img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Rusko pregrupisavanje: Mariupolj mora da se preda i referendum o nezavisnosti u Hersonu

31. март 2022, 10:38 J.H.
Foto: AP Photo/Petros Giannakouris
Borbe se nastavljaju: Zgrada urave u Nikolajevu
Copied

Ukrajina šalje 45 autobusa sa humanitarnom pomoći u Mariupolj. U Hersonu se sprema referndum o nezavisnosti. Pregrupisavanje ruskih trupa u okolini Kijeva. Ukrajinski izvoz preko Rumunije. Lavrov u Kini i Indiji i glad u Africi

Nakon što je Rusija pristala da u četvrtak od 9 sati ujutru obustavi sva ratna dejstva u lučkom gradu Mariupolju na Azovskom moru, ukrajinska Vlada je u taj grad poslala 45 autobusa sa humanitarnom pomoći i za evakuaciju civila. „Činimo sve što je u našoj moći, da ti autobusi danas stignu u Mariupolj“, poručila je zamenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk preko preko video-poruke.

Prethodno je Vladimir Putin u telefonskom razgovoru francuskom predsedniku Emanuelu Makronu na pitanje kada će prestati da napada Mariupolj odgovorio: Prestaćemo da bombardujemo Mariupolj kada se svi budu predali, piše „Le Mond“.

Referendum u Hersonu

Prema ukrajinskom Generalštabu Rusija u osvojenom Hersonu planira da raspiše referendum o Moskvi prijateljski nastrojenoj „narodnoj republici“, kako bi na jugu zemlje uspostavili civilno-vojnu upravu.

Matrica bi trebalo da bude ista kao u slučaju samoproglašenih narodnih republika Lugansk i Donjeck na istoku zemlje, čiju je nezavisnot Rusija neposredno pred rat priznala.

Referendum bi trebalo da pruži podlogu za izvikvanje „narodne republike Herson“. Ovaj grad sa 300.000 stanovnika ima strateški važnu ulogu pri eventualnom ruskom napadu na Odesu koja je glavna ukrajinska luka na Crnom moru.

Navodi ukrajinskog Generalštaba nisu potvrđeni.

Pregrupisavanje oko Kijeva

Uprkos najavi Rusije da će redukovati borbena dejstva u kijevskoj regiji, zapadni vojni eksperti smatraju da se ruski tenkovi ne povlače, već da se pregrupišu.

Ukrajinski ministar inostranih poslova Dmitro Kuleba kaže da svaki dan u Kijevu menja prenoćište.  „Ako mi pobedimo nastaće jedna nova Rusija, ako oni pobede Ukrajina će nestati,“ izjavio je Kuleba.

Razmatra se zabrana Ruske crkve

U vrhovnoj Radi se diskutuje o predlogu da se zabrani delatnost Ruske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije. Rimokatoliče crkve su zatvorene, sveštenici posećuju vernike u bolnicama i domovima.

Ukrajinski izvoz preko Rumunije

Obraćajući se norveškom parlamentu predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je zhtevao da sve evropske zemlje zatvore svoje luke za sve ruske brodove.

Ukrajina je započela pregovore sa Rumunijom da preko nje izvozi poljopvredne proizvode kojih, kako kaže, za sopstvene potrebe ima za dve godine. Ukrajina mesečno gubi oko 1,5 milijardi evra zbog zastoja izvoza.

Africi preti istorijska glad

Zbog poskupljenja prehrambrenih artikala do koga je došlo zbog prestanka izvoza iz Rusije i Ukrajine, ali i tri veoma sušne godine, mnogim zemljama, pretežno na jugoistoku Afrike, preti glad kakva nije zabeležena od kraja Drugog svetskog rata i smrt od neuhranjenosti stotine hiljada ljudi.

Strani brodovi zarobljeni u Ukrajini

U ukrajinskim lukama je ukotvljeno preko 60 trgovačkih brodova raznih zemalja sa preko 1.000 pomoraca čije je snadbevanje sve teže. Njihovi vlasnici zahtevaju organizovanje konvoja kome bi bio osiguran bezbedan prolaz.

Lavrov u Kini i Indiji

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov je u Kini dva dana pregovarao sa kineskim kolegom Van Jiem, koji je rekao da su međunarodne sankcije protiv Rusije neligitimne i kontraproduktivne i potvrdio čvrsto prijateljstvo između dve zemlje. Lavrov je iz Pekinga otputovao u Indiju. On kao predstavnik po prostranstvu najveće zemlje na svetu posećuje dve najmnogoljudnije zemlje na svetu. Zajedno te tri zemlje imaju gotovo 3 milijardi stanovnika, od 7,84 milijardi na celom svetu.

Netrebko osuđuje napad na Ukrajinu

Austrijski dnevni list „Standard“ piše da je ruska operska pevačica Ana Netrebko, kojoj su otkazani svi angažmani, izjavila da izrazito osuđuje napad Rusije na Ukrajinu, da su njene misli sa ukrajinskim narodom, da nikad nije pripadala ni jednoj partiji, da nema veze ni sa jednim ruskim političarem i da se nada da će joj od maja dozvoliti da nastavi sa angažmanom u operama širom sveta, iako je Ruskinja.

J.H./CNN/Le Monde/Al Jazeera/Frankfurter Algemeine Zeitung/Standard

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Lavrov Rat u Ukrajini Herson Netrebko Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure