

Afera Kentkart
Hoće li Šapić ispuniti obećanje i podneti ostavku?
Bivši šef kabineta Aleksandra Šapića je pravosnažno osuđen za davanje mita. Hoće li gradonačelnik Beograda sada ispuniti sopstveno obećanje i podneti ostavku?




Dolina Jadra, nekada sinonim za seosku idilu, sada je u središtu sukoba zbog jednog od najvećih nalazišta litijuma u svetu. Dok kompanija Rio Tinto obećava ekološki održivu eksploataciju, čudan savez ekologa i nacionalista organizuje otpor, piše nemački list „Špigel"
U Srbiji je jedno od najvećih nalazišta litijuma i Rio Tinto planira da eksploatiše taj ključni resurs za proizvodnju baterija. Ali, kako piše nemački „Špigel“, jedan čudan savez ekologa i nacionalista organizuje otpor.
„Tog sunčanog novembarskog dana, rodno selo pčelara Stefana Jakovljevića nije izgledalo onako kako se zamišlja bojno polje globalnog sukoba oko sirovina. Tipična seoska idila. Jakovljević proverava košnice kako bi video da li funkcioniše zaštita od uljeza – osa. Međutim, on strahuje da se približava sasvim drugačija pretnja koja će, kako kaže, ovde sve da promeni. Države i svetske korporacije otkrili su malu dolinu Jadra. U Beogradu, Berlinu, Briselu, a verovatno i u Moskvi i Pekingu, zavičaj Jakovljevića postao je izuzetno traženo skladište sirovina“, pišu novinari nemačkog magazina „Špigel“ u tekstu pod naslovom „Blago iz doline Jadra“ koji je objavljen u rubrici „Životna sredina“.
Jadarit – blago na dubini od 700 metara
Na dubini do 700 metara leži nalazište je jedinstvenog jadarita, rude koja sadrži litijum u koncentraciji kakva ne postoji nigde drugde na svetu, piše „Špigel“. Kako se procenjuje radi se o oko 158 miliona tona. Onima koji žele da skladište struju iz vetroelektrana i solarnih panela ili masovno proizvode električne automobile, potrebne su ogromne količine tog lakog metala. Jedna baterija za električne automobile zahteva oko osam kilograma litijuma – u dolini Jadra moglo bi godišnje da se proizvede dovoljno tog metala za 1,1 milion baterija.
Britansko-australijska kompanija Rio Tinto planira da tu započne eksploataciju što je pre moguće. U julu prošle godine predsednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je strateško partnerstvo sa EU za realizaciju tog projekta. Kancelar Olaf Šolc ponosno je stajao pored njega.
Otpor Srba
Međutim, kako piše nemački nedeljnik, mnogi Srbi strahuju od ekološke štete, korupcije i odliva profita u druge zemlje. U dolini Jadra, ali i u glavnom gradu Beogradu, otpor prema projektu sve više raste.
Pored Stefana Jakovljevića i njegovog oca Vladana koji su u građanskom pokretu „Ne damo Jadar“, za „Špigel“ govore i drugi stanovnici sela. Bračni par Nebojša i Marijana Petković kaže da je vlast u Srbiji korumpirana: „Oni žele da sprovedu ovaj projekat po svaku cenu. Ali nama nije sve u novcu.“
Međutim, kako piše nedeljnik, nisu svi stanovnici tog područja protiv rudarenja. Mnogi su već prodali svoju zemlju Rio Tintu.
Politikolog Vedran Džihić sa Instituta za međunarodnu politiku u Austriji, za „Špigel“ kaže: „Prema novoj anketi, skoro 60 odsto Srba je protiv projekta. Srpsko društvo je u osnovi prilično konzervativno i nacionalistički orijentisano. Jedinstvena pojava u zemlji su takozvani desničarski ekolozi, kod kojih se teme očuvanja prirode i nacionalizma prepliću.“
Bolje Rio Tinto nego Kinezi
„Špigel“ prenosi i izjave odgovornih u Rio Tintu da će eksploatacija litijuma u dolini Jadra biti ekološki održiva, ali i onih koji u to sumnjaju, te konstatuje da to ostaje otvoreno pitanje.
Jakob Stausholm, izvršni direktor kompanije Rio Tinto, na pitanje da li projekat rudnika u dolini Jadra može propasti, odgovorio je: „Ponašamo se s poštovanjem i strpljenjem. Ne pretnjama, ne pritiscima. U nekom trenutku srpsko društvo će morati da donese odluku.“
Zagovornici partnerstva Srbije s EU smatraju da bi ono imalo bar jednu prednost: rudarska kompanija morala bi da poštuje strože evropske ekološke standarde, piše nemački nedeljnik.
Predsednica nemačkih Zelenih Franciska Brantner, koja je kao državna sekretarka u Ministarstvu privrede učestvovala u sklapanju sporazuma sa Srbijom, kaže da bi, ako bi se projekat sproveo kako je planirano, to bio „ubedljivo najekološkiji projekat eksploatacije litijuma do sada“. A dodaje i da bi situacija izgledala potpuno drugačije da Srbija planira eksploataciju sa kineskim partnerima.
„Špigel“ podseća i da litijumski projekti postoje i u Nemačkoj – međutim, sva tri nemačka projekta još traže investitore, dok je u dolini Jadra finansiranje već obezbeđeno.
Decenijama nakon prvih probnih bušenja kompanije Rio Tinto 2004, pitanje ostaje isto: da li vlast u Srbiji može da uveri narod da zaista zastupa njegove interese? Za aktiviste iz doline Jadra, međutim, postoji samo jedan mogući ishod. „Sve dok smo ovde“, kaže Marijana Petković, „pokušaćemo da sprečimo otvaranje rudnika“, piše „Špigel“.


Bivši šef kabineta Aleksandra Šapića je pravosnažno osuđen za davanje mita. Hoće li gradonačelnik Beograda sada ispuniti sopstveno obećanje i podneti ostavku?


U Berlinu je predstavljeno preliminarno istraživanje o mentalnom zdravlju učesnika protesta u Srbiji. Rezultati pokazuju da su pritisci i nasilje povezani sa većim nivoom anksioznosti i stresa, ali i da kolektivni angažman i solidarnost mogu da podstaknu osećaj smisla, otpornost i posttraumatski rast


Lider Srpske desnice Miša Vacić ponovo je u Rimu salutirao „rimskim pozdravom“, poznatom i kao fašistički pozdrav. Kakva je Vacićeva „spoljna politika“ i zašto je toliko fasciniran ideologijom koja je desetkovala Srbe


U Srbiji je održana akcija "Buka protiv zvučniog topa". Na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima građani su pravili buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva


Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve