img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Projekat Jadar

„Špigel“: „Desničarski ekolozi“ i litijumsko blago u dolini Jadra

14. јануар 2025, 14:49 Dijana Roščić / DW
Foto: FoNet
Protest u Loznici prošle godine
Copied

Dolina Jadra, nekada sinonim za seosku idilu, sada je u središtu sukoba zbog jednog od najvećih nalazišta litijuma u svetu. Dok kompanija Rio Tinto obećava ekološki održivu eksploataciju, čudan savez ekologa i nacionalista organizuje otpor, piše nemački list „Špigel"

U Srbiji je jedno od najvećih nalazišta litijuma i Rio Tinto planira da eksploatiše taj ključni resurs za proizvodnju baterija. Ali, kako piše nemački „Špigel“, jedan čudan savez ekologa i nacionalista organizuje otpor.

„Tog sunčanog novembarskog dana, rodno selo pčelara Stefana Jakovljevića nije izgledalo onako kako se zamišlja bojno polje globalnog sukoba oko sirovina. Tipična seoska idila. Jakovljević proverava košnice kako bi video da li funkcioniše zaštita od uljeza – osa. Međutim, on strahuje da se približava sasvim drugačija pretnja koja će, kako kaže, ovde sve da promeni. Države i svetske korporacije otkrili su malu dolinu Jadra. U Beogradu, Berlinu, Briselu, a verovatno i u Moskvi i Pekingu, zavičaj Jakovljevića postao je izuzetno traženo skladište sirovina“, pišu novinari nemačkog magazina „Špigel“ u tekstu pod naslovom „Blago iz doline Jadra“ koji je objavljen u rubrici „Životna sredina“.

Jadarit – blago na dubini od 700 metara

Na dubini do 700 metara leži nalazište je jedinstvenog jadarita, rude koja sadrži litijum u koncentraciji kakva ne postoji nigde drugde na svetu, piše „Špigel“. Kako se procenjuje radi se o oko 158 miliona tona. Onima koji žele da skladište struju iz vetroelektrana i solarnih panela ili masovno proizvode električne automobile, potrebne su ogromne količine tog lakog metala. Jedna baterija za električne automobile zahteva oko osam kilograma litijuma – u dolini Jadra moglo bi godišnje da se proizvede dovoljno tog metala za 1,1 milion baterija.

Britansko-australijska kompanija Rio Tinto planira da tu započne eksploataciju što je pre moguće. U julu prošle godine predsednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je strateško partnerstvo sa EU za realizaciju tog projekta. Kancelar Olaf Šolc ponosno je stajao pored njega.

Otpor Srba

Međutim, kako piše nemački nedeljnik, mnogi Srbi strahuju od ekološke štete, korupcije i odliva profita u druge zemlje. U dolini Jadra, ali i u glavnom gradu Beogradu, otpor prema projektu sve više raste.

Pored Stefana Jakovljevića i njegovog oca Vladana koji su u građanskom pokretu „Ne damo Jadar“, za „Špigel“ govore i drugi stanovnici sela. Bračni par Nebojša i Marijana Petković kaže da je vlast u Srbiji korumpirana: „Oni žele da sprovedu ovaj projekat po svaku cenu. Ali nama nije sve u novcu.“

Međutim, kako piše nedeljnik, nisu svi stanovnici tog područja protiv rudarenja. Mnogi su već prodali svoju zemlju Rio Tintu.

Politikolog Vedran Džihić sa Instituta za međunarodnu politiku u Austriji, za „Špigel“ kaže: „Prema novoj anketi, skoro 60 odsto Srba je protiv projekta. Srpsko društvo je u osnovi prilično konzervativno i nacionalistički orijentisano. Jedinstvena pojava u zemlji su takozvani desničarski ekolozi, kod kojih se teme očuvanja prirode i nacionalizma prepliću.“

Bolje Rio Tinto nego Kinezi

„Špigel“ prenosi i izjave odgovornih u Rio Tintu da će eksploatacija litijuma u dolini Jadra biti ekološki održiva, ali i onih koji u to sumnjaju, te konstatuje da to ostaje otvoreno pitanje.

Jakob Stausholm, izvršni direktor kompanije Rio Tinto, na pitanje da li projekat rudnika u dolini Jadra može propasti, odgovorio je: „Ponašamo se s poštovanjem i strpljenjem. Ne pretnjama, ne pritiscima. U nekom trenutku srpsko društvo će morati da donese odluku.“

Zagovornici partnerstva Srbije s EU smatraju da bi ono imalo bar jednu prednost: rudarska kompanija morala bi da poštuje strože evropske ekološke standarde, piše nemački nedeljnik.

Predsednica nemačkih Zelenih Franciska Brantner, koja je kao državna sekretarka u Ministarstvu privrede učestvovala u sklapanju sporazuma sa Srbijom, kaže da bi, ako bi se projekat sproveo kako je planirano, to bio „ubedljivo najekološkiji projekat eksploatacije litijuma do sada“. A dodaje i da bi situacija izgledala potpuno drugačije da Srbija planira eksploataciju sa kineskim partnerima.

„Špigel“ podseća i da litijumski projekti postoje i u Nemačkoj – međutim, sva tri nemačka projekta još traže investitore, dok je u dolini Jadra finansiranje već obezbeđeno.

Decenijama nakon prvih probnih bušenja kompanije Rio Tinto 2004, pitanje ostaje isto: da li vlast u Srbiji može da uveri narod da zaista zastupa njegove interese? Za aktiviste iz doline Jadra, međutim, postoji samo jedan mogući ishod. „Sve dok smo ovde“, kaže Marijana Petković, „pokušaćemo da sprečimo otvaranje rudnika“, piše „Špigel“.

Tagovi:

Rio Tinto Špigel Aktivisti Projekat Jadar Desničari
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Režim

27.јун 2026. Nedim Sejdinović

Plan Vučićevog režima: Zastrašiti i proterati najbolje

Plan Vučićevog režima je da na studentsko-građanske proteste odgovore slično kako su na velike proteste odgovorili beloruski i turski režim

Mitinzi

27.јун 2026. Iva Manojlović (DW)

Šta Srbija može da očekuje od vidovdanskih mitinga

Po čemu se razlikuju mitinzi koje u dva dana, na dva različita mesta, organizuju vlast i studenti

Srpska napredna stranka

27.јун 2026. Bojan Bednar

Roboti, roštilj i toplotni udar: Miting SNS po vrelini

Otvoreno je pitanje koliko će na skupu SNS-a „Srbija, jedna porodica“ kombinacija užarenog asfalta, dima sa roštilja i gotovo četrdeset stepeni prijati fanovima Aleksandra Vučića

Dragan J. Vučićević

Tabloidi

26.јун 2026. A. P.

Draganu J. Vučićeviću zabranjen ulazak u Crnu Goru

Televiziji Informer je dozvola za emitovanje u Crnoj Gori ukinuta u maju

Aleksandar Vučić

26.јун 2026. B. B.

Savo Manojlović: Vučić je agent stranog uticaja u Srbiji

„Otkriće BIRN da je Vučić sprovodio plan Nemačke o iskopavanju litijuma jasno pokazuje da je Vučić agent stranog uticaja u Srbiji“, kaže Savo Manojlović

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure