naredna 24 sata

Studenti u blokadi su objavili link za građane iz dijaspore koji žele da potpišu da ih podržavaju. Osnovni zahtev je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure