img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Politika

Savet bezbenosti UN: Šta se stvarno odigralo u Njujorku

11. фебруар 2024, 14:09 J.H.
Foto: Printscreen/Tanjug
O Kurtijevim zločinima protiv čovečnosti: Aleksandar Vučić pred SB UN
Copied

Režimski mediji i dalje veličaju još jedan „istorijski“ nastup Aleksandra Vučića u Ujedinjenim nacijama prošlog četvrtka, veliku diplomatsku pobedu Srbije. Ništa se, međutim, naročito u Savetu bezbednosti nije dogodilo. A i pitanje „pobednika“ u konfrontaciji predsednika Srbije sa premijerom Kosova je upitno

Srbijom odjekuje „no pasaran“ Ane Brnabić koja je zahtev Evropskog parlamenta (EP) da se u Srbiji sprovede međunarodna istraga vanrednih izbora održanih 17. decembra ocenila kao „ultimatum“ i uporedila ga sa zahtevom Austrougarske 23. jula 1914. da sprovede istragu u Srbiji posle Sarajevskog atentata.

Valja poći od toga da tehnička premijerka nije baš upućena u taj periode istorije, jer bi inače ispalo da optužuje EP da želi da isprovocira rat sa Srbijom i da poziva građane Srbije da se spreme da sa oružjem u ruci brane domovinu od Evropske unije.

Ostali naprednjaci preuzeli su ovaj borbeni poklič Ane Brnabić i u javnost izlaze sa varijacijama na temu „ultimatum“, „domaći izdajnici“, „odbrana suvereniteta zemlje“, sve u svemu kao „istoirijsko ne“ mešanju stranih sila u unutrašnja pitanja Srbije. Odbrana izbornih rezultata koje su aminovali RIK i GIK dignuta je tako na nivo najvišeg držanog prioriteta i herojstva koje će ući u istoriju srpstva.

‌Da bi se skrenula pažnja sa dobro argumantovane ordinarne sumnje potkrepljene brojnim dokazima da su izbori bili pokradeni, prešlo se na pompeznu i zapaljivu retoriku – sve što sada dolazi iz naprednjačkih redova je „istorijski“, „patriotski“, „junački“, brani se „suverenitet Srbije“, vodi se borba za „opstanak srpskog življa na Kosovu i Metohiji“ gde Priština „sprovodi zločin protiv čovečnosti“.

Tako je i nastup Vučića pred Savetom bezbednosti (SB) UN u četvrtak uveče u režimskim medijima ocenjen kao „istorijski“, kao nešto nikad viđeno, kao velika pobeda Srbije, to jest njenog predsednika.

Ali, šta se zaista odigralo u Njujorku i koja je uopšte uloga Saveta bezbednosti?

Način rada SB

Savet bezbednosti održao je na osnovu Čarte Ujedinjenih nacija svoju prvu sednicu 17. maja 1946. Tada je postao neka vrsta izvršne vlasti UN, jer svi ostali organi najveće organizacije na svetu mogu da daju samo opšte preporuke, a jedino Savet bezbednosti može da donosi odluke obavezujuće za sve države članice.

‌SB ima pet stalnih i 10 nestalnih članica. Stalne su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo Velika Britanija, Ruska Federacija, Francuska i Kina i one imaju pravo veta. Nestalne članice imaju pravo da učestvuju u glasanju i njih bira Generalna skupština UN na po dve godine starajaući se da ravnopravno zastupljen bude svaki deo svetske populacije.

‌Savetom bezbednosti rukovodi predsedavajući koji automatski dolazi na red na po mesec dana iz redova svih članica poređanih po engleskoj abecedi. Poslovnik Saveta bezbednosti dugačak je 11 gusto kucanih stranica.

‌Savet se redovno sastaje dva puta godišnje, a vanredne sednice se zakazuju na molbu jedna od članica, na preporuku Generalne skupštine UN ili na zahtev generalnog sekretara UN. Stalne članice mogu da stave veto na sazivanje vanredne sednice koji mora da se objavi najkasnije 3 dana pre održavanja. Srbija nije mogla direktno da sazove sednicu Saveta bezbednosti o Kosovu, ali mogla je to da učini preko neke njoj prijateljske članice.

‌Praksa je pokazala da postoji četiri varijante odluka Saveta bezvednosti: obavezujuća odluka o, na primer, sankcijama, vojnoj intervenciji, slanju mirovnih trupa…; obavezujuća rezolucija, ali koja se ne sprovodi silom; preporuka šta da se čini; prosto samo konstatacija stanja bez zauzimanja stava.

‌Peta je varijanta je da se ne donese nikakva odluka što je čest slučaj, kada neka odluka biva sprečena vetom jedne od stalnih članica SB.

‌Po poslovniku glasa se „za“, „protiv“ ili „uzdržavanjem“ od sopstvenog stava. U praksi postoji i mogućnost napuštanja sale, tj. neprisustvovanja sednici.

Uvođenje Kurtija na mala vrata

Savet bezbednosti može na svoje sednice da pozove bilo koju članicu UN-a, predstavnike međunarodnih organizacija, ali i pojedine ličnosti. Tako pozvani subjekti mogu ravnopravno da učestvuju u debati, ali ne mogu da glasaju o odlukama SB. U konkretnom slučaju Savet bezbednosti je odlučio da pozove predstavnika članice UN Srbije i osobu Aljbina Kurtija, koji je došao u pratnji ministarke inostranih poslova Kosova, takođe u svojstvu privatnog lica.

To je jasno obeleženo time što je Vučić sedeo iz table na kojoj piše „Srbija“, a Kurti iza table sa svojim imenom i prezimenom. Važno je imati u vidu da na sastanku Saveta bezbednosti odlučuju njegove članice, a ne pozvani subjekti koji samo iznose svoje stavove.

‌Iako članice nisu obavezne da govore ako ne žele ili nemaju šta da kažu, ovoga puta su se za reč javili predstavnici svih petnaest članica SB. Izdvajamo da su samo tri, (Rusija, Kina i Alžir) apsolutno osudile proklamaciju evra jedinom važećom valutom na Kosovu, tj. zabranu dinara, a sve ostale nisu u načelu govorile protiv takve odluke kosovske Centralne banke, ali su zatražile da se to ne učini naglo, da se Srbima na Kosovu da dovoljno vremena da se prilagode novonastaloj situaciji.

‌Kurtija su mahom oslovljavali kao premijera Kosova, poneki čak sa ekscelencijo. Na taj način Srbija je svojim uspehom da se sednica Saveta Bezbednosti sazove po njenoj želji i to još otvorena za javnost, na mala vrata uvela Kurtija, a time i Kosovo, u Ujedinjene Nacije, što je najviše želela da spreči.

‌Predsednik Srbije je posle završene debate zaželeo da govori još jednom, po treći put, ali predsedavajuća mu to nije dozvolila, tako da je kao poslednje te večeri odjeknulo: „Gospodine Vučiću, ovom prilikom ja vam ne dajem reč.“ Čista formalnost, ali neprijatno po njega, a sam je to izazvao.

‌Nijedna članica SB nije bila podnela bilo kakav predlog, (teoretski se mogao podneti predlog da se osudi postupak vlasti u Prištini protiv građana srpske nacionalnosti), ali ništa slično nisu predložili ni Rusija, ni Kina.

Potonula je potpuno izjava predsednika Srbije da je na Kosovu na delu „zločin protiv čovečnosti“.

Sednica Saveta bezbednosti sazvana na insistiranje Srbije završila se bez odluke i bez bilokakve zvanične izjave izvršnog organa organizacije UN u kojoj je zastupljeno 193 države u kojima živi 7,72 milijardi stannovnika, što predstavlja 99,44 odsto čovečanstva.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Kosovo Savet bezbednosti UN
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Bogdan Jovičić

19.септембар 2025. K. S.

Užice, Novi Sad, Beograd: Građani na ulicama zbog Bogdana

Odbijena je žalba branioca studenta Bogdana Jovičića. Produžen pritvor, odlukom Višeg suda u Novom Sadu. Zato su studenti pozvali napolje

Beogradski kolektiv

19.септембар 2025. M. L. J.

„Bolje biti Ćaci, ajd pomozi Bože“: Kako je SNS upregnuo veštačku inteligenciju u propagandu

„Zaustave život svaki novi dan, svome narodu nose samo jad i sram, umesto dela prazne reči nose, ništa dobro ljudima ne donose“, počinje pesma „Bolje biti Ćaci“ „Beogradskog kolektiva“ - SNS pandan „Beogradskog sindikata”

Totalna blokada

Više javno tužilaštvo

19.септембар 2025. M. L. J.

Predlog optužnice protiv devetoro studenata zbog Vidovdana

Beogradsko Više javno tužilaštvo (VJT) podnelo je optužni predlog protiv devetoro studenata osumnjičenih za pripremenje krivičnih dela protiv ustavnog uređenje Srbije

Studentski protesti

Protesti

19.септембар 2025. Tijana Stanić

„Šaka jada blokadera”: Da li je režim pobedio, ili će sve eksplodirati na jesen

Sa slabim odzivom na „blokaderske” proteste u poslednje vreme pojačalo se likovanje režima da je pobedio „obojenu revoluciju” i da se po ulicama vrzma samo još „šaka jada blokadera”. Da li je to tako, ili u zatišju kuljaju pripreme za vrelu jesen

Vojska

19.септембар 2025. M. L. J.

Ruski migovi povredili vazdušni prostor Estonije – članice NATO-a

Ruski ratni avioni narušili su vazdušni prostor NATO-a iznad Estonije i približili se Talinu pre nego što su italijanski avioni poslati da ih presretnu.

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure