Potrebno je suprotstaviti se "dubokim pipcima puštenim krajem četrdesetih", poručio je Aleksandar Šapić na komemorativnom skupu žrtvama komunističkog režima
U Danu žalosti u Srbiji zbog pogibije 14 ljudi na Novosadskoj železničkoj stanici, održan je komemorativni skup žrtvama komunističkog režima u Beogradu i Srbiji 1944. i 1945. godine.
Skup je priređen na Lisičjem potoku ispod Dedinja, prisutni su zapalili sveće žrtvama za koje navode da ih je više stotina, a govorio je gradonačelnik Beograda i potpredsednik Srpske napredne stranke Aleksandar Šapić.
Šapić je rekao da danas u političkom životu postoji jedna struktura ljudi koji su neokomunisti i neoboljševici, „pokriveni pod plaštom neoliberala i kvazidemokrata“.
Poručio je da, ukoliko se želi pomirenje srpskog naroda, to neće biti moguće dok se ne definiše na pravi način ono što se desilo posle Drugog svetskog rata, jer su „dobar deo naroda komunisti zloupotrebili“.
„Ja sam prvi državni zvaničnik koji je otvorio neke teme koje su ranije pokretali oni koji nisu smeli da podnesu odgovornost“, naglasio je on.
Rekao je i da „u ovom momentu politička volja za izmeštanje Tita ne postoji, što ne znači da neće biti sutra. A videćemo za spomenik“.
Zamolio je sve one koji se bave javnim i političkim životom da se suprotstave „dubokim pipcima puštenim krajem četrdesetih“.
Foto: FoNetMatija Bećković
Akademik Matija Bećković je rekao da je pobednik pisao istoriju, „ali pobednika više nema, pa ćemo tu istoriju morati pisati ispočetka“.
On je podsetio da su u Srbiji početkom dvehiljaditih izjednačena dva pokreta otpora u Drugom svetskom ratu, kao i da je Evropska unija donela deklaraciju u kojoj su izjednačeni komunizam i fašizam.
Na mestu bivšeg kamenoloma u Lisičjem potoku podignut je spomenik ubijenim Beograđanima posle oslobođenja 1944. i 1945. godine, koji su ubijeni „samo zato što su drugačije mislili“. Prisutni na skupu su rekli da je to mračna strana srpske istorije koja je dugo bila zakopana, što će oni ispraviti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kada bi Savet Regulatornog tela za elektronske medije bio nezavisno telo i radio po zakonu, bile bi uklonjene anomalije na medijskoj sceni Srbije na kojima počiva režim Aleksandra Vučića. Nije čudo da se oko kandidata za Savet REM-a u Narodnoj skupštini lome koplja
Dok Dijana Hrka štrajkuje glađu, s druge strane ograde iz Ćacilenda se orila muzika. Iza političkog spektakla ostalo je pitanje: ko plaća pesmu i po kojoj ceni? Ista obaveza poštovanja autorskih prava važi za sve organizatore javnih skupova
Saopštenjem koje je potpisalo 71 fakulteta i strukovnih organizacija iz zemlje i inostranstva na čelu sa SANU, traži se ukidanje leks specijalisa za Generalštab. Studenti zovu na protest u utorak „Mi smo živi zid“
Studenska lista Novosadskog univerziteta gotova je, saznaje „Vreme“, dok se kandidati Beogradskog univerziteta tek finiširaju. Neka imena već su potvrđena redakciji „Vremena“
Aleksandar Vučić izjavio je da je razgovarao sa Dijanom Hrkom i Uglješom Mrdićem, koji štrajkuju glađu i pozvao Hrku na sastanak u predsedništvu kako bi razgovarali o nastavku protesta. Hrka potvrdila da se čula sa Vučićem i poručila da mu „neće iči na noge"
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!