

Državno-partijski skup
Gonjenje naroda u Vranje: Vučić „časti“ i putarinu
Izvori „Vremena“ potvrđuju da u utorak pred skup u Vranju nisu plaćali putarinu. Lakonski im je rečeno da „predsednik časti“




Od 1600 škola u Srbiji, samo njih 709 imaju direktore sa položenim ispitom. Onima koji ih nemaju, Školski odbori uglavnom to ne uzima za zlo. Osim kada se ne naredi suprotno
Vladimir Ristić, zbog kog su učenici osnovne škole „Dositej Obradović“ u Omoljici kod Pančeva štrajkovali nezadovoljni što nakon dva direktorska mandata nije izabran i treći put, jedan je od većine direktora škola u Srbiji bez licence za taj posao.
To je i bio razlog zašto nije izabran i treći put.
U Srbiji ima 1600 direktora škola. Prema podacima Ministarstva prosvete, od 2018. do prošle godine, ispit za direktore na teritoriji cele Srbije položilo je samo njih 709.
Prema Zakonu, rukovodioci obrazovnih ustanova dužni su da steknu licencu u roku od dve godine od postavljenja. Među onima koji to nisu uspeli ima mnogih koji su i bez licence nastavili da budu direktori, a ima i onih, kao Vladimir Ristić iz Omoljice, kojima to nije dozvoljeno.
Zakon obavezuje direktore da imaju licencu još od 2004. godine. Međutim, sve do 2018. je osmišljavana procedura kako da se zakon sprovede u praksi, pa su prve obuke direktora počele tek tad.
Obuku realizuje Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja. Po završetku obuke, kandidat je u obavezi da u roku od tri meseca sprovede istraživanje, izradi istraživački izveštaj i pripremi portfolio. Zatim se prijavljuje za ispit za dobijanje licence, koji organizuje Ministarstvo prosvete.
Prva grupa direktora je ispit za licencu položila 2018. godine. Od njih 17, petoro je palo ispit.
Zbog korone, direktorima je omogućeno da umesto roka od dve godine od postavljenja, polažu ispit od dana završetka obuke.
Nakon štrajka i peticije koju je potpisalo 1700 stanovnika Omoljice, Vladimir Ristić je vraćen na mesto direktora.
U međuvremenu, Školski odbor je mesto direktora dodelio osobi iako nije imala licencu, ona je nakon jednog radnog dana dala ostavku, Školski odbor je shvatio da je Ristić ipak jedini mogući izbor (pogotovo što je on bio jedini kandidat na raspisanom konkursu) i imenovao ga treći put.
„Razgovaravši sa ljudima i videvši kakva je atmosfera zaključili smo da je Ristić zaista najbolje rešenje za mesto direktora i kao grad ćemo dati punu podršku. I MZ Omoljica će dati punu podršku jer videli smo u prethodnim danima da je to nešto što želi Omoljica i najbolje je za našu decu“, rekao je Aleksandar Stevanović, gradonačelnik Pančeva.
Ostalo je pitanje zašto Zakon nije poštovan i nakon prvog mandata, kad Ristić takođe nije imao licencu, zašto to nije bilo sporno ni naredne dve godine, zašto lokalna samouprava odbija da učestvuje u radu škole od kako je on njen direktor, zašto iz lokalnog budžeta nisu dobili dinar preko od onoga što im po zakonu sleduje za školu, zašto je protiv njega podneto desetine anonimnih prijava, pa i da lobira za besplatne udžbenike Fondacije Aleka Kvčića.
Slučaj Vladimira Ristića, inicirao je obavezu da bi trebalo proveriti i ostale direktore u Srbiji. Jer, tako kaže zakon.
S.Ć./Danas
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Izvori „Vremena“ potvrđuju da u utorak pred skup u Vranju nisu plaćali putarinu. Lakonski im je rečeno da „predsednik časti“


U Smederevskoj Palanci, nekoliko dana pred lokalne izbore, država deli subvencije i obilazi projekte. U fokusu su energetska efikasnost i milioni iz budžeta, ali i pažljivo tempiran trenutak. Dok ministarka Dubravka Đedović Handanović govori o razvoju, otvara se pitanje političkog konteksta ovih poteza


Ako bi u Boru došlo do promena vlasti, to bi bila pokazna vežba kako se smenjuje naprednjačka vlast. Na protivnike režima vrši se ozbiljan pritisak, ljude zastrašuju. Hoće li građanima konačno poći za rukom da preokrenu igru


Studentima iz Novog Pazara Hamzi Ziljkiću i Nikoli Marjanoviću, koji su privedeni zbog sumnje u navodno krivično delo rušenje ustavnog poretka, određen je pritvor do 30 dana


Dok državni vrh prisustvuje obeležavanju godišnjice NATO bombardovanja u Vranju, iz tog grada stižu svedočenja o pritiscima na zaposlene u javnom sektoru, radnike fabrika i građane da prisustvuju skupu. Sagovornici ukazuju na organizovani dolazak autobusima, „suptilne“ pozive i uslovljavanja radnim mestima, dok vlast zvanično ne iznosi detalje o samom događaju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve