img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mediji

„Slane muke“ nemačke štampe

17. april 2025, 11:46 Bojan Bednar
Foto: Pexels/Patrick
Ilustracija
Copied

Nemački Savet za štampu suočen je sa povećanim brojem žalbi na sadržaj u štampanim medijima. Kako to izgleda u poređenju sa raspištoljenim srpskim tabloidima

Iako se medijski zakoni primenjuju striktno, a ekscesi kao što su otvorene uvrede političara na račun novinara praktično ne postoje, nemačka štampa suočava se, bar prema podacima tamošnjeg Saveta za štampu, sa ozbiljnim izazovima.

Problemi su donekle slični onima u Srbiji, pa novinari pisanih medija u želji da dostignu što veću čitanost, često „zaboravljaju“ da zaštite identitet žrtava o kojima pišu, vole da pišu senzacionalistički i da koriste klikbejt naslove, a nisu im strane ni lažne vesti.

Zbog toga raste broj žalbi upućenih nemačkom Savetu za štampu, samoregulacionom telu koje radi monitoring poštovanje etičkih pravila iz Kodeksa nemačke štampe na portalima i u štampanim medijima, dnevnim novinama i magazinima.

Kako je novinarima iz Srbije koji su bili u poseti nemačkom Savetu za štampu rekla članica Saveta Ksenija Balcerajt, u 2024. godini je u Nemačkoj došlo do drastičnog povećanja broja pristiglih žalbi na rad novinara u pisanim medijima. U odnosu na 2023, kada je broj žalbi bio 1850, u 2024. godini taj broj je porasato na 2.215 žalbi. Ipak, to je daleko od istorijskog maksimuma koji je zabeležen tokom pandemijske 2020. godine, kada je broj žalbi upućenih nemačkom Savetu za štampu bio veći od 4000, što govori da ni nemačko novinarstvo nije ostalo imuno na poplavu lažnih vesti i dezinformacija koje su objavljivanje u vezi sa korona virusom.

Drastična razlika između Nemačke i Srbije je što je najveći broj pristiglih žalbi bio upućen na rad regionalnih ili lokalnih medija, koji su u Nemačkoj očigledno mnogo uticajniji nego u Srbiji u kojoj tabloidi vode glavnu reč.

Tako je u 2024. godini nemačkom Savetu za štampu pristiglo čak 705 žalbi na rad regionalnih ili lokalnih medija, dok tabloidi nisu dobacili ni do 250 žalbi.

Pored već pomenutih razloga kršenja pravila oko zaštite identiteta žrtava, senzacionalističkog pisanja, klikbejt naslova i lažnih vesti, nemačkom Savetu za štampu pristižu žalbe i zbog toga što se reklame u tekstovima ne odvajaju jasno, odnosno zbog toga što postoji prikriveno oglašavanje i zbog toga što se ne označavaju sadržaji nastali pomoću veštačke inteligencije.

„Da li je ’kul’ sveštenik koji gleda dečju pornografiju“

Kao primere za takve prekršaje Ksenija Balcerajt je navela nekoliko napisa koji su zapravo, iako su bez dvojbe ozbiljni pokazatelji zanemarivanja novinarske etike, pokazatelj u kakvom se haosu nalazi novinarstvo u Srbiji.

Nemačkim pisanim medijima tako je zamereno jer su u tekstu koji je govorio o žrtvi ubistva u taksiju objavili fotografiju žrtve bez dozvole rođaka, uz ocenu da je za interes javnosti „irelevantna“ fotografija žrtve, posebno ako je objavljena bez pristanka porodice.

Ne treba mnogo naprezanja da bismo se setili brojnih naslovnih stranica tabloida u Srbiji koji bez ikakve zaštite identiteta objavljuju fotografije žrtava, čime zločinca i zločin svesno ili nenamerno stavljaju u drugi plan.

Kao primer kršenja novinarskog kodeksa Balcerajt je navela i tekst o nemačkom svešteniku koji je navodno konzumirao dečju pornografiju, uz naslov „Da li je ’kul’ sveštenik koji gleda dečju pornografiju“. Ono što se s pravom zamera novinarima i urednicima je što nisu pozvali tog sveštenika i tražili komentar od njega.

Međutim, takva zamerka deluje potpuno benigno kada se uporedi sa stanjem u srpskim medijima u kojima pravilo „dve strane“ u nekoj priči ne samo da se ne poštuje tako što se i od druge strane ne traži izjava, nego se ta druga strana uglavnom posmatra kao neprijatelj.

„Intervju“ s Mihaelom Šumaherom

Kao posebno neprofesionalan slučaj, Balcerajt je navala „intervju“ jednog nemačkog tabloida sa vozačem Mihaelom Šumaherom koji je posle teške povrede na skijanju 2013. godine bio u komi, a o njegovom sadašnjem zdravstvenom stanju se ništa ne zna. Uz pompezan klikbejt naslov „Mihael Šumaher – Prvi intervju – Svetska senzacija“ i fotografiju nasmejanog Šumahera , taj tabloid je objavio „intervju“ sa slavnim vozačem, ali je tek u poslednjoj trećini teksta navedeno da su njegove izjave zapravo generisane posredstvom veštačke inteligencije.

Konačno, Balcerajt je istakla i svojevrsnu „slanu muku“ koje čitaocima u Nemačkoj stvaraju magazini koji objavljuju recepte. Problem je u tome što se uz recept ne objavljuju stvarne fotografije nekog jela, već fotografije nastale korišćenjem veštačke inteligencije, što može da izazove zabludu kod čitalaca u pogledu kvaliiteta obroka.

S obzirom na to kako se veštačka inteligencija zloupotrebljava u svrhu političke i svake druge diskreditacije u tabloidnim medijima, čak i na tabloidnim televizijama u Srbiji, takva vrsta zamerki na novinski sadržaj deluje pomalo i bizarno.

Tagovi:

Mediji Nemačka Novinari
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Najveći protest u istoriji Srbije

Protest u Beogradu

21.jun 2025. K. S.

Pred protest 28. juna: Širenje panike u režimskim medijima

Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana

Prinudna iseljenja

21.jun 2025. K. S.

Vučić najavljuje promenu Ustava zbog izvršitelja

Predsednik Srbije predlaže izmene Ustava koje bi zaštitile građane od prinudnog iseljenja iz sopstvenog doma tokom izvršnih postupaka

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure