img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Usud Titovog groba

Šapićeva “kvalitetna” ekshumacija Josipa Broza Tita: Bez glogovog koca u slavu Vučić Aleksandra

18. septembar 2024, 08:44 Davor Lukač
Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Okupljanje ispred Kuće cveća na dan Titove smrti
Copied

Kao što je 1991. Vojislav Šešelj sa sve glogovim kocem zamajavao javnost da će da ekshumira Tita iz “Kuće cveća”, tako to danas čini Aleksandar Šapić samo bez oruđa protiv vampira. Pod Aleksandrom Vučićem ipak se napredovalo u modernizaciji radikalskih opsenatorskih poduhvata

Šta povezuje doktore nauka Vojislava Šešelja i Aleksandra Šapića, osim Aleksandar Vučić koji je prvom bio potčinjeni, a drugom je šef? Josip Broz Tito i izmeštanje njegovih posmrtnih ostataka iz „Kuće cveća“ na Dedinju.

Foto: Vladimir Šporčić/Tanjug
Glavni ekshumator Srbije: Aleksandar Šapić / Foto: Vladimir Šporčić/Tanjug

Za razliku od Šešelja koji je 4. maja 1991. godine nosio glogov kolac „da probije vampira i najvećeg zlikovca  i zločinca u istoriji srpskog naroda“, Šapić kaže da će grad Beograd, čiji je gradonačelnik, i on lično pomoći da se obavi „kvalitetna ekshumacija“. Dakle, bez glogovog koca, doduše, i on je, poput Šešelja, Broza nazvao zlikovcem, optužio ga da je pucao na Dražu Mihailovića u Prvom svetskom ratu na Ceru i Kolubari i konstatovao da je izmeštanje groba iz Muzeja Jugoslavije, u čijem sklopu je „Kuća cveća“, važno za srpski narod i državu, „da se jednom za svagda raskrsti sa boljševizmom i komunizmom koji je bio poguban za srpski narod u poslednjoj Jugoslaviji“.

Sa glogovim kocem na Kuću cveća

A šta se dešavalo tog 4. maja 1991. godine? Šešelj je, koristeći „nacionalno buđenje“ u Srbiji koje je potaknuo Slobodan Milošević, a sigurno ne bez prećutne dozvole Slobe i Službe, organizovao skup ispred „Kuće cveća“ koji je danima najavljivao. Njegove pristalice, novokompovani četnici dirnuti tim nacionalnim patosom, došli su tamo misleći da će „vojvoda“ stvarno da ih povede da se to uradi. Bila je jedna od prvih velikih obmana sarajevskog marksiste, ostale će tek uslediti, a traju i do danas, bilo da ih sprovodi on ili njegov najbolji „šegrt“ Aleksandar Vučić.

VOJISLAV SESELJ
Prvobitni ekshumator: Vojislav Šešelj / Foto: Rade Prelić/Tanjug

Skupili se tamo „četnici“, maše se srpskim zastavama, glogovim kocem, Šešelj se penje da drži govor. Iza njega sa crnom šajkačom i kokardom stoji „vojvoda za branje kukuruza“ (tako ga je Šešelj kasnije nazivao) Siniša Vučinić, po nalogu Službe desničar ili levičar, kako mu se naredi (sad je član SNS-a).

„Srpska radikalna stranka i njeni kolektivni članovi Srpski četnički pokret i Srpski kulturni klub pre dva meseca su javno uputili zahtev aktuelnom jugoslovenskom komunističkom režimu da se grob najvećeg zlikovca i zločinca u istoriji srpskog naroda Josipa Broza Tita pod hitno seli iz Beograda. Pokrenuta je inicijativa u hrvatskom Saboru da se posmrtni ostaci zlikovca i zločinca sele iz Beograda za Kumrovec… Mi ćemo zato pokazati još malo strpljenja. Ali ih upozoravamo da naše strpljenje nije beskrajno. Mi nećemo srpske omladince voditi da jurišaju na policiju i na srpske mladiće u vojničkim uniformama koji su okružili zlikovca i zločinca Josipa Broza Tita“, rekao je tada Šešelj, praćen frenetičnim reakcijama. Iz mase su se čuli uzvici “tako je!”, govor su pratili buran aplauz i mahanje glogovim kocem.

Foto: FoNet
Titov grob u „Kući cveća“ / Foto: FoNet

Mnogo godina kasnije Šešelj je objasnio suštinu svoje prevare: „Kada smo onda doneli glogov kolac na Titov grob, to je bila demonstracija toga da to zlo mora da ode iz Srbije! Naravno da sam imao hrabrosti, ali ne možete glogovim kocem da probijete granitni grob. Bila je to simbolika i tada smo uspeli da srušimo kult o Titu“.

Pričao je Šešelj te 1991. i kasnije, u sklopu svojih nastupa po medijima, da su stotine vojnih specijalaca i komandosa došle da spreče njegov pokušaj da iskopa Tita, da su u njega bili upereni mitraljezi, bila spremna oklopna vozila.

Šešeljeva sprdačina

O tim njegovim obmanama je pre godinu dana u intervjuu za „Vreme“ svedočio tadašnji major i komandant elitnog Prvog gardijskog bataljona vojne policije Branislav Kavalić čija jedinica je, pored ostalog, tog dana obezbeđivala i „Kuću cveća“.

„To je bila smejurija i sprdačina, znali smo da Šešelj to radi samo zbog predstave, kao što je i sve kasnije radio. Ali, mi smo morali obezbediti čuvani objekat. Rasporedim jedno odeljenje podoficira unutar ‘Kuće cveća’, a onda vod vojnika stavim u kamion i da kruži okolo. Izađe iz kasarne na jedan ulaz, a vrati se na drugi. I tako nekoliko puta. Onda zamenim tablice, da se ne vidi da je isti kamion, pa opet. I Šešelj potom priča kako su stotine vojnih specijalaca i komandosa došle da mu spreče pokušaj da iskopa Tita.”

Šešeljevu floskulu da se ne napadaju „srpski mladići u vojničkim uniformama“, koja mu je služila kao opravdanje da odustane od akcije koju nije ni planirao, Kavalić je demantovao brojkama: u borbenom delu bataljona kojim je komandovao bilo je najviše Hrvata, nešto manje Srba, potom su bili muslimani, Makedonci i Jugosloveni. U elitnoj četi za protivteroristička dejstva bilo je najviše muslimana, zatim Hrvata, pa tek onda Srba.

Zamajavanje javnosti

Zašto Šapić sada sve ovo radi, sigurno ne na svoju ruku, nego po dogovoru sa Aleksandrom Vučićem i njegovim propagandnim timom?

Naslovne strane novina su u utorak bile pune Šapićeve ekshumacije Tita, u jutarnjim programima televizija vrtela se ta tema, dovođeni su gosti da komentarišu naum gradonačelnika Beograda, a sve je to sa jednim ciljem – da se skrene pažnja sa važnih stvari, poput potpune predaje severa Kosova u ruke Prištine, štrajka prosvetnih radnika, protesta protiv iskopavanja litijuma …

ALEKSANDAR VUCIC, ALEKSANDAR SAPIC
Šef i gradonačelnik: Aleksandar Vučić i Aleksandar Šapić / Foto: Jadranka Ilić

U tu svrhu prvo je u javnost pušteno ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka o kome se danima „raspreda“, usledili su „Kuća cveća“ i spomenik Draži Mihailoviću na Terazijama uz sve „neslaganje“ socijalista – veštački fingiran sukob u vladajućoj koaliciji da bi i opozicioni mediji bili „upregnuti“. Uslediće verovatno „ribanje“ direktora zdravstvenih ustanova zbog velikih listi čekanja i malog broja operacija koje se izvode za koje je tobože odgovoran ministar zdravlja Zlatibor Lončar. Onda će u petak biti „veličanstveni“ prikaz sposobnosti Vojske Srbije na aerodromu Batajnica. Dežurne analitičarske snage su već spremne za to, čekaju kao zapeta puška, imali su već i „generalnu probu“ nastupa na televizijama, ali ih je loše vreme omelo, pa je „vojni miting“ sa nedelje pomeren za petak.

Tagovi:

Aleksandar Šapić Ekshumacija Josip Broz Tito Kuća cveća Vojislav Šešelj
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Proces protiv bivšeg ministra građevunarstva

14.novembar 2025. J. G.

„Vreme“ saznaje: Tomislavu Momiroviću podužen kućni pritvor

Kako „Vreme” ekskluzivno saznaje, bivšem ministru za građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislavu Momiroviću produžen je kućni pritvor za još tri meseca

Mileva Malešić

Savet REM-a

14.novembar 2025. K. S.

Mileva Malešić: Ne pristajemo na fingiran izbor

Tek što je izabrana, Mileva Malešić podnela je zajedno sa troje kolega ostavku u Savetu REM-a. Za „Vreme” objašnjava zbog čega

Protesti

14.novembar 2025. I.M.

Viši sud Vladimiru Štimcu zabranio posete javnim skupovima

Vanpretresno veće Višeg suda u Beogradu usvojilo je žalbu tužilaštva i naložilo Vladimiru Štimcu zabranu prisustvovanja svim javnim okupljanjima, kao i obavezu da se dva puta mesečno javlja u policijsku stanicu

Štrajk glađu

14.novembar 2025. K. S.

Trinaesti dan štrajka glađu Dijane Hrke: Stanje stabilno koliko je to moguće

Stanje Dijane Hrke stabilno je koliko je to moguće nakon 12 dana štrajka glađu na hladnoći, kažu veterani. Sa druge strane ograde šatori Ćacilenda se greju na agregate

Regulatorno telo za elektronske medije

14.novembar 2025. K. S.

Režimsko šibicarenje sa REM-om: Nezavisni, tek izabrani članovi Saveta, podneli ostavke

Četvoro nezavisnih članova Saveta REM-a podnelo je ostavke na funkcije dva dana nakon što su izabrani. Reagovali su na nove opstrukcije režima, uprkos dogovoru sa institucijama Evropske unije i domaćim nevladinim sektorom

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure