
Saopštenje
U “Vremenu” nikad nije vladalo jednoumlje
Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija

Potrebno je suprotstaviti se "dubokim pipcima puštenim krajem četrdesetih", poručio je Aleksandar Šapić na komemorativnom skupu žrtvama komunističkog režima
U Danu žalosti u Srbiji zbog pogibije 14 ljudi na Novosadskoj železničkoj stanici, održan je komemorativni skup žrtvama komunističkog režima u Beogradu i Srbiji 1944. i 1945. godine.
Skup je priređen na Lisičjem potoku ispod Dedinja, prisutni su zapalili sveće žrtvama za koje navode da ih je više stotina, a govorio je gradonačelnik Beograda i potpredsednik Srpske napredne stranke Aleksandar Šapić.
Šapić je rekao da danas u političkom životu postoji jedna struktura ljudi koji su neokomunisti i neoboljševici, „pokriveni pod plaštom neoliberala i kvazidemokrata“.
Poručio je da, ukoliko se želi pomirenje srpskog naroda, to neće biti moguće dok se ne definiše na pravi način ono što se desilo posle Drugog svetskog rata, jer su „dobar deo naroda komunisti zloupotrebili“.
„Ja sam prvi državni zvaničnik koji je otvorio neke teme koje su ranije pokretali oni koji nisu smeli da podnesu odgovornost“, naglasio je on.
Rekao je i da „u ovom momentu politička volja za izmeštanje Tita ne postoji, što ne znači da neće biti sutra. A videćemo za spomenik“.
Zamolio je sve one koji se bave javnim i političkim životom da se suprotstave „dubokim pipcima puštenim krajem četrdesetih“.

Akademik Matija Bećković je rekao da je pobednik pisao istoriju, „ali pobednika više nema, pa ćemo tu istoriju morati pisati ispočetka“.
On je podsetio da su u Srbiji početkom dvehiljaditih izjednačena dva pokreta otpora u Drugom svetskom ratu, kao i da je Evropska unija donela deklaraciju u kojoj su izjednačeni komunizam i fašizam.
Na mestu bivšeg kamenoloma u Lisičjem potoku podignut je spomenik ubijenim Beograđanima posle oslobođenja 1944. i 1945. godine, koji su ubijeni „samo zato što su drugačije mislili“. Prisutni na skupu su rekli da je to mračna strana srpske istorije koja je dugo bila zakopana, što će oni ispraviti.
Izvor: FoNet

Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija

Tri incidenta za sedam dana u Hrvatskoj vratili su na velika vrata temu ustaštva i odnosa hrvatske države prema srpskoj manjini. Šta kažu u Srbiji?

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab održali su protest ispred zgrade Generalštaba, uz poruku da će „svojim telima braniti” ovaj simbol Beograda ako vlast ne odustane od planova za njegovo rušenje. Prisutni su napravili „obruč" oko ovog zdanja, i nacrtali crvenu liniju oko njega preko koje je onima, koji planiraju rušenje ovog kulturnog dobra - prelaz zabranjen

Ovaj režim kao da je stvorio novo radno mesto – osmišljavač pakosti zarad što većeg zagorčavanja života ljudima koji podržavaju proteste

I pored fizičke iscrpljenosti, Dijana Hrka, majka stradalog Stefana, nastavlja štrajk glađu ispred Ćacilenda. Poručuje da neće prekinuti protest i optužuje institucije da ne rade svoj posao i lažu građane.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve