

Studenti u blokadi
Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija
Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe




Lavrov je pred dolazak u Beograd za Televiziju Republike Srpske izneo niz više puta izrečenih kremaljskih optužbi na račun Zapada, sve u smislu da je Rusija nevina, Urajina žrtva zapadnog spletkarenja, a da su agresori zapravo SAD i Velika Britanija koje su, kao kaže Lavrov, „potčininile“ evropske države. Očekuje se reakcija čelnika Srbije
Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija izabrale su „rizičan put“ kada su odlučile da Ukrajini isporuče višecevne raketne sisteme dužeg dometa, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov u intervjuu Televiziji Republike Srpske dva dana pred najavljeni dolazak u Beograd 6. juna.
Zapad je Ukrajini do sada slao lako i teško naoružanje, precizirao je Lavrov, a sada su Amerikanci odlučili da im pošalju i višecevne raketne bacače, što su potom uradili i Britanci, koji su „samo čekali dozvolu Vašingtona“ da to urade.
I dalje: zbog takvih odluka Vašingtona i Londona će, tvrdi Lavrov, poginuti još više Ukrajinaca jer Ukrajina je, po njemu, samo „moneta za potkusurivanje“, „instrument kojim manipulišu SAD i Velika Britanija“ ne bi li porazili Rusiju, taj „anglosaksonski kolektiv koji je sad na čelu Zapada i kojem su u potpunosti potčinjenji i NATO i EU, koja je već neko vreme izgubila svoju samostalnost.“
Ili, sasvim drugim rečima: Zapad je kriv što Ukrajincima daje oružjeda bi mogli da se brane od ruskog napada.
I još dalje: Zapad ne dozvoljava Ukrajini da vodi pregovore, a Moskva je, objašnjava Lavrov, još pre dva meseca prihvatila ukrajinske predloge kao osnov za pronalaženje rešenja, ali je Zapad već sledećeg dana zabranio Ukrajincima da nastave taj proces, pa su nakon toga pooštrili svoj stav.
Ili, opet sasvim drugim rečima: Zapad je kriv za ukrajinske žrtve pošto ne sugeriše Kijeva da se lepo pomori sa gubitkom terotrija i tako izbegne dodatne žrtve, nego nastavja da se surotstavlja ruskoj agresiji.
Nije Lavrov precizirao šta je to Ukrajina navodno bila predložila i ko iz Ukrajine, da li možda da prihvata da Rusija okupira 20 odsto njene teritorije.
Okretanje od liberlanih demokratija
A što se sankcija koje su uvedene Moskvi tiče: njihove posledice su se više odrazile na Evropu nego na Rusiju koja se nakon toga „okrenula sopstvenim snagama i pouzdanim partnerima“, kaže ruski ministar spoljnih poslova.
Nije Lavrov rekao da li u „pouzdane“ partnere ubraja i Srbiju i Republiku Srpsku.
„Iz svega ovoga smo naučili lekciju da u budućnosti više nikad ne smemo da se oslonimo na ove ljude, što ne znači da nećemo sa njima razgovarati. Oni će prestati da luduju i nekad će se smiriti, a onda ćemo videti šta će reći“, kazao je Lavrov i zaključio da Rusija više ne sme da dozvoli da neke kritične oblasti života države i naroda zavise od investicija i tehnologija zapadnih zemalja.
Što bi valjda trebalo da znači da Rusija konačno, ili makar do neke postputinovske ere, napušta model zapadne liberalne demokratije i okreće se istočnjačkoj autokratiji.
Srpski prijatelji
Lavrov sa ovakvim stavovima o ruskoj nevinosti i zapadnjačkoj agresiji, ruskoj slobodi i neslobodi Evropske unije i evropskih država dolazi u Srbiju, zemlju kandidatkinju za članstvo u EU i biće zanimljivo da li će na ovakve stavove biti reakacije srpskih zvaničnika.
Rekao je Lavrov i da je Aleksandar Vučić pre nekoliko dana razgovarao sa Vladimirom Putinom o gasu i da su postigli principijelan dogovor koji bi trebalo da bude koncipiran u okviru odgovarajućih kompanija, a da će on, Lavrov, sa Vučićem razgovarati o svim temama koje su značajne za „srpske prijatelje“.
Rusija je napala Ukrajinu, ruske trupe razaraju sve što im se nađe na putu sa ciljem da pod svoju kontrolu stave deo ukrajinske tertorije, u najmanju ruku ceo Donbas i kopneni koridor sve do Krima. Otvoreno je pitanje da li će u nekom trenutku, ako obezbede zaleđinu, napasti i Odesu koju za sada samo sporadično bombarduju.
J.H./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je odbacio navode o pritiscima u javnim preduzećima da zaposleni dođu na miting Srpske napredne stranke 21. marta u Beogradu. Da li je to tačno?


Oko 250.000 birača izlazi na birališta u deset opština. Iako lokalni, ovi izbori mogu najaviti raspoloženje pred parlamentarne. Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača na izborima u nedelju 29. marta u deset opština u Srbiji: Aranđelovca, Bajine Bašte, Bora, Kladova, Knjaževca, Kule, Lučana, Majdanpeka, Sevojna i Smederevske Palanke


„Mislim da opozicija pre svega treba da se fokusira na izvođenje birača na izbore, a manje na veštački izazvane incidente. Vreme je da hrabrimo i budemo tu da zaštitimo naše birače, da im pružimo podršku kako niko ne bi mogao da ih maltretira i ucenjuje“, kaže za „Vreme“ Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije


U normalnim vremenima, izbori u deset malih sredina imali bi tek lokalni značaj. Ali, ovo nisu normalna vremena. Svaka pobeda antirežimskih snaga bila bi bolan poraz za Aleksandra Vučića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve