img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Projekat Jadar

„Špigel“: „Desničarski ekolozi“ i litijumsko blago u dolini Jadra

14. januar 2025, 14:49 Dijana Roščić / DW
Foto: FoNet
Protest u Loznici prošle godine
Copied

Dolina Jadra, nekada sinonim za seosku idilu, sada je u središtu sukoba zbog jednog od najvećih nalazišta litijuma u svetu. Dok kompanija Rio Tinto obećava ekološki održivu eksploataciju, čudan savez ekologa i nacionalista organizuje otpor, piše nemački list „Špigel"

U Srbiji je jedno od najvećih nalazišta litijuma i Rio Tinto planira da eksploatiše taj ključni resurs za proizvodnju baterija. Ali, kako piše nemački „Špigel“, jedan čudan savez ekologa i nacionalista organizuje otpor.

„Tog sunčanog novembarskog dana, rodno selo pčelara Stefana Jakovljevića nije izgledalo onako kako se zamišlja bojno polje globalnog sukoba oko sirovina. Tipična seoska idila. Jakovljević proverava košnice kako bi video da li funkcioniše zaštita od uljeza – osa. Međutim, on strahuje da se približava sasvim drugačija pretnja koja će, kako kaže, ovde sve da promeni. Države i svetske korporacije otkrili su malu dolinu Jadra. U Beogradu, Berlinu, Briselu, a verovatno i u Moskvi i Pekingu, zavičaj Jakovljevića postao je izuzetno traženo skladište sirovina“, pišu novinari nemačkog magazina „Špigel“ u tekstu pod naslovom „Blago iz doline Jadra“ koji je objavljen u rubrici „Životna sredina“.

Jadarit – blago na dubini od 700 metara

Na dubini do 700 metara leži nalazište je jedinstvenog jadarita, rude koja sadrži litijum u koncentraciji kakva ne postoji nigde drugde na svetu, piše „Špigel“. Kako se procenjuje radi se o oko 158 miliona tona. Onima koji žele da skladište struju iz vetroelektrana i solarnih panela ili masovno proizvode električne automobile, potrebne su ogromne količine tog lakog metala. Jedna baterija za električne automobile zahteva oko osam kilograma litijuma – u dolini Jadra moglo bi godišnje da se proizvede dovoljno tog metala za 1,1 milion baterija.

Britansko-australijska kompanija Rio Tinto planira da tu započne eksploataciju što je pre moguće. U julu prošle godine predsednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je strateško partnerstvo sa EU za realizaciju tog projekta. Kancelar Olaf Šolc ponosno je stajao pored njega.

Otpor Srba

Međutim, kako piše nemački nedeljnik, mnogi Srbi strahuju od ekološke štete, korupcije i odliva profita u druge zemlje. U dolini Jadra, ali i u glavnom gradu Beogradu, otpor prema projektu sve više raste.

Pored Stefana Jakovljevića i njegovog oca Vladana koji su u građanskom pokretu „Ne damo Jadar“, za „Špigel“ govore i drugi stanovnici sela. Bračni par Nebojša i Marijana Petković kaže da je vlast u Srbiji korumpirana: „Oni žele da sprovedu ovaj projekat po svaku cenu. Ali nama nije sve u novcu.“

Međutim, kako piše nedeljnik, nisu svi stanovnici tog područja protiv rudarenja. Mnogi su već prodali svoju zemlju Rio Tintu.

Politikolog Vedran Džihić sa Instituta za međunarodnu politiku u Austriji, za „Špigel“ kaže: „Prema novoj anketi, skoro 60 odsto Srba je protiv projekta. Srpsko društvo je u osnovi prilično konzervativno i nacionalistički orijentisano. Jedinstvena pojava u zemlji su takozvani desničarski ekolozi, kod kojih se teme očuvanja prirode i nacionalizma prepliću.“

Bolje Rio Tinto nego Kinezi

„Špigel“ prenosi i izjave odgovornih u Rio Tintu da će eksploatacija litijuma u dolini Jadra biti ekološki održiva, ali i onih koji u to sumnjaju, te konstatuje da to ostaje otvoreno pitanje.

Jakob Stausholm, izvršni direktor kompanije Rio Tinto, na pitanje da li projekat rudnika u dolini Jadra može propasti, odgovorio je: „Ponašamo se s poštovanjem i strpljenjem. Ne pretnjama, ne pritiscima. U nekom trenutku srpsko društvo će morati da donese odluku.“

Zagovornici partnerstva Srbije s EU smatraju da bi ono imalo bar jednu prednost: rudarska kompanija morala bi da poštuje strože evropske ekološke standarde, piše nemački nedeljnik.

Predsednica nemačkih Zelenih Franciska Brantner, koja je kao državna sekretarka u Ministarstvu privrede učestvovala u sklapanju sporazuma sa Srbijom, kaže da bi, ako bi se projekat sproveo kako je planirano, to bio „ubedljivo najekološkiji projekat eksploatacije litijuma do sada“. A dodaje i da bi situacija izgledala potpuno drugačije da Srbija planira eksploataciju sa kineskim partnerima.

„Špigel“ podseća i da litijumski projekti postoje i u Nemačkoj – međutim, sva tri nemačka projekta još traže investitore, dok je u dolini Jadra finansiranje već obezbeđeno.

Decenijama nakon prvih probnih bušenja kompanije Rio Tinto 2004, pitanje ostaje isto: da li vlast u Srbiji može da uveri narod da zaista zastupa njegove interese? Za aktiviste iz doline Jadra, međutim, postoji samo jedan mogući ishod. „Sve dok smo ovde“, kaže Marijana Petković, „pokušaćemo da sprečimo otvaranje rudnika“, piše „Špigel“.

Tagovi:

Rio Tinto Špigel Aktivisti Projekat Jadar Desničari
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Uskrs

12.april 2026. M. L. J.

Patrijarh Porfirije pozvao na ljubav i prema onima koji nas ne razumeju

Patrijarh srpski Porfirije služio je danas Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, istakavši važnost ljubavi prema bližnjima, ali i prema onima koji nas ne razumeju i ponekad ne prihvataju. Studenti u blokadi uputili su vernicima iskrene želje za mir, ljubav i nadu

Strazbur

10.april 2026. I.M.

Milorad Dodik izgubio pravnu bitku pred sudom u Strazburu

Zahtev Milorad Dodik za privremenu meru odbijen je pred Evropski sud za ljudska prava, dok će se o njegovoj apelaciji odlučivati u narednim fazama postupka

Premijer Srbije Đuro Macut sa tamnim sakoom i belom košuljom vez kravte i velikim pravoslavnim motivom u pozadini

Premijerove aktivnosti

10.april 2026. A.I.

Macut se žali na KRIK jer se plaši da će proći kao Đinđić

KRIK je pisao da aktuelni premijer Srbije poseduje vilu od milion evra, pa je Đuro Macut podneo žalbu da mu crtaju metu na čelu i pozvao se na zlu kob Zorana Đinđića

Predsednik Srbije

10.april 2026. Marija L. Janković

„154 puta nudio razgovor“: Zašto Vučić uporno zove na dijalog

Zašto Aleksandar Vučić uporno zove studente i opozicione partije na dijalog i treba li oni ikada da se odazovu

Autobusi

Javni prevoz u Beogradu

09.april 2026. Isidora Cerić

Od Terazija do Beograđanke traže 415 dinara iz gradskog budžeta

Konzorcijum privatnih prevoznika zvanično je zatražio od Grada Beograda povećanje plaćanja iz budžeta za više od šest odsto, navodi Centar za lokalnu samoupravu

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure