Potrebno je suprotstaviti se "dubokim pipcima puštenim krajem četrdesetih", poručio je Aleksandar Šapić na komemorativnom skupu žrtvama komunističkog režima
U Danu žalosti u Srbiji zbog pogibije 14 ljudi na Novosadskoj železničkoj stanici, održan je komemorativni skup žrtvama komunističkog režima u Beogradu i Srbiji 1944. i 1945. godine.
Skup je priređen na Lisičjem potoku ispod Dedinja, prisutni su zapalili sveće žrtvama za koje navode da ih je više stotina, a govorio je gradonačelnik Beograda i potpredsednik Srpske napredne stranke Aleksandar Šapić.
Šapić je rekao da danas u političkom životu postoji jedna struktura ljudi koji su neokomunisti i neoboljševici, „pokriveni pod plaštom neoliberala i kvazidemokrata“.
Poručio je da, ukoliko se želi pomirenje srpskog naroda, to neće biti moguće dok se ne definiše na pravi način ono što se desilo posle Drugog svetskog rata, jer su „dobar deo naroda komunisti zloupotrebili“.
„Ja sam prvi državni zvaničnik koji je otvorio neke teme koje su ranije pokretali oni koji nisu smeli da podnesu odgovornost“, naglasio je on.
Rekao je i da „u ovom momentu politička volja za izmeštanje Tita ne postoji, što ne znači da neće biti sutra. A videćemo za spomenik“.
Zamolio je sve one koji se bave javnim i političkim životom da se suprotstave „dubokim pipcima puštenim krajem četrdesetih“.
Foto: FoNetMatija Bećković
Akademik Matija Bećković je rekao da je pobednik pisao istoriju, „ali pobednika više nema, pa ćemo tu istoriju morati pisati ispočetka“.
On je podsetio da su u Srbiji početkom dvehiljaditih izjednačena dva pokreta otpora u Drugom svetskom ratu, kao i da je Evropska unija donela deklaraciju u kojoj su izjednačeni komunizam i fašizam.
Na mestu bivšeg kamenoloma u Lisičjem potoku podignut je spomenik ubijenim Beograđanima posle oslobođenja 1944. i 1945. godine, koji su ubijeni „samo zato što su drugačije mislili“. Prisutni na skupu su rekli da je to mračna strana srpske istorije koja je dugo bila zakopana, što će oni ispraviti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Poslanica PSG-a Ana Oreg prvi put opširno govori za „Vreme“ o tome kako je saznala da je BIA prislukšuje, šta je sve doživela sa kolegama koji su optuženi za terorizam, koji su mesecima tavorili u pritvoru. Šestoro njih se i dalje nalaze u političkom egzilu
Potpuno bizarna situacija dogodila se tik nakon minuta tišine ispred šatora u kojem štrajkuje glađu Dijana Hrka. Hitna pomoć je pokušala na silu da je „pregleda“, a veterane koji je čuvaju su čak ironično pitali „da li lično mogu sa pacijentkinjom da pričaju“. Kao da ih je ona krišom pozvala
Italijanski tužilac Alesandro Gobi naložio je istragu o mogućem „snajperskom turizmu“ tokom opsade Sarajeva, nakon svedočenja da su pojedinci plaćali da bi pucali na civile u gradu
Najnoviji napadi na Srbe i njihova kulturna okupljanja deo su šire kampanje repozicioniranja hrvatske desnice, u kojoj manjine postaju kolateralne žrtve političkog nadmetanja,
„Ispostave stranih agentura“ su za ministra informisanja Borisa Bratinu mediji koji kritikuju režim Aleksandra Vučića. Na delu je potpuna šešeljizacija naprednjačkog režima
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!