img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mediji

„Slane muke“ nemačke štampe

17. april 2025, 11:46 Bojan Bednar
Foto: Pexels/Patrick
Ilustracija
Copied

Nemački Savet za štampu suočen je sa povećanim brojem žalbi na sadržaj u štampanim medijima. Kako to izgleda u poređenju sa raspištoljenim srpskim tabloidima

Iako se medijski zakoni primenjuju striktno, a ekscesi kao što su otvorene uvrede političara na račun novinara praktično ne postoje, nemačka štampa suočava se, bar prema podacima tamošnjeg Saveta za štampu, sa ozbiljnim izazovima.

Problemi su donekle slični onima u Srbiji, pa novinari pisanih medija u želji da dostignu što veću čitanost, često „zaboravljaju“ da zaštite identitet žrtava o kojima pišu, vole da pišu senzacionalistički i da koriste klikbejt naslove, a nisu im strane ni lažne vesti.

Zbog toga raste broj žalbi upućenih nemačkom Savetu za štampu, samoregulacionom telu koje radi monitoring poštovanje etičkih pravila iz Kodeksa nemačke štampe na portalima i u štampanim medijima, dnevnim novinama i magazinima.

Kako je novinarima iz Srbije koji su bili u poseti nemačkom Savetu za štampu rekla članica Saveta Ksenija Balcerajt, u 2024. godini je u Nemačkoj došlo do drastičnog povećanja broja pristiglih žalbi na rad novinara u pisanim medijima. U odnosu na 2023, kada je broj žalbi bio 1850, u 2024. godini taj broj je porasato na 2.215 žalbi. Ipak, to je daleko od istorijskog maksimuma koji je zabeležen tokom pandemijske 2020. godine, kada je broj žalbi upućenih nemačkom Savetu za štampu bio veći od 4000, što govori da ni nemačko novinarstvo nije ostalo imuno na poplavu lažnih vesti i dezinformacija koje su objavljivanje u vezi sa korona virusom.

Drastična razlika između Nemačke i Srbije je što je najveći broj pristiglih žalbi bio upućen na rad regionalnih ili lokalnih medija, koji su u Nemačkoj očigledno mnogo uticajniji nego u Srbiji u kojoj tabloidi vode glavnu reč.

Tako je u 2024. godini nemačkom Savetu za štampu pristiglo čak 705 žalbi na rad regionalnih ili lokalnih medija, dok tabloidi nisu dobacili ni do 250 žalbi.

Pored već pomenutih razloga kršenja pravila oko zaštite identiteta žrtava, senzacionalističkog pisanja, klikbejt naslova i lažnih vesti, nemačkom Savetu za štampu pristižu žalbe i zbog toga što se reklame u tekstovima ne odvajaju jasno, odnosno zbog toga što postoji prikriveno oglašavanje i zbog toga što se ne označavaju sadržaji nastali pomoću veštačke inteligencije.

„Da li je ’kul’ sveštenik koji gleda dečju pornografiju“

Kao primere za takve prekršaje Ksenija Balcerajt je navela nekoliko napisa koji su zapravo, iako su bez dvojbe ozbiljni pokazatelji zanemarivanja novinarske etike, pokazatelj u kakvom se haosu nalazi novinarstvo u Srbiji.

Nemačkim pisanim medijima tako je zamereno jer su u tekstu koji je govorio o žrtvi ubistva u taksiju objavili fotografiju žrtve bez dozvole rođaka, uz ocenu da je za interes javnosti „irelevantna“ fotografija žrtve, posebno ako je objavljena bez pristanka porodice.

Ne treba mnogo naprezanja da bismo se setili brojnih naslovnih stranica tabloida u Srbiji koji bez ikakve zaštite identiteta objavljuju fotografije žrtava, čime zločinca i zločin svesno ili nenamerno stavljaju u drugi plan.

Kao primer kršenja novinarskog kodeksa Balcerajt je navela i tekst o nemačkom svešteniku koji je navodno konzumirao dečju pornografiju, uz naslov „Da li je ’kul’ sveštenik koji gleda dečju pornografiju“. Ono što se s pravom zamera novinarima i urednicima je što nisu pozvali tog sveštenika i tražili komentar od njega.

Međutim, takva zamerka deluje potpuno benigno kada se uporedi sa stanjem u srpskim medijima u kojima pravilo „dve strane“ u nekoj priči ne samo da se ne poštuje tako što se i od druge strane ne traži izjava, nego se ta druga strana uglavnom posmatra kao neprijatelj.

„Intervju“ s Mihaelom Šumaherom

Kao posebno neprofesionalan slučaj, Balcerajt je navala „intervju“ jednog nemačkog tabloida sa vozačem Mihaelom Šumaherom koji je posle teške povrede na skijanju 2013. godine bio u komi, a o njegovom sadašnjem zdravstvenom stanju se ništa ne zna. Uz pompezan klikbejt naslov „Mihael Šumaher – Prvi intervju – Svetska senzacija“ i fotografiju nasmejanog Šumahera , taj tabloid je objavio „intervju“ sa slavnim vozačem, ali je tek u poslednjoj trećini teksta navedeno da su njegove izjave zapravo generisane posredstvom veštačke inteligencije.

Konačno, Balcerajt je istakla i svojevrsnu „slanu muku“ koje čitaocima u Nemačkoj stvaraju magazini koji objavljuju recepte. Problem je u tome što se uz recept ne objavljuju stvarne fotografije nekog jela, već fotografije nastale korišćenjem veštačke inteligencije, što može da izazove zabludu kod čitalaca u pogledu kvaliiteta obroka.

S obzirom na to kako se veštačka inteligencija zloupotrebljava u svrhu političke i svake druge diskreditacije u tabloidnim medijima, čak i na tabloidnim televizijama u Srbiji, takva vrsta zamerki na novinski sadržaj deluje pomalo i bizarno.

Tagovi:

Mediji Nemačka Novinari
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Komemorativni skupovi

01.avgust 2025. M. L. J.

Studenti na ulicama: „Svi su se sakrili, ali mi nismo ćutali“

Građani Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša obeležavaju na ulici devet meseci od pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici, koji je doveo do smrti šesnaest osoba

DUNP

01.avgust 2025. Katarina Stevanović

Obezbeđenje iz Novog Pazara: Univerzitet nas je angažovao da izbacimo studente

Prošlo je nekoliko dana otkako su studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru izbačeni iz zgrade. Mnogo je nepoznanica, a iz kraljevačke firme za privatno obezbeđenje koje je angažovano, kažu za „Vreme“ da su ih zvali rukovodioci univerziteta

Tužilac za organizovani kriminal

Hapšenja

01.avgust 2025. K. S.

„Državni udar“: Ko je sve uhapšen u akciji Tužilaštva za organizovani kriminal?

Među uhapšenima su bivši ministar, pomoćnica ministra, te osobe povezane sa firmama koje su izvodile radove na Železničkoj stanici u Novom Sadu, za nekima se i dalje traga, a postupkom je obuhvaćen i Goran Vesić, kome je sinoć pozlilo

Kulturna baština

01.avgust 2025. M. L. J.

Ukida se krug dvojke, jedan od simbola Beograda

Organizacija „Beograd u pokretu“ pozvala je nadležne da trajno zaštite tramvajsku liniju broj dva kao kulturno dobro Beograda, umesto što je ukidaju

Specijalni tužilac

01.avgust 2025. Marija L. Janković

Ko je Mladen Nenadić, tužilac „koji se odmetnuo od države“

Kako je Mladen Nenadić prešao put od „politički kontrolisanog tužioca“ do glavne mete Aleksandra Vučića i njegovih tabloida

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure