
Portret
Nikola Selaković: Pravoverni radikal na optuženičkoj klupi
Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Kao što je 1991. Vojislav Šešelj sa sve glogovim kocem zamajavao javnost da će da ekshumira Tita iz “Kuće cveća”, tako to danas čini Aleksandar Šapić samo bez oruđa protiv vampira. Pod Aleksandrom Vučićem ipak se napredovalo u modernizaciji radikalskih opsenatorskih poduhvata
Šta povezuje doktore nauka Vojislava Šešelja i Aleksandra Šapića, osim Aleksandar Vučić koji je prvom bio potčinjeni, a drugom je šef? Josip Broz Tito i izmeštanje njegovih posmrtnih ostataka iz „Kuće cveća“ na Dedinju.

Za razliku od Šešelja koji je 4. maja 1991. godine nosio glogov kolac „da probije vampira i najvećeg zlikovca i zločinca u istoriji srpskog naroda“, Šapić kaže da će grad Beograd, čiji je gradonačelnik, i on lično pomoći da se obavi „kvalitetna ekshumacija“. Dakle, bez glogovog koca, doduše, i on je, poput Šešelja, Broza nazvao zlikovcem, optužio ga da je pucao na Dražu Mihailovića u Prvom svetskom ratu na Ceru i Kolubari i konstatovao da je izmeštanje groba iz Muzeja Jugoslavije, u čijem sklopu je „Kuća cveća“, važno za srpski narod i državu, „da se jednom za svagda raskrsti sa boljševizmom i komunizmom koji je bio poguban za srpski narod u poslednjoj Jugoslaviji“.
Sa glogovim kocem na Kuću cveća
A šta se dešavalo tog 4. maja 1991. godine? Šešelj je, koristeći „nacionalno buđenje“ u Srbiji koje je potaknuo Slobodan Milošević, a sigurno ne bez prećutne dozvole Slobe i Službe, organizovao skup ispred „Kuće cveća“ koji je danima najavljivao. Njegove pristalice, novokompovani četnici dirnuti tim nacionalnim patosom, došli su tamo misleći da će „vojvoda“ stvarno da ih povede da se to uradi. Bila je jedna od prvih velikih obmana sarajevskog marksiste, ostale će tek uslediti, a traju i do danas, bilo da ih sprovodi on ili njegov najbolji „šegrt“ Aleksandar Vučić.

Skupili se tamo „četnici“, maše se srpskim zastavama, glogovim kocem, Šešelj se penje da drži govor. Iza njega sa crnom šajkačom i kokardom stoji „vojvoda za branje kukuruza“ (tako ga je Šešelj kasnije nazivao) Siniša Vučinić, po nalogu Službe desničar ili levičar, kako mu se naredi (sad je član SNS-a).
„Srpska radikalna stranka i njeni kolektivni članovi Srpski četnički pokret i Srpski kulturni klub pre dva meseca su javno uputili zahtev aktuelnom jugoslovenskom komunističkom režimu da se grob najvećeg zlikovca i zločinca u istoriji srpskog naroda Josipa Broza Tita pod hitno seli iz Beograda. Pokrenuta je inicijativa u hrvatskom Saboru da se posmrtni ostaci zlikovca i zločinca sele iz Beograda za Kumrovec… Mi ćemo zato pokazati još malo strpljenja. Ali ih upozoravamo da naše strpljenje nije beskrajno. Mi nećemo srpske omladince voditi da jurišaju na policiju i na srpske mladiće u vojničkim uniformama koji su okružili zlikovca i zločinca Josipa Broza Tita“, rekao je tada Šešelj, praćen frenetičnim reakcijama. Iz mase su se čuli uzvici “tako je!”, govor su pratili buran aplauz i mahanje glogovim kocem.

Mnogo godina kasnije Šešelj je objasnio suštinu svoje prevare: „Kada smo onda doneli glogov kolac na Titov grob, to je bila demonstracija toga da to zlo mora da ode iz Srbije! Naravno da sam imao hrabrosti, ali ne možete glogovim kocem da probijete granitni grob. Bila je to simbolika i tada smo uspeli da srušimo kult o Titu“.
Pričao je Šešelj te 1991. i kasnije, u sklopu svojih nastupa po medijima, da su stotine vojnih specijalaca i komandosa došle da spreče njegov pokušaj da iskopa Tita, da su u njega bili upereni mitraljezi, bila spremna oklopna vozila.
Šešeljeva sprdačina
O tim njegovim obmanama je pre godinu dana u intervjuu za „Vreme“ svedočio tadašnji major i komandant elitnog Prvog gardijskog bataljona vojne policije Branislav Kavalić čija jedinica je, pored ostalog, tog dana obezbeđivala i „Kuću cveća“.
„To je bila smejurija i sprdačina, znali smo da Šešelj to radi samo zbog predstave, kao što je i sve kasnije radio. Ali, mi smo morali obezbediti čuvani objekat. Rasporedim jedno odeljenje podoficira unutar ‘Kuće cveća’, a onda vod vojnika stavim u kamion i da kruži okolo. Izađe iz kasarne na jedan ulaz, a vrati se na drugi. I tako nekoliko puta. Onda zamenim tablice, da se ne vidi da je isti kamion, pa opet. I Šešelj potom priča kako su stotine vojnih specijalaca i komandosa došle da mu spreče pokušaj da iskopa Tita.”
Šešeljevu floskulu da se ne napadaju „srpski mladići u vojničkim uniformama“, koja mu je služila kao opravdanje da odustane od akcije koju nije ni planirao, Kavalić je demantovao brojkama: u borbenom delu bataljona kojim je komandovao bilo je najviše Hrvata, nešto manje Srba, potom su bili muslimani, Makedonci i Jugosloveni. U elitnoj četi za protivteroristička dejstva bilo je najviše muslimana, zatim Hrvata, pa tek onda Srba.
Zamajavanje javnosti
Zašto Šapić sada sve ovo radi, sigurno ne na svoju ruku, nego po dogovoru sa Aleksandrom Vučićem i njegovim propagandnim timom?
Naslovne strane novina su u utorak bile pune Šapićeve ekshumacije Tita, u jutarnjim programima televizija vrtela se ta tema, dovođeni su gosti da komentarišu naum gradonačelnika Beograda, a sve je to sa jednim ciljem – da se skrene pažnja sa važnih stvari, poput potpune predaje severa Kosova u ruke Prištine, štrajka prosvetnih radnika, protesta protiv iskopavanja litijuma …

U tu svrhu prvo je u javnost pušteno ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka o kome se danima „raspreda“, usledili su „Kuća cveća“ i spomenik Draži Mihailoviću na Terazijama uz sve „neslaganje“ socijalista – veštački fingiran sukob u vladajućoj koaliciji da bi i opozicioni mediji bili „upregnuti“. Uslediće verovatno „ribanje“ direktora zdravstvenih ustanova zbog velikih listi čekanja i malog broja operacija koje se izvode za koje je tobože odgovoran ministar zdravlja Zlatibor Lončar. Onda će u petak biti „veličanstveni“ prikaz sposobnosti Vojske Srbije na aerodromu Batajnica. Dežurne analitičarske snage su već spremne za to, čekaju kao zapeta puška, imali su već i „generalnu probu“ nastupa na televizijama, ali ih je loše vreme omelo, pa je „vojni miting“ sa nedelje pomeren za petak.

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata

Prema istraživanju Biroa za društvena istraživanja (Birodi), predsednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov imao je 171 televizijsko gostovanje od januara prošle do januara ove godine, a u najvećem broju slučajeva govorio je o političkim temama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve